Umjereni stres produljuje život, poboljšava moždane funkcije i stvara nove neurološke puteve. Kad osjetite bijes, sagledajte racionalno odakle on dolazi. Tako ćete se odmaknuti od osjećaja i smiriti
Zdrav razum: Mozak se može ‘istrenirati’ da isključi emocije
Ljudi nisu toliko razumna bića kao što vole misliti da jesu. To je zato što nama većinski upravlja desna strana mozga koja je zadužena za emocije i instinkt, navodi Philippa Perry, autorica knjige “How to Stay Sane”.
U dobi od dvije godine, razvojno, desna je strana mozga aktivnija od lijeve. U desnoj strani mozga razvija se ljudska osobnost vođena utjecajima i iskustvima okoline.
- Osobnost predstavlja zapravo osobe kojima vjerujete i s kojima se emocionalno povezujete, a ona se formira prema socijalnim iskustvima u ranom djetinjstvu. Lijeva strana mozga zadužena je za jezik, logiku i razloge te se razvija oko treće godine. Do tog perioda desna strana mozga već je odavno bolje razvijena te je zbog toga mnogo teže racionalno i logički odlučivati o emotivnim stvarima - kaže Perry.
Zato, kad desna strana mozga odluku donese vođena emocijom, lijeva strana će u retrospekciji smisliti logično obrazloženje takve odluke. Taj proces naziva se postracionalizacija.
- Sad vam je jasno da vaše odluke nisu baš uvijek i potpuno razumne i logične - kaže Perry.
Iako ljudi ne mogu uključiti i isključiti svoje emocije, vrlo je važno razmotriti što osjećamo i tko smo mi zapravo u suštini.
- Sagledavanje vlastitih reakcija i misli pomaže pri očuvanju zdravog razuma. Pomaže lakše uočiti uzorke ponašanja koji izazivaju stres ili negativne emocije. A kad ih uočite, možete ih i promijeniti - objašnjava Perry te daje primjer svađe s prijateljem. Kad osjetite ljutnju i bijes zbog nečega što vam je rekao vaš prijatelj, umjesto da budete bijesni, sagledajte racionalno svoj bijes i odakle on dolazi. Tako ćete uspjeti odijeliti sebe od osjećaja, a to će vam pomoći da se smirite. Pomaže i vođenje dnevnika. Svakodnevno zapisujte svoje osjećaje i razmišljanja kako biste uvidjeli što se najviše ponavlja. To će vas upozoriti na vaše emotivne navike. Jednom kad ih uočite, lagano ćete ih promijeniti. Također možete vježbati usredotočenost kao što to rade ljudi koji meditiraju. Jednostavno dišite i mislite samo na disanje. U početku će vam fokus “lutati”, no samo se usmjerite na disanje te ćete uskoro bez poteškoća svjesno usmjeravati fokus i na ostale misli, čime ćete umanjiti anksioznost i depresiju.
- Opažanje samih sebe, svojega ponašanja i misli pomoći će vam da izađete iz začaranog kruga naučenog ponašanja koje sprečava ostvarenje dobrih, ispunjujućih odnosa - kaže Perry.
Ljudi su socijalna bića i kako bi zadržala zdravi razum moraju održavati odnose koji ih ispunjavaju, a vrlo često, zbog prijašnjih iskustava, ljudi unaprijed odbiju ili osude odnos ili osobu, upravo zbog negativnog prošlog iskustva. Autorica za primjer navodi osobu koju su u mladosti napustili roditelji. Zbog takvog iskustva, ona ima problem s povjerenjem u druge ljude i unaprijed očekuje razočaranje. Ona projicira prošle događaje na nove ljude koje još uopće ne poznaje, objašnjava. Dodaje i da je mala količina stresa zdrava.
- Kako biste zadržali zdravu razinu stresa, izađite malo iz svoje ‘sigurne zone’ i suočite se ponekad sa stresom - savjetuje Philippa Perry.