Zbog dostupnosti vode, klime i plodne zemlje Hrvatska je od davnina bila prepoznata kao odlično mjesto za proizvodnju gotovo svih kultura. Unatoč tome uvozimo mnoge poljoprivredno-prehrambene proizvode, a naši seljaci žale se na gubitke.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, proizvodnja žitarica u 2022. u odnosu na 2021. smanjila se za 17%. Najviše je pala proizvodnja kukuruza (27%) i zobi (19%). Što se proizvodnje povrća tiče, prošla godina bilježi pad od 5% u odnosu na pretprošlu, proizvodnja cvjetače i brokule smanjila se za 60%, paprike za 42%, graška za 41%, luka, 29%, cikle 20%, a kupusa za 10%. Što se voća tiče, u spomenutom razdoblju ono bilježi sitno smanjenje od 0,5%, ali zabilježen je pad jabuka od 22% i krušaka za 46%.

Ima li poljoprivreda budućnost u Hrvatskoj, kako promijeniti negativne trendove, je li samodostatnost za našu zemlju neostvariva fikcija i kako se nositi s klimatskim promjenama? Odgovore na spomenuta i mnoga druga pitanja potražili smo od Gorana Punde, izvršnog direktora kooperacije u tvrtki Enna Fruit.

Poljoprivreda kao pokretač razvoja

U Strategiji poljoprivrede do 2030. navodi se da većinu hrvatskih poljoprivrednika karakteriziraju niska produktivnost, loše vođenje poslovnih evidencija, slabo planiranje i vođenje poslovanja, nedovoljno osiguranje i slaba povezanost s vrijednosnim lancem te ih komercijalne kreditne institucije percipiraju kao visokorizična i slabo isplativa ulaganja, čime im je pristup kapitalu za financiranje investicija ograničen. Imaju li poljoprivrednici i poljoprivreda perspektivu u Hrvatskoj?

- U Hrvatskoj poljoprivreda ima budućnost jer proizvodnja hrane danas je važnija nego ikad. Ljudi u Hrvatskoj ne pridaju veliku važnost poljoprivredi, a ona bi trebala biti pokretač razvoja svake države, pa tako i Hrvatske. Nažalost, Hrvatska posljednjih godina bilježi trend pada proizvodnje voća i povrća. Razlog je taj što proizvođači imaju sve više izazova u proizvodnji, kao što su rast cijena inputa, nedostatak radne snage, vremenske neprilike, pa radije idu u smanjenje ili napuštanje proizvodnje nego u širenje. Uostalom, proizvodnja je zahtjevan posao koji iziskuje veliki angažman tijekom cijele godine uz neizvjesne ishode - kaže Punda.

Kako do samodostatnosti?

Tehnološka zaostalost i deficit radne snage spominju se kao glavne prepreke na putu ka povećanju poljoprivredne proizvodnje. Kako to promijeniti? Imamo li uopće resursa da budemo samodostatni?

- Hrvatska ima kapacitete i resurse kao što su plodno tlo, voda i povoljne klimatske prilike da proizvodi hranu za svoje potrebe. Teško možemo biti samodostatni u svim kategorijama, ali imamo potencijal za značajno veću proizvodnju nego što je ona sad. Hrvatska, nažalost, ima nisku razinu proizvodnje i samodostatnosti voća i povrća. Točnije, manja nam je proizvodnja od potrošnje (osim jabuka i mandarina), zbog čega smo ovisni  o uvozu - kaže naš sugovornik.

Što se tiče uljarica i žitarica, stanje je bolje nego kod voća i povrća, tu smo samodostatni.

- Da bismo promijenili negativan trend u proizvodnji, potrebno nam je više znanja, hrabrosti i motivacije. Ciljano ulaganje u povećanje proizvodnje deficitarnih kultura, odnosno organiziranje proizvodnje prema potrebama tržišta, jedini je način da povećamo domaću proizvodnju i dođemo do razine koja bi zadovoljila naše potrebe. Mi kao ENNA Fruit želimo biti partner našim proizvođačima i raditi na povećanju domaće poljoprivredne proizvodnje. Imamo pet otkupnih centara, od čega su četiri prije svega orijentirana na otkup domaće robe, te u svakom otkupnom centru imamo tim kooperacije koji pruža podršku kooperantima na terenu kroz savjetovanje i usmjeravanje u proizvodnji - navodi Punda.

Mogu li se klimatske promjene pobijediti?

Poljoprivreda je pod snažnim utjecajem porasta globalnih temperatura, sve veće sezonske promjene prekidaju poljoprivredne cikluse, a istodobno se zbog ekstremnih vremenskih nepogoda javljaju toplinski valovi, suše, oluje i poplave. Kako će klimatske promjene utjecati na poljoprivredu?

- Klimatske promjene uvelike otežavaju proizvodnju unutar sektora voća i povrća. Štete od mraza, tuče, suše, poplave, oluja... svake godine značajno smanje prinose, zbog čega iz godine u godinu imamo tendenciju pada proizvodnje u voćarstvu i povrtlarstvu. Na klimatske promjene teško možemo utjecati, ali svakako se proizvodnja treba prilagođavati prema klimatskim promjenama: izborom položaja (neke lokacije sklone su poplavama, mrazu, posoli), zatvorenom proizvodnjom, protugradnim mrežama, navodnjavanjem, antifrost sustavima... Potrebno je što je više moguće gledati u budućnost. To znači donositi dugoročne strategije i planove koji će se temeljiti na klimatskim promjenama - kaže Punda.

- Na našem podneblju udomaćit će se sorte koje budu odgovarale zahtjevima tržišta, tj. kupaca, i klimatskim promjenama, a nestat će one koje ne udovoljavaju. Primjerice, breskva calzesi svojedobno je bila jedna od najtraženijih sorti, ali u proteklih nekoliko godina kupci je ne žele zbog slabe obojenosti i kraćeg "shelf lifea". S druge strane, jabuka idared je bila "sirotinjska“ jabuka", a trenutno je u deficitu jer je potražnja za tom sortom iznenađujuće velika - komentira sugovornik.

Povratak prirodi i poljoprivredi

Svaka ozbiljna proizvodnja zahtijeva investicije koje će u budućem periodu biti u fokusu poljoprivredne proizvodnje. Prije svega, to su efikasni sustavi navodnjavanja, korištenje obnovljivih izvora energije u proizvodnji, orijentacija na stakleničku i plasteničku proizvodnju, smatra sugovornik. Uz navedene investicije potrebna su nam dodatna ulaganja u istraživanja i razvoj u području proizvodnje voća i povrća s primarnim ciljem povećanje prinosa, zadovoljavanjem standarda tržišta, a što, između ostalog, podrazumijeva i pokusna polja novih sorti koje će biti otpornije na vremenske uvjete, uz koncept smanjenja uporabe zaštitnih sredstava, smatra Punda.

Od poljoprivrede se može živjeti, ali treba mnogo rada, truda, odricanja. Poljoprivredu treba učiniti atraktivnijom djelatnosti za mlade, a ona uistinu to može biti. Poljoprivreda može biti izvor stabilnih prihoda i stalnog zaposlenja dijela ruralnog stanovništva, čime bi se izbjeglo iseljavanje, poboljšala kvaliteta života u ruralnim sredinama i pridonijelo gospodarskom rastu. Postoje mnogi pozitivni primjeri mladih obitelji koje se uspješno bave poljoprivredom, a prednost je i što su mladi poljoprivrednici skloniji novim tehnologijama u proizvodnji. Uz to, na raspolaganju su poticajna sredstva različitih programa iz EU fondova. Mi u Enni Fruit možemo im biti stabilan partner kroz kontinuirani otkup, uredno plaćanje i naše timove kooperacije, koji prate proizvodnju 'od sjetve do žetve' - zaključuje Punda.