Kad čujete riječi "Hrvatska pošta", možda pomislite na žute kombije i sandučiće, ali ova institucija skriva priče koje sežu duboko u povijest, uz mnoge zanimljivosti koje možda niste znali! Od drevnih truba do digitalnih inovacija, Hrvatska pošta svjedoči o razvoju komunikacije kroz stoljeća.

Odakle je sve počelo?

Ideja organiziranog prijenosa vijesti zaživjela je u vrijeme u kojem su drevne piramide još bile mlade. Egipćani su, naime, još 2300. prije Krista slali svoje prve papiruse. Grci su imali kurire – gramatofore i hemerodrome – koji su, često trčeći, prenosili poruke. A Rimljani su u 1. stoljeću razvili cursus publicus, državnu prometnu mrežu s fiksnim postajama. Njihova inovacija – korištenje konjskih zaprega – ubrzala je prijenos poruka na nevjerojatnih 200 kilometara na dan.

Tijekom novog vijeka uređeno slanje vijesti proširilo se i na naše krajeve. Hrvatska pošta svoje korijene, tako, vuče iz 1522. godine, kad je uspostavljen prvi organizirani poštanski sustav na ovim prostorima. Usporedbe radi, Sjedinjene Američke Države utemeljene su tek 1776. godine!

Jeste li znali da su prvi poštari koristili pravu trubu? U 16. stoljeću, kad je poštanska služba počela djelovati, poštari su glasnim trubljenjem obavještavali stanovnike da donose vijesti. Taj simbol, poštanski rog, nadahnuo je čak i Wolfganga Amadeusa Mozarta. Njegova skladba "Poštanski rog" iz 1779. godine posveta je ovom danas rijetko korištenom instrumentu.

Povijesni trenuci

Prva nacionalna poštanska uprava osnovana je 1848. godine, odlukom bana Josipa Jelačića. Sjedište joj je bilo u nekadašnjem samostanu klarisa u Opatičkoj ulici u Zagrebu, u zgradi današnjeg Muzeja grada Zagreba.

Zahvaljujući brzoj integraciji tehnologije, u Zagrebu je već 1850. godine postavljena telegrafska žica koja je hrvatsku metropolu povezala s habsburškom. Prvi brzojav poslao je namjesnik Mirko Lentulaj banu Jelačiću, koji je tad boravio u Beču. Poruka je glasila: "Telegraf je u redu”. Ban je iz Beča uzvratio: “S radostju sam primio vašu viest”.

Samo 30 godina poslije toga, Zagreb je 1881. godine dobio telefon, i to unatoč razornom potresu koji je grad pogodio 1880., a prva je telefonska centrala montirana na uglu Tkalčićeve ulice i Krvavog mosta.

Kad su posrijedi poštanske marke, prva hrvatska marka puštena je u promet 29. studenog 1918. godine. Tiskano je 15.000 primjeraka, a u optjecaju su bile samo jedan dan. Nakon osamostaljenja, točnije 9. rujna 1991. godine, izdana je prva poštanska marka Republike Hrvatske. Ona je predstavljala dodatnu tarifu za zračnu poštu na liniji Zagreb – Dubrovnik, simbolizirajući novi početak u povijesti hrvatske pošte.

Iz prošlosti u budućnost

Razvoj Hrvatske pošte, dakako, nije stao osamostaljenjem države. Štoviše, ova prepoznatljiva hrvatska institucija već u prvoj godini nakon osamostaljenja poduzima golem tehnološki iskorak uvođenjem sustava za automatsku razradu pismovnih pošiljaka u Zagrebu, Splitu i Rijeci.

Misija modernizacije nastavlja se otvaranjem Nacionalnog skladišno-sortirnog centra (NSC) u Velikoj Gorici, zahvaljujući kojem je Hrvatska pošta centralizirala razradu pošiljaka, prijevoz i međunarodne poslove. Opremljen najsuvremenijim strojevima za razradu paketa, NSC omogućuje bržu i kvalitetniju uslugu. Usto, izgrađena su tri dodatna regionalna sortirna centra - u Rijeci, Zadru i Osijeku.

Osim što je unaprijedila tradicionalne poštanske usluge, Hrvatska pošta uvela je mnoga digitalna rješenja. Pokretanjem usluga poput ePošte, internetskih trgovina te servisa za brzu dostavu Paket24, Hrvatska pošta ušla je u digitalnu eru. Paket24 je, primjerice, specijaliziran za brzu i fleksibilnu dostavu, omogućujući korisnicima praćenje pošiljaka putem interneta, kao i dostavu u fleksibilnim vremenskim okvirima, uključujući subotu.

Najveći investicijski ciklus u povijesti Hrvatske pošte uključuje ulaganja u digitalizaciju, automatizaciju, logistiku i optimizaciju voznog parka. Nacionalni skladišno-sortirni centar, vrijedan 50 milijuna eura, strateški je smješten i opremljen tehnologijom za brzu razradu pošiljaka. Zahvaljujući ovim ulaganjima, Hrvatska pošta zadržava vodeću poziciju na tržištu te spremno odgovara na sve izazove modernog poslovanja.

Kako bi smanjila ugljični otisak, Hrvatska pošta ulaže u održivo poslovanje. Trenutno koristi više od 400 električnih vozila i 70 punionica, smanjujući emisije CO2 za 30%. Ova ulaganja dio su šire korporativne strategije Pošta2025(30), kojom se potiču ekološka odgovornost i prilagođavanje poslovanja klimatskim izazovima.

S obzirom na trend rasta e-trgovine, Hrvatska pošta nastavlja širiti svoju logističku mrežu i kapacitete, ulažući 160 milijuna eura u digitalizaciju, automatizaciju i infrastrukturu. Uz cilj očuvanja konkurentnosti na tržištu, posebnu pažnju u HP-u posvećuju održivosti, smanjenju ugljičnog otiska i razvoju društveno odgovornog poslovanja. Poštanska usluga tako ne samo da unapređuje kvalitetu dostave nego postavlja temelje za održivo poslovanje koje će dugoročno odgovarati potrebama korisnika i zaštiti okoliša.