Obavijesti

Tech

Komentari 44

Čovjek je kriv za 6. izumiranje, ali hoćemo li ga mi preživjeti?

Čovjek je kriv za 6. izumiranje, ali hoćemo li ga mi preživjeti?
4

Klimatske promjene, asteroidi u proteklih su pola milijarde godina pet puta gotovo izbrisali sav život sa Zemlje. Sada smo u 6. izumiranju za koje smo krivi mi ljudi

U zadnjih 540 milijuna godina Zemlja je doživjela 5 masovnih izumiranja koja su ubila oko 50 % životinjskih vrsta. Masovno izumiranje pojam je za smanjenje broja živih vrsta u relativno kratkom vremenskom razdoblju. Najpoznatije izumiranje dogodilo se prije otprilike 65 milijuna godina kada su dinosauri nestali s lica Zemlje. No, tijekom povijesti dogodio se niz masovnih izumiranja. Najveće izumiranje, koje je ubilo 96 % svih morskih vrsta, dogodilo se prije 252 milijuna godina. 

Zemlju, odnosno njene stanovnike, su pogodila i mnoga manja izumiranja. Preko 97 posto svih vrsta koje su ikada živjele na našem planetu danas je izumrlo

Mnogi fosili svjedoče o životu na Zemlji prije nas, a znanstvenici procjenjuju da je u proteklih 540 milijuna godina Zemlju pogodilo pet do više od dvadeset masovnih izumiranja, ovisno o tome koji se kriteriji uzimaju kada se jedno izumiranje naziva "masovnim". 

Ipak, klasičnih "Velikih pet" masovnih izumiranja, koje su 1982. godine utvrdili Jack Sepkoski i David M. Raup, znanstvenici prihvaćaju kao najznačajnije. 

Ordovicij - silur izumiranje, prije 450 - 440 milijuna godina

U ovom vremenskom razdoblju dogodila su se čak dva masovna izumiranja. Njih znanstvenici svrstavaju u drugo najveće u povijesti prema postotku vrsta koje su nestale. Ova dva izumiranja bila su milijun godina odvojena jedan od drugog, a ubila su 27 % svih porodica i 57 % svih rodova. Radilo se o vrstama koje su živjele u vodi jer se u tom razdoblju sav život nalazio u oceanima.

Devon - karbon izumiranje, prije 375 - 360 milijuna godina

U ovom periodu dogodio se produženi niz izumiranja koji su s lica Zemlje izbrisali oko 70 % svih živih vrsta. Neki znanstvenici tvrde da to razdoblje nije pogodilo jedno izumiranje već da je bilo čak 7 različitih izumiranja. Pretpostavlja se da je ovo izumiranje trajalo oko 20 milijuna godina.

Perm - trijas izumiranje, prije oko 252 milijuna godina

Ovo je najveće izumiranje u povijesti našeg planeta. Ubilo je oko 53 % svih morskih porodica, 84 % morskih rodova, 96 % svih morskih vrsta te oko 70 % svih kopnenih vrsta. Ovo je i jedino poznato masovno izumiranje kukaca. U ovom razdoblju nestala je velika količina bioraznolikosti, pa je oporavak života na planetu potrajao znatno duže od bilo kojeg drugog masovnog izumiranja. Prema nekim procjenama i do 10 milijuna godina.

Wikipedia

Teorije o uzroku najvećeg izumiranja variraju od pada meteora do globalnog zatopljenja, no ovo izumiranje je imalo veliko evolucijsko značenje - stvorilo je mogućnosti za arhosaure, a potom i dinosaure koji su postali dominantni kralješnjaci.

Trijas - jura izumiranje, prije 205 - 199 milijuna godina

Tijekom posljednjih 18 milijuna godina trijasa bile su dvije ili tri faze izumiranja što je dovelo do masovnog izumiranja na prijelazu iz trijasa u juru. Barem polovica vrsta koje su tada živjele na Zemlji je izumrlo, no dinosauri su uspjeli preživjeti i postati dominantna vrsta u juri.

Kreda - paleogen izumiranje, prije oko 65 milijuna godina

Posljednje masovno izumiranje je ujedno i najpoznatije jer je označilo kraj doba dinosaura i otvorilo put za razvoj sisavaca koji su postali dominantni kralješnjaci na kopnu. Izumiranje je bilo neravnomjerno - neki organizmi su potpuno nestali, neki su doživjeli velike gubitke, a neki su imali tek neznatne gubitke.

Wikipedia


6. masovno izumiranje? 

Mnogi znanstvenici tvrde da je današnja era dio masovnog izumiranja, vjerojatno najbrža ikad. Ljudsko uništavanje biosfere moglo bi označiti izumiranje polovice svih današnjih životinjskih vrsta u sljedećih 100 godina. 

Wikipedia

Znanstvenici vjeruju da je holocensko masovno izumiranje započelo prije 11 do 12 tisuća godina pojavom modernog čovjeka te da još traje. Neosporno je da su mnoge životinjske vrste nestale zahvaljujući čovjeku, odnosno lovu. 

Kao uzroke prethodnih pet masovnih izumiranja navode se klimatske promjene, geološki i astronomski događaji. Za 6. masovno izumiranje krivac je - čovjek.

Novinarka Elizabet Kolbert koja je dobila Pulitzerovu nagradu za svoju knjigu 'Šesto izumiranje' za National Geographic je komentirala kako bi ljudi možda i mogli preživjeti ovo izumiranje jer smo se pokazali kao prilagodljiva vrsta. No, ona misli kako to ne bismo htjeli saznati. Pitanja su hoćemo li moći živjeti u istom smjeru i hoće li to biti svijet u kojem bi htjeli živjeti. S druge strane, znanstvenici sa Sveučilišta u Leedsu misle kako ljudi imaju jednake izglede za izumiranje, kao i neka manje raširena vrsta. Oni su analizirali fosilizirane ostatke kralješnjaka iz jure i trijasa i uspoređivali distribuciju vrsta te kako se mijenjala kroz vrijeme. Naime otkrili su da su mnoge skupine životinja sličnih krokodilima izumrle iako su bili rašireni i brojni. To je otvorilo prostor dinosaurima, kojih je bilo relativno manje te nisu bili toliko rašireni ranije. 

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 44
Najbolji domaći kolači bake Ane
10 SUPER RECEPTA

Najbolji domaći kolači bake Ane

Svi recepti spremaju se prema dugogodišnjim tradicijama te vas okusom i mirisom vraćaju u djetinjstvo. Među ovih deset slastica možete pronaći sve - od mirisnih medenjaka do kremastih šaum rola
Ako nećemo imati više od korice kruha, i nju ćemo podijeliti, samo da djeca ostanu zajedno
PUNA KUĆA

Ako nećemo imati više od korice kruha, i nju ćemo podijeliti, samo da djeca ostanu zajedno

Ivana i Mario posvojili su petero djece, a sve kako bi biološka braća mogla ostati i odrasti zajedno, jer kako kažu: 'Nije humano razdvajati djecu koja su već prošla toliko toga u svojemu malom životu'
Bilić: Krovinović nije vođa, a ako Dinamo ima 22 podjednaka igrača, to znači da ne valjaju...
BIVŠI IZBORNIK O HNL-U

Bilić: Krovinović nije vođa, a ako Dinamo ima 22 podjednaka igrača, to znači da ne valjaju...

Smiješno mi je kad kažu da Livaja nije špica. A kako nije? On je sve, i devetka i desetka. Uprava mora pomoći Gattusu, a neće pomoći s 'ajmo Bijeli', nego pojačanjima, kaže Slaven Bilić