Istraživači koje financira EU istražuju nove načine pretvaranja otpada od prerade hrane u lokalno proizvedene poboljšivače tla. To istovremeno rješava dva golema izazova EU-a: otpad od hrane i zdravlje tla
MANJA OVISNOST O GNOJIVIMA
Manje otpada, a više koristi: Pretvaranje otpada od hrane u plodno tlo za održiv rast
Čitanje članka:
3
min
U Kataloniji živi 7,7 milijuna stanovnika i oko 7,9 milijuna svinja. To je više od jedne svinje po osobi. Uzgoj svinja na veliko doveo je do viška dušika u tlu, što je problem koji dijele mnoge europske regije. No, samo nekoliko kilometara od Barcelone, mala revolucija pretvara ovaj otpad u vrijedan resurs.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:06
Umjesto primjene sirovog gnojiva na poljima, istraživači izvlače dušik iz lokalno proizvedenog poljoprivredno-industrijskog otpada i pretvaraju ga u amonijev sulfat. Ovo stabilnije i učinkovitije gnojivo smanjuje štetno otjecanje.
Kemijska redukcija
Istraživači djeluju u sklopu četverogodišnje inicijative koju financira EU pod nazivom Waste4Soil. Istražuju inovativne načine pretvaranja otpada od prerade hrane u lokalno proizvedene poboljšivače tla. Tako će se istovremeno riješiti dva golema izazova EU-a: otpad od hrane i zdravlje tla.
U Kataloniji istraživači upotrebljavaju postupak nazvan anaerobna razgradnja, u kojem bakterije razgrađuju otpad u bioplin i vlažnu smjesu bogatu hranjivim tvarima nazvanu digestat.
„To je vrlo konsolidirana tehnologija, postoji više od 15 000 poljoprivredno-industrijskih bioplinskih postrojenja diljem EU-a”, tvrdi dr. Victor Riau, istraživač na Katalonskom institutu za istraživanje i tehnologiju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
Recikliranjem ostataka otpada od hrane na ovaj način istraživači vjeruju da bi mogli smanjiti oslanjanje na kemijska gnojiva do 80 %. Suradnja s privatnim i javnim poduzećima koja se bave hranom znači da će rezultati istraživanja odmah biti od koristi za lokalnu zajednicu.
„Očekujemo da će ovaj kružni pristup imati pozitivan učinak na gospodarstvo lokalnih industrija, smanjujući troškove gospodarenja otpadom i povećavajući upotrebu jeftinijih obnovljivih resursa”, tvrdi Riau.
Manje otpada, više hranjivih tvari
Istraživački tim projekta Waste4Soil uspostavio je žive laboratorije – testna okruženja u stvarnom životu – u sedam europskih zemalja: Španjolskoj, Finskoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Poljskoj i Sloveniji.
Cilj je testirati niz inovativnih rješenja za pretvaranje otpada iz različitih poljoprivredno-prehrambenih izvora u lokalne poboljšivače tla na biološkoj osnovi.
Osim farmi svinja, ciljaju se i druge lokalne prehrambene industrije, uključujući proizvodnju maslinovog ulja i piva, jer obje industrije proizvode goleme količine biološkog otpada.
„Svake godine na globalnoj se razini baci 1 milijarda tona hrane, a 38 % dolazi od ostataka prehrambene industrije”, rekao je dr. Kyriakos Panopoulos iz Centra za istraživanje i tehnologiju Hellas u Solunu u Grčkoj, koji je odgovoran za cjelokupnu koordinaciju istraživačkih napora.
Suočena s ovom planinom otpada, Unija je prošle godine najavila planove za utvrđivanje pravno obvezujućih ciljeva za smanjenje otpada od hrane, koje treba postići do 2030. godine.
Istovremeno, Panopoulos napominje da je 60 – 70 % tla u EU-u trenutačno ozbiljno osiromašeno hranjivim tvarima, što izaziva zabrinutost.
Kako bi se to riješilo, istraživački tim projekta Waste4Soil ulaže napore na razini EU-a za obnovu degradiranog tla na kontinentu do 2050., što je cilj europskog zelenog plana.
Tekuće zlato Slovenije
U Sloveniji globalno zatopljenje stvara povoljne uvjete za maslinike, a rastući lokalni proizvođač maslinovog ulja jedan je od sudionika slovenskog živog laboratorija.
U Istri, poluotoku na sjevernom Jadranu poznatom po vrlo kvalitetnom maslinovom ulju, istraživači recikliraju kominu masline – nusproizvod proizvodnje maslinovog ulja koji uključuje kožicu, koštice i pulpu – kako bi proizveli poboljšivače tla.
To pomaže u obogaćivanju tla ugljikom i smanjenju utjecaja zbrinjavanja otpada na okoliš.
„Inovativni pristup Slovenije mogao bi nadahnuti druge regije koje proizvode maslinovo ulje u Europi, posebno na Mediteranu, a koje se suočavaju sa sličnim izazovima zbrinjavanja otpada”, rekao je dr. Rok Mihelič s Odjela za agronomiju Sveučilišta u Ljubljani.
Finsko rješenje kroz uzgoj riba
Različite regije Europe suočavaju se s različitim izazovima, a istraživači istražuju različite mogućnosti ponovne uporabe otpada i obogaćivanja tla. Neki od njih izvan su utabanih staza, a neki čak i u moru.
Primjerice, živi laboratorij u Päijät-Hämeu u Finskoj upotrebljava uzgoj ribe – jednu od glavnih lokalnih prehrambenih industrija – za otpad koji se može pretvoriti u gnojiva bogata hranjivim tvarima.
Anne-Marie Tuomala, viša predavačica na Sveučilištu primijenjenih znanosti LAB u Lahtiju u Finskoj, objasnila je da su ostaci ribe, bogati dušikom, fosforom i drugim mineralima, idealni za oporabu hranjivih tvari.
Slično otpadu sa svinjogojskih farmi, oni se mogu obraditi anaerobnom razgradnjom kako bi se proizveo ostatak bogat hranjivim tvarima.
Međutim, miris ostataka ribe otežavao je transport i skladištenje, prema povratnim informacijama koje su poljoprivrednici dali tijekom prvih mjeseci živog laboratorija. Kako bismo riješili ovaj problem, možda ćemo trebati specijalizirane objekte s mjerama za kontrolu neugodnih mirisa, rekao je Tuomala.
Ovaj kružni pristup mogao bi smanjiti troškove za poljoprivrednike, posebno ako uzmemo u obzir rastuće cijene gnojiva nakon invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine. Iako su se cijene stabilizirale, EU i dalje uvelike ovisi o uvozu ruskih gnojiva.
Konkurentska prednost
Osim smanjenja uvoza, dodatna prednost gnojiva koje proizvode živi laboratoriji projekta Waste4Soil jest da su lokalna i održiva.
„Poljoprivrednici i proizvođači hrane koji usvajaju ove održive prakse mogli bi steći konkurentsku prednost na tržištima koja sve više daju prioritet ekološki prihvatljivim proizvodima”, tvrdi Tuomala.
Snaga inicijative upravo je u suradnji. Istraživači, poljoprivrednici, civilno društvo, industrije i javna tijela surađuju na zajedničkom stvaranju i testiranju rješenja u stvarnim uvjetima.
Prema Panopoulosu, zajednička akcija pružit će rješenja za sve veći problem ostataka hrane koji se trenutačno bacaju.
„Svaki je mali korak važan i raste uzbuđenje zbog šireg potencijala za stvaranje održivijih i ekološki prihvatljivijih poljoprivrednih praksi”, rekao je.
Autorica: Sofia Sanchez Manzanaro
Istraživanja u ovom članku financira EU-ov program Horizon. Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
Više informacija:
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
