Ako primate iznos plaće viši od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, ovrhom će se plijeniti iznos koji prelazi dvije trećine prosječne plaće
NOVAC
Znate li kolika je visina iznosa plaće izuzeta od ovrhe?
Udruga za zaštitu potrošača Grada Karlovca ''Korana'' na svojim internetskim stranicama je objavila brošuru u kojoj se pojašnjavaju osnovni pojmovi i postupak prilikom primitka rješenja o ovrsi.
Što se tiče same dostave rješenja o ovrsi, navodi se kako nju ovršeniku na temelju vjerodostojne isprave te na zahtjev ovrhovoditelja može obaviti javni bilježnik koji odlučuje u postupku. ''Ako dostava ne uspije, bez obzira na razlog, javni bilježnik (ili sud, u slučaju rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave) će obavijest istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svojem uredu, odnosno na oglasnoj ploči suda. Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmog dana od isticanja obavijesti na oglasnoj ploči'', navodi se.
Žalba i prigovor protiv rješenja o ovrsi
Pravni lijek protiv ovršnog rješenja koji donese nadležni sud na temelju ovršne isprave jest žalba koja se tom sudu podnosi u roku od osam dana od primitka. Nakon isteka osmog dana, na rješenja o ovrsi koja je sam donio, javni bilježnik stavlja potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti te ga predaje ovrhovoditelju. Protiv rješenja o ovrsi može se podnijeti prigovor javnom bilježniku koji je rješenje donio u roku od osam dana od primitka. Društvo za zaštitu potrošača Hrvatske ''Potrošač'' navodi u brošuri kako prigovor mora biti obrazložen, i za razliku od žalbe, on odgađa izvršenje ovršnog rješenja.
Zastara nastupa kada protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze. Ona počinje teći prvog dana poslije dana kada je vjerovnik mogao tražiti ispunjenje obveze. Tražbine zastarijevaju za pet godina ako Zakonom o obveznim odnosima nije određen drugi zastarni rok.
Koja se primanja mogu izuzeti od ovrhe?
Na temelju Ovršnog zakona, ovrha se ne provodi na primanjima i naknadama po osnovi:
- zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja,
- naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju,
- socijalne skrbi,
- privremene nezaposlenosti,
- doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno,
- stipendije i pomoći učenicima i studentima,
- naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika,
- primanja po osnovi odličja i priznanja,
- rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno,
- ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima (npr. iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji).
Visina iznosa plaće koji je izuzet od ovrhe
Prosječna neto plaća je prosječan iznos mjesečne neto plaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje od siječnja do kolovoza tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u Narodnim novinama, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđeni iznos primjenjuje se u idućoj godini. U obračunima od 1. siječnja 2013. godine se kao osnovica za izračun dijela plaće koji je oslobođen ovrhe koristi iznos od 5464 kune.
''Ukoliko primate plaću koja je manja od prosječne neto plaće u Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine vaše plaće. Ukoliko je vaša plaća viša od prosječne neto plaće u Hrvatskoj, ovrhom će se plijeniti iznos koji prelazi dvije trećine prosječne plaće. Primjerice, ukoliko primate plaću u iznosu od 3000 kuna, ustegnut će vam se 1000. Ukoliko primate plaću od 6000 kuna, neće vam biti isplaćene 4000, već 3642 kuna, što je ekvivalent dvije trećine prosječne netoplaće u Hrvatskoj za 2012. godinu'', spominje se u brošuri.
Navodi se i kako su u razdoblju od srpnja 2005. do 17. lipnja 2008. godine, mnogi potpisani ugovori sadržavali javnobilježnički ovjerene isprave o suglasnosti o zaplijeni cijele plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja. ''Prema odredbama članka 26. Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, ovrha se može provesti isključivo na dijelu primanja sukladno članku 173. Ovršnog zakona bez obzira na prethodno dane isprave o suglasnosti zaplijene plaće.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
