Istraživači koje financira EU hrabro se suočavaju s ekstremnim arktičkim uvjetima kako bi objasnili ključnu ulogu snijega u Zemljinom klimatskom sustavu
O SNIJEGU I KLIMI
Potraga za skrivenim tajnama snijega - jako je bitan za klimu
Čitanje članka:
4
min
Prosječna temperatura -30 °C i do 24 sata mraka dnevno. To su bili radni uvjeti za tim znanstvenika koje je financirao EU i koji su proveli devet mjeseci istražujući snijeg na Arktiku.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:30
„Iznimno bijelo, ogromno i hladno”, tako stručnjakinja za snijeg, dr. Marie Dumont, opisuje terensko istraživanje u Cambridge Bayu, također poznatim pod nazivom Iqaluktuuttiaq, zaselku na krajnjem sjeveru Kanade u kojem uglavnom živi autohtono inuitsko stanovništvo.
„Najniža temperatura koju smo doživjeli bila je -50 °C. To je uistinu poseban način života”, dodala je.
Terensko istraživanje dio je šestogodišnjeg projekta pod nazivom IVORI koji je financirao EU, a traje do 2027. godine te mu je svrha proširiti naše znanje o snijegu, ledenjacima, ledenim pločama i permafrostu.
Tajne snijega
Mogli bismo se zapitati: zašto snijeg? Zato što on skriva puno više od onoga što vidimo na prvi pogled. Snijeg je, zapravo, stup našeg klimatskog sustava.
„Tri su glavna svojstva snijega koja utječu na Zemljin klimatski sustav”, objašnjava Dumont, koordinatorica projekta IVORI i ravnateljica Centra za istraživanje snijega u meteorološkoj službi Météo-France, službenoj francuskoj meteorološkoj upravi.
Prvo, bijel je. Snijeg odbija sunčevo zračenje natrag u atmosferu i tako ograničava Zemljino zagrijavanje. Drugo, snijeg se sastoji od leda i zraka, što mu daje izvrsna izolacijska svojstva. Snježni pokrivač izolira tlo i štiti sve što je u tlu od povećanja temperature. I posljednje, otapanje snijega utječe na kruženje vode u prirodi.
No unatoč svom značajnom utjecaju, i dalje je puno neodgovorenih pitanja vezanih uz snijeg.
„Svi misle da se razumiju u snijeg, ali zapravo znamo vrlo malo o njemu”, kaže Pascal Hagenmuller, istraživač specijaliziran za mehaniku snijega i proučavanje lavina u Centru za istraživanje snijega, dijelu francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja.
„Čak su i najmanja zapažanja, kao primjerice zašto snijeg nekada proizvodi zvukove kada ga se pritisne, a nekada ne, nejasna. Snijeg je još uvijek misterij.”
Arktički snijeg
Neiskusnom promatraču svaki snijeg izgleda isto, no istraživači iz projekta IVORI znaju da je arktički snijeg dosta drugačiji od onoga s kojim se susrećemo u Europi.
„Znamo ponešto o tome kako modelirati snijeg alpskih regija, no ne znamo puno o snijegu u Arktičkom krugu, premda je ovaj snježni pokrivač važniji za globalnu klimu”, rekla je Dumont.
Upravo zato, tim projekta IVORI radi na razumijevanju različitih vrsta snijega i razvoju univerzalnog numeričkog modela koji može predstavljati evoluciju snijega diljem svijeta, sa svim njegovim fizičkim varijablama.
„Naš je cilj promijeniti način na koji opisujemo i modeliramo snijeg”, kaže Hagenmuller, stručnjak za opisivanje mikrostrukture snijega.
„Mikrostruktura snijega trodimenzionalni je raspored leda i zraka”, objašnjava. „Ona određuje svojstva snijega, kao primjerice je li mehanički stabilan ili nije, hoće li dobro izolirati tlo ili ne te koliko će vode proizvesti kada se otopi.”
Praćenje evolucije mikrostrukture snijega bio je glavni cilj dviju terenskih istraživanja tima projekta IVORI.
Dok je prvo istraživanje provedeno u Francuskim Alpama, za drugo je istraživački tim otišao u kanadsku istraživačku stanicu visokog Arktika. Ondje su radili puna dva mjeseca, svakodnevno prikupljajući i analizirajući uzorke snijega tomografom, posebnim rendgenskim skenerom nalik onima koji se koriste u medicini.
Globalno zatopljenje, lokalni utjecaj
Kroz ovo su iskustvo znanstvenici iz prve ruke saznali kako zagrijavanje klime utječe na autohtone zajednice.
„Na Arktiku ljudi žive u snijegu i u skladu sa snijegom na potpuno drugačiji način nego mi u Europi. On je velik dio njihovih života, a mijenja se velikom brzinom”, kaže Dumont.
„Mi u Europi vidimo i osjećamo učinke klimatskih promjena, no na Sjevernom polu oni su mnogo izraženiji.”
Objasnila je kako se arktičke zajednice suočavaju s vrlo brzim promjenama kojima moraju prilagoditi svoj način života.
„Na primjer, zimi bi se lokalno stanovništvo uglavnom koristilo morskim ledom za odlazak iz jednog sela u drugo jer je taj način brži, no led se otapa i više nije sigurno.”
Posljedica je toga, rekla je, da se lokalne zajednice suočavaju sa sve većim rizicima.
„Ljudi su se bojali da za nekoliko dana njihovih kuća više neće biti”, prisjeća se Dumont. To je zato što se permafrost, trajno smrznuto tlo, otapa. Zemlja postaje nestabilna, što može dovesti do urušavanja kuća.
„Sjećanje na ovo iznova me podsjeća na ono što i zašto radim”, kaže Dumont.
Klimatska prognoza
Iako je istraživanje IVORI usredotočeno na snijeg, može se primijeniti i na šire klimatske modele i prognoze.
„Znamo da je snijeg važan dio klimatskog sustava. Ako ne uspijemo predvidjeti utjecaj snijega, nećemo uspjeti predvidjeti ni klimu”, naglašava Hagenmuller.
Dumont objašnjava kako model koji razvijaju istraživači projekta IVORI može dovesti do poboljšanih hidroloških prognoza, omogućiti preciznije predviđanje permafrosta i mogućih klizišta te da može čak i predvidjeti snježne lavine.
„Može pomoći u ublažavanju klimatskih promjena, a uz točnije projekcije, može nam pomoći da se prilagodimo onome što se događa.”
Dumont se nada da na taj način čarolija snijega neće biti izgubljena.
„Već sam kao dijete bila fascinirana snijegom. Sve čini prekrasnim i savršenim. To je divlja, surova priroda i nadam se da ćemo moći sačuvati njegovu ljepotu.”
Autorica: Michaela Nesvarova
Istraživanja u ovom članku financira Europsko istraživačko vijeće (ERC). Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
Više informacija:
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
