Pravilno disanje može pomladiti vaše unutarnje organe, pridonijeti boljim sportskim rezultatima, spriječiti hrkanje, astmu i autoimune bolesti, pa čak i ispraviti skoliozu. Ispravno disanje i prohodni dišni putovi vrlo su važni i za one koji imaju apneju, a mogu im spasiti život.

A vrijedi i obrnuto. Nepravilno disanje na dulje staze može uzrokovati probleme s narušenim imunološkim sustavom, dovesti do napetosti u području vrata, ramena i prsa, čija su posljedica loše držanje i lošiji sportski rezultati. Stomatolozi smatraju da nepravilno disanje pridonosi nastanku karijesa i upali zubnog mesa.

Znate li da beba prvi dah na ovom svijetu ne udahne na usta? Novorođenčad uopće nema razvijen refleks disanja na usta sve dok ne navrše tri do četiri mjeseca i dišu isključivo na nos. Upravo zbog toga istražili smo zašto je dobro disati na nos, što se događa s našim tijelom kada dišemo na usta i što uopće znači pravilno disanje.

Umjetnost disanja

Disanje na nos dugo se smatralo prirodnijim i zdravijim od disanja na usta. Štoviše, do početka 20. stoljeća izraz "diše na usta" koristio se kao svojevrsna uvreda, a ljude koji su prakticirali tu tehniku disanja doživljavali su manje privlačnima.

U engleskom se jeziku toliko uvriježila riječ „mouthbreather“ – onaj koji diše na usta, u negativnom kontekstu, da i danas može uvrijediti onoga kojem je upućena. Još se vode polemike o tome je li to zbog izraza lica osobe koja diše na usta ili zato što ta osoba još nije naučila disati na nos. Ova je riječ dodatno popularizirana u Netflixovoj hit seriji "Stranger Things", u epizodi u kojoj Mike objašnjava Eleven kako ga je napao školski nasilnik nazivajući ga mouthbreatherom ili glupanom.

Disanje na usta

Osim kad nije loša navika, ono može predstavljati ozbiljan medicinski problem uzrokovan opstrukcijom nazalnih putova, alergijom, respiratornim infekcijama, polipima u nosu i uvećanim tonzilama, abnormalnostima u anatomskoj strukturi dišnih putova i slično.

James Nestor, novinar The New York Timesa, Scientific Americana, San Francisco Chroniclea i drugih uglednih medija, u svojem bestseleru "Dah - Nova znanost o izgubljenom umijeću disanja" došao je do zaključka da je za naše zdravlje izrazito važno kako dišemo. Putujući po cijelom svijetu te razgovarajući s velikim brojem istraživača i praktičara, dokazao je da su ljudi zaboravili kako treba disati.

Iako nije liječnik, nego se bavi znanstvenim novinarstvom, njegova je sinteza o disanju, umjesto u članku, završila u cijeloj knjizi, koja ispočetka uči ljude kako pravilno disati. Nestor smatra kako danas većina ljudi diše na nepravilan način, njih čak 90 posto.

Pokusni kunić

Nestor je i sam na sebi radio eksperimente – danima je disao samo na usta pa naizmjenično na nos i bilježio promjene na svojem tijelu. Kompletno je začepio nos na samo 10 dana i pritom je s nekoliko minuta hrkanja tijekom spavanja došao do četiri sata hrkanja noću. Razvio je apneju, a razina stresa drastično mu je porasla. Živčani sustav mu se raspadao i osjećao se užasno.

Osim toga, zaključio je da disanje na usta uzrokuje mnoge poteškoće normalnog funkcioniranja tijela: gubi se vlaga, opterećuje se tijelo, povećava se krvni tlak, izlažemo tijelo patogenim mikroorganizmima i alergenima, može drastično smanjiti ili uništiti kvalitetan san, a može utjecati i na fizionomiju našeg lica.

Disanje i sport

Zanimljivo je što najviše energije dobivamo upravo disanjem, ne iz hrane i vode, a način disanja ima veliku ulogu i u sportskim performansama. Većina ljudi tijekom vježbanja udiše previše zraka, zbog čega dolazi do opterećenja srca i kardiovaskularnog sustava, smatra Nestor.

Mnogi su sportaši popravili svoje rezultate kad su naučili pravilno disati, a disanje iz dijafragme donosi mnogo koristi svakome tko ga prakticira. Plitkim disanjem, naprotiv, dajemo tijelu do znanja da je pod stresom i tako kreiramo fizički odgovor tijela na stres, što nije dobro. Zbog plitkog disanja ograničava se kretanje dijafragme, a duboko disanje potiče izmjenu kisika i ugljičnog dioksida, što može usporiti rad srca i stabilizirati krvni tlak.

Disanje i san

Što se spavanja tiče, poremećaji u disanju utječu na normalan san. Nosnice djeluju kao filtar na bakterije i alergene, i to zato što je disanje kroz nos prirodno i naše tijelo efikasnije iskorištava zrak koji udišemo. 

Kad u snu dišemo na usta, sušimo usnu šupljinu i sluznicu grla, a spavanje otvorenih usta oštećuje zube jednako kao gazirana pića prije odlaska na spavanje. To je zato što u isušenom grlu i ustima nema zaštitnog učinka sline, pa kako se razina kiseline tijekom noći poveća, dolazi do erozije i propadanja zuba. U normalnim uvjetima razina pH u ustima iznosi oko 7,7., a spavanje otvorenih usta snižava pH na 6,6.

Što možemo učiniti

Postanite svjesni svojeg disanja. Često prođu dani, a da ne pomislimo na to da smo udahnuli. Izdvojite nekoliko minuta na dan za sebe i samo duboko dišite kroz nos. Držite svoje dišne putove prohodnima, higijena nosa vrlo je važna i nije ju dobro zanemariti. Pokušajte spavati na boku ili trbuhu jer vam ležanje na leđima može otežati udisanje i izdisanje zraka iz pluća. Ako spavate na leđima, krvne žile u nosu postanu prokrvljenije, a ako se javi prepreka disanju na nos, disat ćete na usta. Neki su liječnici čak i pacijentima oboljelima od koronavirusa savjetovali da leže potrbuške upravo zbog pravilnijeg disanja kroz nos. Pomoći si možete i povišenim položajem glave, korištenjem jastuka.

S obzirom na to da prosječno napravimo 25.000 udisaja na dan, a od pravilnog disanja ne možete imati negativne posljedice, samo korist, vrijedi se educirati o ovoj bazičnoj vještini.