Doznajte za koliko se životni vijek produljio i koje su šanse da doživimo 150. rođendan
Francuskinja Jeanne Calment, koja je doživjela 122. godinu, drži rekord za najstariju osobu koja je ikad postojala. Da bi u budućnosti još više ljudi doživjelo njene godine, znanstvenici ulažu sve veće napore. Evo što pri tome mi možemo učiniti
Danas ljudi diljem svijeta žive znatno dulje nego njihovi preci. Godine 1900. prosječni životni vijek novorođenčeta iznosio je 32 godine, a danas se taj broj i više nego udvostručio. Primjerice, podaci Europske komisije za 2023. pokazuju kako je očekivani životni vijek u 2023. godini iznosio 81,5 godina. Pritom je u 15 zemalja očekivani životni vijek premašio prosjek EU, a tu listu predvode mediteranske zemlje, poput Španjolske (84), Italije (83,8) i Malte (83,6).
Trenutno na svijetu postoji samo jedan organizam koji ima sposobnost vječnog života, a riječ je o besmrtnoj meduzi (Turritopsis dohrnii). Znanstvenici su otkrili da ova vrsta meduze ima dvostruke kopije gena, koji štite i popravljaju DNK, što joj pruža moć regeneracije. Ova spoznaja otvorila je vrata za bolje razumijevanje procesa starenja ljudi, ali i nove uvide kad je riječ o regenerativnoj medicini, koja ima važnu ulogu u sprečavanju bolesti kao što su karcinom te neurodegenerativne bolesti.
Možete li zamisliti da živite 150 godina?
No, to je samo jedno u moru mnogih istraživanja koje je znanstvena zajednica provela kako bi pronašla odgovor na pitanje kako usporiti starenje, odnosno produljiti životni vijek. Želja da se otkrije tajna besmrtnosti postoji koliko i ljudska svijest o smrti, pa se godinama izučavaju metode koje bi mogle napraviti značajnu razliku u očekivanom životnom vijeku.
Otkrića iz područja terapije matičnim stanicama, genske terapije, regeneracije ili zamjena organe te druge metode iz područja biotehnologije znanstvenicima pružaju nove uvide i postavljaju temelje za buduće tretmane usmjerene na produljenje ljudskog vijeka.
I dok se, u teoriji, spominje da bi uz razvoj spomenutih metoda ljudi mogli doživjeti i 300 godina, posljednje studije na ovu temu polučile su malo realnije rezultate. Istraživanje objavljeno u znanstvenom dnevniku Nature Communications sugerira da, čak i ako u životu doživimo vrlo malo stresova te pritom izbjegnemo ozbiljne bolesti, poput bolesti srca ili karcinoma, maksimalni životni vijek bio bi između 120 i 150 godina.
Naravno, ne možemo predvidjeti buduća otkrića znanstvenika i do kakvog će razvoja doći u području biotehnologije, ali trenutno smo na dalekom putu od dugovječnosti čiji maksimalni životni vijek premašuje 150 godina.
Što možete poduzeti za produljenje života?
Spomenuta analiza Europske komisije o očekivanom životnom vijeku pokazala je da on u Hrvatskoj iznosi 78,6 godina, što je ispod prosjeka EU. Štoviše, bliži smo zemljama koje se nalaze na začelju ljestvice, poput Bugarske (75,8), Rumunjske (76,6) i Latvije (76,6).
Zato je važno osvijestiti što svaka osoba može aktivno raditi kako bi živjela dulje. Osim očiglednih faktora, poput prestanka pušenja i čestog pijenja alkohola, imajte na umu da vaš san utječe na to koliko ćete živjeti. Nedavno objavljena studija u kojoj je sudjelovao 172.321 odrasli ispitanik pokazala je kako muškarci koji dovoljno spavaju žive oko pet godina dulje od muškaraca koji to ne čine. Pritom je razlika kod žena iznosila dvije godine.
Znanstveni radovi kroz godine nas iznova upozoravaju i na važnost regulacije prehrane. Istraživanje Dana Buettnera iz 2005. godine o regijama u kojima ljudi žive dulje od prosjeka pokazalo je kako su prehrana koja uključuje više povrća, fizička aktivnost, društvena povezanost i osjećaj svrhe činili bitne faktore u životu stogodišnjaka.
Zahvaljujući napretku u medicini i boljoj kvaliteti života općenito, životni vijek čovjeka raste, ali uz to raste i potreba za aktivnijom brigom o vlastitom zdravlju te pravovremenoj zdravstvenoj skrbi. Preventivno djelovanje i redoviti odlasci na preglede značajne su mjere u očuvanju zdravlja. A pored osnovnog zdravstvenog osiguranja, tu su police dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja, koje idu korak dalje te pružaju garanciju pravodobne zdravstvene zaštite u slučaju bolesti ili nezgode.
No, pritom je važno napomenuti kako često dolazi do poistovjećivanja dopunskog zdravstvenog osiguranja s dodatnim. Naime, iako obje vrste spadaju u dobrovoljno zdravstveno osiguranje, ipak je riječ o dvije potpuno različite vrste osiguranja.
Odlučite pametnije, živite sretnije
Dopunsko zdravstveno osiguranje posjeduje većina građana i ono je zapravo dopuna osnovnom zdravstvenom osiguranju. Pokriva troškove participacije pri odlasku kod liječnika, boravka u bolnici te, ovisno o osiguravajućem društvu i polici, dopunsku B listu lijekova ili u paketu i laboratorijske, specijalističke i sistematske preglede u privatnim poliklinikama.
S druge strane, dodatno zdravstveno osiguranje usmjereno je upravo na prevenciju bolesti i smrtnih ishoda kroz redovite preventivne preglede kod vrhunskih specijalista. Primjerice, uz znatno skraćeno vrijeme čekanja na pregled i obradu, policom dodatnog zdravstvenog osiguranja mogu se obaviti pregledi kod kardiologa, neurologa, ortopeda, gastroenterologa ili drugog specijalista po izboru. Upravo taj faktor bržeg zakazivanja pregleda i mnogo kraćeg čekanja često spašava život jer se tako na vrijeme obavlja potrebna pretraga i započinje s liječenjem.
Zato je važno imati na umu kako upravo kombinacija ove dvije vrste osiguranja dopunjuje osnovnu zdravstvenu zaštitu bez većih financijskih troškova te osigurava znatno brži pristup specijalističkim uslugama i potrebnim terapijama, što može biti presudno u slučaju ozbiljnijih zdravstvenih stanja. S obzirom na to da i uz sva znanstvena dostignuća i napretke za sada ne možemo izbjeći prirodne granice dugovječnosti, od ključne je važnosti, ako želite povećati šanse za što duži i što kvalitetniji život, pravovremeno ulagati u police zdravstvenog osiguranja. A kako biste mogli donijeti informiranu odluku o tome koju policu odabrati - pažljivo proučite sadržaj police koju želite ugovoriti. Pritom svakako obratite pozornost na pokrića koja odgovaraju vašem zdravstvenom stanju, potrebama, ali i financijskim mogućnostima.
S ciljem podizanja svijesti građana o važnosti financijske pismenosti na području osiguranja, zajednički projekt financijske pismenosti pod nazivom SIGURNIJE SUTRA, koji provode društva za osiguranje i Hrvatski ured za osiguranje, uspješno se realizira već četvrtu godinu. Kroz pružanje relevantnih i ažuriranih informacija, ovaj projekt osnažuje građane te im omogućuje da s jasnijim razumijevanjem oblikuju svoje financijsko planiranje donoseći pritom promišljene odluke u skladu s vlastitim osiguravajućim potrebama.
Više informacija možete doznati i putem društvenih mreža Facebook i Instagram.