Gorivo budućnosti: Evo za što ćete sve u budućnosti koristiti vodik

Globalno zatopljenje, efekt staklenika, enormne količine ugljikova dioksida, zeleni novi plan i energetska tranzicija sigurno su u posljednjih godinu dana najkorištenije riječi kad se govori o ekonomskoj i ekološkoj održivosti. Ako vam i dalje iskorištavanje čistih obnovljivih izvora energije, iz kojih možemo dobiti najčišće gorivo i voziti se bez ikakvih emisija, zvuči kao daleka i nedostižna budućnost, u razgovoru s profesorom Franom Barbirom sa splitskog FESB-a objasnit ćemo vam nužnost i važnost uloge vodika u energetskoj tranziciji, koja je već počela. 

Glavna ideja ekonomije vodika je da vodik možemo proizvesti iz vode koristeći čiste obnovljive izvore energije i onda koristiti vodik kao gorivo s ciljem očuvanja okoliša. Da nije riječ ni o kakvom tek otkrivenom obnovljivom izvoru energije, potvrđuje kako je to prvi predložio Jules Verne u knjizi "Tajanstveni otok" još davne 1875. godine.

- Zeleni vodik proizvodi se postupkom elektrolize vode koristeći zelenu energiju iz obnovljivih izvora energije. Voda se razlaže na svoje dijelove, vodik i kisik, a u knjizi Julesa Vernea jedan od glavnih likova kaže. 'Voda, razgrađena na svoje sastavne dijelove i razgrađena nesumnjivo električnom energijom, postat će moćna i upravljiva sila. Da, moji prijatelji, vjerujem da će se voda jednog dana koristiti kao gorivo, da će vodik i kisik koji je čine, korišteni pojedinačno ili zajedno, postati neiscrpan izvor topline i svjetlosti'. Evo, nakon gotovo 150 godina, još jedno proročanstvo Julesa Vernea postaje stvarnost - istaknuo je profesor Barbir, ujedno predsjednik Hrvatske udruge za vodik. U kojem smjeru ide i kad će se realizirati energetska tranzicija kojoj težimo, pročitajte u nastavku. 

Prilika za vodik: Obaveza eliminacije ugljičnog dioksida do 2050. 

- Koliko je zelena energetska tranzicija neophodna, najbolje govori podatak o više od dvije milijarde tona ugljičnog dioksida godišnje proizvedenog izgaranjem fosilnih goriva. Naime, nafta i plin, goriva na koja smo naučeni, dostupna su i relativno jeftina, ali i izuzetno štetna za naš okoliš. Njihovim izgaranjem proizvode se štetni plinovi čija se količina neprestano povećava. Od početka industrijske revolucije proizveli smo goleme količine ugljikova dioksida tako da je njegov sadržaj u atmosferi osjetno porastao. To opet samo po sebi i ne bi bilo štetno da se ovaj plin u atmosferi ne ponaša kao staklo i propušta sunčevu svjetlost u jednom smjeru, ali ne propušta toplinu u drugom, zbog čega dolazi do tzv. efekta staklenika, odnosno porasta globalne temperature i zbog toga do globalnih klimatskih promjena - objašnjava Frano Barbir i dodaje kako znanstvenici predviđaju da će globalna temperatura do kraja stoljeća narasti za 5-6 stupnjeva.

Kako i profesor Barbir ističe, da je riječ o katastrofalnim posljedicama na klimu i naš život, zna i Europa, koja je s ostatkom svijeta definirala planove prema kojima bi do 2030. trebalo smanjiti emisije ugljičnog dioksida za 55%, a do 2050. trebalo bi ih potpuno eliminirati. U praksi to znači da postupno trebamo prestati s izgaranjem fosilnih goriva i okrenuti se obnovljivim izvorima energije - suncu, vjetru i vodi.  

Jeftinije i manje štetno   

Okretanjem obnovljivim izvorima energije proizvodi se električna energija, koja ne samo da ne stvara štetne emisije nego je i jeftinija od električne energije proizvedene izgaranjem fosilnih goriva. Zbog spomenutih razloga u tijeku je velika tranzicija prema čišćim, zelenim izvorima energije.

- Velik dio novca koji će Hrvatska dobiti od EU za ekonomski oporavak trebalo bi iskoristiti upravo za ovu zelenu tranziciju. A to znači ne samo zelenu proizvodnju električne energije nego ozelenjivanje svih drugih sektora u kojima se koristi energija – u zgradama, u industriji i u prometu. U prometu bi fosilna goriva, dizel i benzin, trebalo zamijeniti električnom energijom i biogorivima, uključujući zeleni vodik. Korištenje vodika, bilo izgaranjem bilo elektrokemijskom pretvorbom, ne stvara nikakve štetne plinove, jedini nusproizvod je voda, odnosno vodena para -  pojašnjava Barbir.

Siguran je da će zelena električna energija, bilo spremljena u baterijskim sustavima, akumulacijama hidroelektrana i drugim spremnicima energije ili dovedena do električnih vozila putem punionica. U prilog tome govori činjenica da mnoge zemlje već najavljuju zabranu prodaje vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem, što otvara vrata električnim vozilima, kako onima s baterijama tako i onima na vodik. Mišljenja je da je vodik bolje koristiti za pojedine rute gradskih i međugradskih autobusa, kamiona tegljača, pa čak i vlakove, a može se koristiti i kao gorivo za brodove, pa čak i zrakoplove. Zeleni vodik bi se eventualno čak mogao koristiti i za kuhanje, kao zamjena za prirodni plin, na što će utjecati ekonomska opravdanost uspostave vodikove infrastrukture, što tek slijedi. Pojašnjeno riječima profesora Barbira, Hrvatska mora ovu energetsku tranziciju iskoristiti kao priliku za oživljavanje svoje industrije. Interes za vodik i tehnologije vodika u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko mjeseci je ogroman, a vjeruje da će se poticaji iz EU zaista i iskoristiti za ozelenjavanje energetske opskrbe, čime će se stvoriti prilika za otvaranje novih radnih mjesta.   

I hrvatske kompanije razmišljaju zeleno 

I INA i HEP razmatraju mogućnosti proizvodnje zelenog vodika iz obnovljivih izvora energije i njegova korištenja. HEP planira pripremiti realizaciju više projekata, čiji će razvoj uskladiti s nacionalnom strategijom za vodik za razdoblje od 2021. do 2050., koja je u izradi. S tim ciljem pokrenuo je izradu preliminarnih analiza mogućnosti uporabe, odnosno proizvodnje vodika, s posebnim naglaskom na zeleni vodik. Primarna strategija mogućeg korištenja vodika u HEP-u vezana je uz postupnu dekarbonizaciju prirodnog plina i korištenje postojećih lokacija termoelektrana za postavljanje elektrolizatora, spremnika vodika i pripadajućih sustava, te mogućnosti utiskivanja vodika u plinsku mrežu. Sama izvodljivost projekata će ovisiti i o financijsko-ekonomskoj opravdanosti realizacije te drugim potrebnim pretpostavkama.Grad Zagreb i INA potpisali su sporazum o suradnji na projektu u okviru kojeg planiraju nabavku 20 gradskih autobusa na vodik i uspostavu infrastrukture za opskrbu zelenim vodikom. Tvrtka SEM1986 iz Splita namjerava katamaran koji ljeti vozi od zračne luke do gradske luke preurediti na električni pogon koristeći vodik kao gorivo koje bi proizvodili iz električne energije proizvedene vlastitom fotonaponskom elektranom u zaleđu Splita.

Jedno je sigurno – energetski sustav u budućnosti baziran na obnovljivim izvorima energije znatno će se razlikovati od današnjeg, baziranog uglavnom na izgaranju fosilnih goriva. Bit će definitivno čišći, zeleniji, a vodik će tome značajno pridonijeti, posebice u sektorima koje bi inače bilo teško dekarbonizirati, zaključio je.