U 2025. godini EU će osnovati novo tijelo za polarna istraživanja koje će djelovati iz Švedske, a znanstvenici će bušiti duboko u polarni led kako bi proučavali klimatsku povijest Zemlje i pomogli ublažiti učinke klimatskih promjena na ovaj krhki ekosustav.
Njemačka znanstvenica dr. Nicole Biebow izuzetno je svjesna važnosti istraživanja i zaštite Zemljinih sve osjetljivijih polarnih regija.
Dva pola zagrijavaju se brže od bilo kojeg područja na planeti i gube led zbog povećanog topljenja. Arktik se, primjerice, zagrijava tri puta brže od globalnog prosjeka, tvrde polarni znanstvenici. To utječe na lokalne zajednice i živi svijet, ali ima i široke socio-ekonomske i klimatske posljedice koje se osjete diljem svijeta, kao što je porast razine mora.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
02:01
„Uvijek govorimo da na polovima vidimo prve naznake opasnosti”, kaže Biebow, voditeljica projekta koji sufinancira EU pod nazivom EU-PolarNet 2, koji je završen u prosincu 2024. godine.
Biebow je na čelu međunarodne jedinice za suradnju na institutu Alfred Wegener Institute u Njemačkoj i bivša predsjednica Europskog polarnog odbora (EPB). EPB je neovisna skupina istraživačkih instituta, agencija za financiranje i ministarstava uspostavljena s ciljem koordinacije europskih polarnih istraživanja na Arktiku i Antarktici.
EPB će, zajedno s još jednim ključnim tijelom za polarna istraživanja, Europskim uredom za polarnu koordinaciju (EPCO) od 2025. djelovati s krajnjeg sjevera Švedske. U tome se ogleda namjera Europe da bude predvodnica u istraživanju tih regija krajnjih geografskih širina.
U okviru projekta EU-PolarNet 2 postavljeni su temelji za osnivanje EPCO-a, koji će s radom započeti u siječnju 2025. godine u Arktičkom centru Sveučilišta Umeå u Švedskoj.
Dok globalne temperature rastu, a polarni se led sve brže topi, otključavanje tajni polarnih regija postaje sve hitnije.
„U današnje se vrijeme puno radi na razumijevanju i ublažavanju budućih izazova ili prilagodbi njima”, rekla je Biebow, napominjući da „postoje države članice EU-a koje imaju obalu na Arktiku, kao i ljude koji žive u tim područjima.”
Dok se tim projekta EU-PolarNet 2 priprema za pokretanje EPCO-a, istraživači su sastavili popis prioriteta za buduća istraživanja, uključujući projekte o morskom ledu, otapanju ledenjaka i odmrzavanju permafrosta.
Biebow je izrazila nadu da će EPCO značajno pomoći istraživanjima u polarnim regijama.
„Polovi su vrlo slabo istraženi, kao i duboki ocean”, rekla je. „To je područje koje određuje kakvo će naše vrijeme i klima biti u budućnosti, zato je toliko važno.”
Dr. Annette Scheepstra, istraživačica i članica izvršnog odbora projekta EU-PolarNet 2, usredotočena je na suradnju sa stručnjacima iz lokalnih autohtonih zajednica koji imaju iscrpno znanje o polarnim regijama.
Autohtone zajednice čine oko 10 % od oko 4 milijuna ljudi koji žive u arktičkoj regiji. Dosad su često bili zanemarivani u polarnim istraživanjima.
„Radimo s nositeljima prava – autohtonim zajednicama ili organizacijama – kao i sa autohtonim znanstvenicima, autohtonim osobama koji su i sami znanstvenici pri sveučilištima ili institutima”, tvrdi Scheepstra, doktorica znanosti arktičkih i antarktičkih studija pri Sveučilištu Groningen u Nizozemskoj.
„Godinama se govori o važnosti uključivanja autohtonih nositelja znanja ili suradnje s njima. Ali kako? Često se to pitanje zanemarivalo i to je moje područje interesa”, rekla je.
Suradnja s autohtonim osobama danas se temelji na načelima zagovaranja njihovih prava, poštovanja njihove kulture i društva, izbjegavanja bilo kakvog štetnog utjecaja na njihove zajednice i prihvaćanja njihovog znanja u oblikovanju znanstvenih ideja o Arktiku.
Rad dr. Scheepstre uključuje suradnju s vijećem zajednice Saami, nevladinom organizacijom koja zagovara prava pripadnika naroda Saami koji žive u Finskoj, Norveškoj, Rusiji i Švedskoj kako bi stvorili plan istraživanja.
„Zaista je lijepo surađivati s autohtonim nositeljima znanja jer često imaju vrlo holističku perspektivu situacije”, rekla je. Također je dobar način osiguravanja da projekti u regiji budu zaista uspješni.
Na terenu se mnogi istraživači usredotočuju i na otapanje leda i na ugrožene vrste. To je slučaj i u sedmogodišnjem projektu koji sufinancira EU pod nazivom Beyond EPICA. Nadovezuje se na raniji istraživački projekt koji je financirala EU pod nazivom EPICA, u kojem su uzorci polarnog leda upotrijebljeni za rekonstrukciju Zemljine klime unazad 800 000 godina.
Sada znanstvenici predvođeni Carlom Brabanteom, profesorom znanosti o okolišu pri Sveučilištu Ca’ Foscari u Veneciji, Italija, namjeravaju uzorkovati led na Antarktici star više od milijun godina.
„To je vremensko razdoblje tijekom kojeg se način na koji funkcionira klima našeg planeta u potpunosti promijenio”, rekao je
Brabante, također član EPB-a. Projekt pod njegovim vodstvom traje do lipnja 2026. i uključuje timove iz 10 europskih zemalja. Uvjeti rada njegovog tima vrlo su izazovni.
U skromnom kampu na istoku Antarktike, 16 članova istraživačkog tima projekta Beyond EPICA smjestili su se za nekoliko tjedana života i rada u teškim uvjetima.
Njihov privremeni dom sastoji se od tek nekoliko šatora i kontejnera u pustom, blistavo bijelom krajoliku.
Iako je u ranom prosincu na Antarktici gotovo ljeto, na 3 200 metara nadmorske visine u kampu Little Dome C prosječna je temperatura oko – 52 °C, a spušta se i do – 60.
Tim je tamo s ciljem bušenja nekoliko tisuća metara i uzimanja i analiziranja uzoraka najstarijeg leda na Zemlji. S pomoću uzoraka namjeravaju prikupiti ključne informacije o evoluciji klime našeg planeta tijekom vremena.
Golema bušilica klimatologa kontinuirano napreduje kroz led te je već premašila 1,8 kilometara dubine. Svaki korak postupka bušenja elektronički se nadzire, a rupa ima promjer od tek 10 centimetara, stoga je učinak na okoliš minimalan. Ali čemu bušenje?
„Iz leda možemo dobiti informacije o sastavu zraka i temperaturi planeta u prošlosti, što nam pomaže bolje razumjeti kako klima funkcionira”, rekao je Barbante.
Autorica: Helen Massy-Beresford
Istraživanja u ovom članku financira EU-ov program Horizon. Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
Više informacija:
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
24sata © 2025
