Što kad završi osnovno liječenje raka? Nekad je teško vratiti se u rutinu koju su ljudi imali prije dijagnoze, a ponekad potpuno nemoguće. To ne znači da se ne može nastaviti dalje
KAKO DALJE?
Život poslije raka: Redovito na kontrole i pazite na zdravlje...
Nakon dijagnoze raka mnogim ljudima se život radikalno promijeni, ulaze u fazu preispitivanja svojeg života te prolaze kroz razdoblje često nazivano "poziv na buđenje". Dolazi do velike promjene u obiteljskoj dinamici, kao i u društvenim odnosima. Neki ljudi potpuno prekinu neke odnose kako bi se zaštitili te izbjegli stalne podsjetnike na život prije dijagnoze. Tijekom osnovnog liječenja neki ljudi se odlučuju pridružiti grupi podrške kako bi bili s ljudima koji prolaze isto što i oni.
Mnogo ljudi tijekom osnovnog liječenja prolazi svojevrsnu životnu krizu, a sa svim promjenama - emotivnim, psihičkim, društvenim i zdravstvenim, ljudi ponovo procjenjuju svoje životne ciljeve, prioritete i obrasce koje ponavljaju u životu. U ovom razdoblju nije čudno da neki potraže i psihološku pomoć, duhovnu podršku ili grupe ljudi s kojima se mogu poistovjetiti, piše u ESMO vodiču za bolesnike - Kako živjeti s rakom?.
Novi životni izazovi
Neke će osobe koje žive s rakom možda doživjeti nepravedno postupanje i suočiti se s diskriminirajućim ponašanjem. Vrlo je važno prepoznati takvo ponašanje i aktivno se suočiti s njime. Imajte na umu da postoje zakoni i propisi koji zabranjuju diskriminaciju, koji su doneseni radi Vaše zaštite. A nakon osnovnog liječenja i mnogih promjena koje ljudi prolaze, obično najviše pate spolni, obiteljski i poslovni život.
Tijekom liječenja često se podcjenjuje negativni učinak raka na spolni život. To uključuje i aspekt privlačnosti, koji često pati zbog naglih tjelesnih promjena - gubitka težine, kose, ili puno drastičnijih promjena poput gubitka dojke, testisa ili ožiljaka nakon operacija. Tjelovježba i psihološka podrška mogu pomoći ljudima vratiti samopouzdanje, fokusirati pažnju na dobru stranu, a to je oporavak.
Zbog velike promjene u obiteljskoj dinamici, puno ljudi nakon osnovnog liječenja na zna kako ponovo preuzeti svoju ulogu u obitelji. U ovakvoj situaciji najbitnije je biti onakvima kakvi jeste. Budite opušteni, iskreni i koliko god možete - opušteni. Nemojte skrivati svoje osjećaje i misli.
Pred djecom budite onakvi kako se osjećate. Izražavajte svoje misli, strahove i osjećaje jer će vam otvaranje znatno pomoći u ponovnom uspostavljanju bliskosti s obitelji. Imajte na pameti, da unatoč velikoj potrebi koju imate da svaku minutu provodite u krugu obitelji, da to može dovesti do iscrpljenosti, a s vremenom i do osjećaja iscrpljenosti u obitelji. Ne pokušavajte nadoknaditi izgubljeno vrijeme, pokušajte nastaviti dalje i zajedno stvoriti obiteljski ritam koji svima odgovara.
Povratak na posao
Pitanje povratka na posao je za svakog drugačije, neki se odlučuju vratiti natrag na posao, drugi promjene raspored ili vrstu poslova koje rade, neki ljudi izgube posao tijekom liječenja, dok neki zbog samog liječenja ostanu narušenog zdravlja pa se odluče na daljnji oporavak. U svakom slučaju, bitno je napraviti korak dalje, a ne ostati na istom mjestu na kojem su ljudi bili tijekom liječenja.
S psihološke strane, povratak na posao može postati prilika da se čovjek ponovo poveže s ljudima koji ga okružuju, a mnogima je i izvor osjećaja vlastite vrijednosti i svrhe. A povratak normalnim dnevnim aktivnostima može uključivati i strah, stres i pojavu raznih dilema koje čovjek mora sam sa sobom riješiti.
Slobodno vrijeme
Ponekad, zbog egzistencijalnog samopreispitivanja te odlukama o promjenama koje je čovjek donio u svoj život, ljudima je potreban novi fokus, a ne, na primjer, povratak na posao koji nisu voljeli. I tu ljudi trebaju imati na umu da život nije samo posao, već i slobodno vrijeme. Važno je naći interese i hobije koji čovjeku pružaju zadovoljstvo i unaprjeđuju njegov osjećaj dobrobiti.
Novi hobiji, kao što su sportske aktivnosti, plesanje, slikanje, putovanje, mogu znatno poboljšati tjelesno i mentalno zdravlje čovjeka. Postizanje novih ciljeva (npr. zbližavanje s prijateljima i obitelji) može vas ojačati i pomoći vam vratiti samopouzdanje.
Promjene u životnom stilu
Ljude koji žive s rakom trebalo bi poticati u postizanju i održavanju zdravog životnog stila. Istraživanja su pokazala da je to direktno vezano s boljim tjelesnim zdravljem, kvalitetom života, a i trajanjem života.
Za poboljšanje kvalitete života ljudima se savjetuje redovito bavljenje tjelesnom aktivnošću. Liječnici savjetuju tjedno barem 150 minuta umjerene tjelovježbe kao što su hodanje, istezanje, plesanje, aerobik u vodi ili joga, ili 75 minuta intenzivne tjelesne aktivnosti tjedno, kao što su vožnja bicikla, planinarenje, trčanje ili plivanje.
Neka istraživanja su pokazala da osobe koje žive s rakom, a zdravije se hrane, možda imaju smanjen rizik od povrata bolesti.
Održavanje zdrave tjelesne mase ili mršavljenje ako ste pretili je moguće ako se hranite uglavnom hranom biljnog porijekla, ako povećate dnevni unos voća, povrća i cjelovitih žitarica te smanjite unos prerađene hrane, crvenog mesa, masnoća i alkohola.
Ako teško upravljate tjelesnom masom, dobra je ideja potražiti pomoć stručnjaka, poput nutricionista, i s njim razgovarati o strategijama upravljanja tjelesnom masom, usmjeravajući se na to kako je povećati ili smanjiti, ovisno o vašoj sadašnjoj situaciji.
Smanjivanje ili čak izbjegavanje unosa alkohola je također važan aspekt postizanja zdravog životnog stila. Istraživanja su pokazala da ljudi koji piju alkohol tako povećavaju rizik razvoja većeg broja zloćudnih tumora kao što su rak usne šupljine, grla, grkljana, jednjaka, jetara, dojke i debelog crijeva.
Rizik od infekcije
Za vrijeme liječenja onkolozi upozoravaju kako se zaštititi tijekom liječenja, kod svakog je situacija drugačija. neki ljudi se čak moraju suzdržavati od jedenja sirovog povrća ili sireva zbog velikog pada imuniteta.
Nakon prestanka aktivnog liječenja rizik od infekcija se s vremenom smanjuje i nestaje, a čovjek pomalo ponovo može početi voditi "normalan život". Medicinski gledano, ljudi će polako iz stanja imunodeficijencije (smanjene mogućnosti borbe protiv infekcije) postići stanje “imunokompetencije”. Jako bitno je napomenuti da se to ne događa preko noći, nego je oporavak postupan.
Ako je čovjek tek nedavno završio kemoterapiju ili drugi oblik aktivnog liječenja, a o ovim pitanjima nije imao prilike razgovarati sa svojim onkologom, možda je mudro da se drže istih mjera opreza koje su trebali provoditi tijekom liječenja.
Dugoročni i kronični učinci raka
Bol
Puno ljudi i nakon završenog osnovnog liječenja će se morati nositi s boli, koja se smatra kroničnom ako traje duže od tri mjeseca. Kad se bol pojavi, potrebno je što prije potražiti pomoć za taj simptom, kako bi se nastojalo izbjeći da bol postane kronična (kakvu može biti teško liječiti).
Postoji velik izbor lijekova kojima se može smanjivati bol kao simptom, a izbor lijeka ovisit će o uzroku, tipu i razini boli koju doživljavate. Najbolje je porazgovarati s liječnikom, koji će liječenje započeti s blagim lijekovima protiv bolova te pojačavati lijek ako ljudi ne osjete olakšanje simptoma.
Periferna neuropatija
Veliki broj kemoterapijskih lijekova može uzrokovati dugotrajnu neuropatiju. Simptomi su bol koja se razvija od krajeva udova. Kod čovjeka se može pojaviti osjećaj utrnulosti, peckanja, doživljaj kao da nosite usku rukavicu ili čarapu, oštra/probadajuća bol, stanjivanje kože, slabost u mišićima i slično.
Ovi simptomi mogu biti nepovratni. Potpun oporavak može trajati mjesecima, pa čak i godinama. Simptome je moguće olakšati sistemskim analgeticima ili lokalnim terapijama.
Problemi sa sluznicom, zubima i mekim tkivima u glavi i vratu
Najčešće se pojavljuju kod ljudi koji su liječeni od raka glave ili vrata. Često imaju suha usta zbog gubitka funkcije žlijezdi slinovnica te trebaju provoditi redovitu njegu usta kako bi smanjili rizik zubnog karijesa. Ovaj režim mora se provoditi dugoročno.
Kožna toksičnost
Često se pojavljuje nakon kemoterapije, a pojavljuje se u obliku ekcema ili akni. Obično se nakon nekog vremena povuku, ali u rijetkim slučajevima će biti potrebno specifično liječenje (npr. antibioticima), prema uputi obiteljskog liječnika ili dermatologa.
Duboka venska tromboza i plućna embolija
Kod ljudi koji žive s rakom može se stvoriti krvni ugrušak u dubokoj veni, obično u donjim udovima. Ako se prikladno ne liječi, ugrušak se može odlomiti, otputovati u pluća i začepiti krvnu žilu. To se zove plućna embolija i potencijalno je životno ugrožavajuće stanje, ako se ne prepozna i ne liječi dovoljno rano.
Ljudi trebaju obratiti pozornost na oticanje stopala, gležnja, noge ili, rjeđe, ruke. Simptomi su obično jednostrani, pogađaju samo jednu nogu ili ruku, a najčešće su u pitanju bol, grčenje ili stezanje.
Poremećaji spavanja
Problemi poput čestog noćnog buđenja, neispavanosti, teškoće kod usnivanja ili pretjerana pospanost tijekom dana su česti kod ljudi koji se liječe od raka. Oni također vode i do depresije, pa je preporučljivo na vrijeme potražiti psihološku pomoć.
Umor
Umor je jedna od najčešćih popratnih pojava liječenja raka. Trajanje i intenzitet se mogu znatno razlikovati od bolesnika do bolesnika, a ovisi o vrsti raka i primljene terapije, životnim i radnim uvjetima te općem psihičkom stanju čovjeka.
Jedinstvenog medicinskog rješenja za umor nema, ali više istraživanja je pokazalo da tjelesna aktivnost može pomoći ublažiti umor povezan s rakom. Ljudima se obično preporučuje individualizirani program umjerene aerobne tjelovježbe.
Kognitivne funkcije
Kognitivni problemi mogu se pojaviti kod osoba koje žive s rakom, a koje su primile kemoterapiju, samo hormonsku terapiju ili koje su bile na zračenju mozga ili operaciji glave. Drugi čimbenici koji isto mogu djelovati na kognitivno funkcioniranje su poremećaji u spavanja, tjeskoba i depresija, umor, bol i lijekovi protiv bolova ili druge tjelesne bolesti.
Ljudima bi mogle pomoći neke od sljedećih strategija:
- Zahtjevne zadatke trebali bi obavljati u dijelu dana kad se osjećaju najsvježije.
- Podjela zadatke na manje dijelove. Treba voditi bilješke i biti spremni tražiti pomoć.
- Izbjegavati slušanje radija za vrijeme vožnje.
- Pustiti telefonskoj sekretarici da preuzme pozive (glasovna pošta). Poruke se mogu više puta preslušati i odgovoriti na pozive onda kad se čovjek osjeća svježe i može se koncentrirati. Dobro je pisati bilješke za vrijeme razgovora.
- Ljudi trebaju razvijati navike i rutine. Na primjer, uvijek ostavljati naočale za čitanje pored telefona pa će znati gdje ih se uvijek može naći.
- Vođenje bilježaka o stvarima koje rade ili kojih se sjećaju.
Depresija
Ako ste postali depresivni ili tjeskobni, ne znači da ste slabi ili da si ne pokušavate pomoći. Dobre su vijesti da su tretmani za tjeskobu i depresiju obično učinkoviti. Liječenje razgovorom, uključujući kognitivno-bihevioralnu terapiju, je učinkovito u smanjenju tjeskobe i depresije, iako nekim ljudima mogu koristiti i lijekovi.
Ovo je previše važno, a da biste patili u tišini. Ako osjećate da se mučite, tražite od svog obiteljskog liječnika ili onkologa da vas uputi na specijalizirano liječenje.
Strah od povratka bolesti
Prvi korak u nošenju s ovim strahom jest vidjeti ga kao normalnog, umjesto boriti se protiv njega, te nastojati prihvatiti da je određena količina zabrinutosti dio života. Prepoznavanje toga da postoje određeni okidači ove zabrinutosti (kao što su kontrole radi praćenja, neočekivani bolovi, čitanje o smrti poznatih osoba od raka), također može pomoći "normalizirati“ ovu reakciju kad se dogodi.
Pobijedila je dva raka
Jadranka Vukelić iz Varaždina prošla je ukupno 24 kemoterapije i 30 zračenja. Uspjela je pobijediti rak jajnika i rak dojke. Kvržicu je otkrila slučajno. Ovlaš se je dotaknula i ustuknula od bola. Da, bila je kvržica. Bila je kapsulastog oblika, micala se i boljela. ‘Mastopatija’, pomislila je i s tim uvjerenjem otišla spavati.
Sutradan je nazvala prijateljicu koja radi u jednoj poliklinici i sve joj ispričala. Naručila ju je na ultrazvuk te pokušala primiriti da karcinomi ne bole i ne miču se. Dr. Topinka na lijevoj joj je dojki pronašla izraslinu. Iako je u prvi trenutak bila uvjerena da je to fibrom, ugovorila joj je punkciju.
Ubrzo je uslijedila uspješna operacija u KB-u Dubrava kod dr. Rudmana, koji joj je nakon zahvata rekao da joj to što je karcinom bio malen i učahuren daje dobre šanse. Biopsija ju je ponovno vratila u sivilo jer se karcinom pokazao netipičnim, trostruko negativnim. Jadranka je tad samo mislila na djecu i brinula što će s njima biti.
Određena joj je kemoterapija od 18 ciklusa. Prva dva, tri dana samo je spavala od lijekova i terapije, a bila je sve iscrpljenija. Svaka joj je terapija i donijela nešto - od afta, herpesa do gušenja. Odradila je i 30 zračenja od lipnja do kolovoza 2014. nakon dvije operacije ostaju kontrole, a posebno je teško prihvatiti da ti se život sljedeće tri godine svodi na kontrole svakih 4-6 mjeseci.
- Između obavljaš preglede i iščekuješ nalaze markera, CT-a, UZ-a, magnetske... Što dalje, strah jača. Pred pregled tražim nešto što će mi preusmjeriti misli. No imam dva velika razloga da budem vedra i optimistična - odrađena dva karcinoma i djecu. Shvatila sam i da sam sama razlog da uspijem. Kontrolirati se. Pipkati. Slušati tijelo. Jer ako se i suočimo sa situacijom ‘koja se događa drugima’, dajemo si šansu da je uspješno savladamo - zaključuje ova neustrašiva žena.
Pročitajte još i ovo: 5 najbizarnijih fobija na svijetu.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
