Zauzimaju samo 30m2 rastu brže od kineske ekonomije ali su i prava turistička atrakcija

Dok jedni odlaze na putovanja kako bi upoznali nove kulture, posjetili prirodne znamenitosti ili se samo opustili, drugi u svoj itinerar stavljaju i posjet - vjetroelektranama. Iako na prvu može zvučati neobično, ove fenomene u svijetu godišnje posjete milijuni turista. Tako, primjerice, samo jednu vjetroelektranu u Škotskoj, po nazivu Scroby Sands, godišnje posjeti više od 35.000 ljudi, a u nekim je državama, poput Nizozemske, vjetroelektrana nacionalni simbol, ali i atraktivan turistički mamac.

Zanimljivosti o vjetroelektranama je mnogo -  ne proizvode štetne plinove, a prostor između njih pogodan je za poljoprivredno iskorištavanje. I Hrvatska prati trend dobivanja energije iz vjetroelektrana, a HEP je ove godine pustio u rad Vjetroelektranu Korlat, prvu koja će proizvoditi energiju bez poticaja. A od stručnjaka saznajemo ima li i ona potencijala postati turistička atrakcija.

Bura kraj Benkovca zlata vrijedna

Aktualni izazovi u području klime i okoliša danas zahtijevaju transformaciju energetskog sektora prema obnovljivim izvorima energije. Trenutno jedan od najprikladnijih obnovljivih izvora energije za postizanje ciljeva udjela potrošnje energije iz obnovljivih izvora jesu vjetroelektrane. One koriste energiju vjetra za pokretanje lopatica, čime se dobiva mehanička energija, koja se putem električnoga generatora pretvara u električnu energiju. Jedna takva puštena je u travnju ove godine i u Korlatu, a zahvaljujući buri i ostalim vjetrovima, proizvodi električnu energiju dovoljnu za opskrbu 50.000 stanovnika.

- Vjetroelektrana Korlat prosječno će godišnje proizvoditi otprilike 170 GWh električne energije, što je 1% godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj. U prijevodu, ova vjetroelektrana odgovara potrebama prosječno 50.000 stanovnika. A s druge strane, projekt VE Korlat pridonijet će i razvoju lokalne infrastrukture kroz plaćanje naknade za korištenje prostora, koja godišnje iznosi otprilike 1,7 milijuna kuna - navode u HEP-u.

Stupovi ovih vjetroagregata visoki su vrtoglavih 114 metara, a imaju promjer rotora od čak 131 metra. Njihove su pozicije određivali prema potencijalu vjetra na lokaciji, uvažavajući karakteristike terena, prostorno-planske preduvjete, uvjete zaštite prirode i okoliša te mogućnosti priključka na elektroenergetsku mrežu. A Korlat se upravo pokazao kao idealna lokacija. Kako navode iz HEP-a, ovi su vjetroagregati udaljeni minimalno 500 metara od stambenih objekta, a novi sustavi omogućavaju rad sa smanjenom emisijom buke na okoliš. 

Briga za okoliš u svim fazama

S obzirom na to da su ove grdosije građene u gotovo netaknutoj prirodi, studija o utjecaju na okoliš propisuje mjere i uvjete zaštite okoliša i ekološke mreže kojih se potrebno pridržavati tijekom svih faza građenja, rada vjetroelektrane, ali i nakon prestanka korištenja zahvata.

- Tijekom građenja zahvata najvažnije je građevinske radove izvoditi u predviđenoj zoni zahvata uz ograničenje kretanja mehanizacije zbog što manjeg narušavanja staništa i očuvanja vegetacije, propisno postupati s nastalim otpadom te provoditi sve propisane mjere zaštite okoliša i njegovih sastavnica - kažu u HEP-u.

Poznato je kako se vjetroagregati nalaze na velikoj visini, a održavanje i uklanjanje potencijalnih kvarova zahtijevaju tim stručnih ljudi koji će ovaj nimalo jednostavan posao uspješno obaviti. Tvrtka Nordex elektrane isporučila je, montirala, ispitala i pustila ove vjetroagregate u pogon, a s njima je dogovoren i višegodišnji ugovor o njihovu održavanju.

- U takvim poslovima ovo je uobičajena praksa. Ugovor je koncipiran tako da se vlasniku jamči visoka raspoloživost vjetroelektrane tijekom godine, tj. uz minimalne zastoje. Velik dio održavanja i servisiranja vjetroagregata radi se unutar vjetroagregata te svaki vjetroagregat u stupu ima servisni lift za pristup generatoru i prijenosniku u gondoli te glavčini, kao i ostaloj opremi na vrhu vjetroagregata - objašnjavaju u HEP-u.

Imamo li novu turističku atrakciju?

Dok druge zemlje iskorištavaju vjetroelektrane kao turistički proizvod i koriste ih u promotivne aktivnosti, Hrvatska će, nažalost, još trebati pričekati. 

- HEP ne očekuje da će lokacije VE Korlat postati klastična turistička destinacija niti za to ima uvjeta, ali navode kako je riječ o zanimljivoj destinaciji za organizirane i najavljene posjete učenika, studenata, stručnih i drugi zainteresiranih skupina, pogotovo nakon što se realizira projekt Sunčane elektrane Korlat, čime će na ovom prostoru proraditi jedinstveno hibridno energetsko postrojenje - ističu u HEP-u. 

Dok Vjetroelektrana Korlat marljivo radi i osigurava energiju tisućama stanovnika, HEP kontinuirano radi te u ovom trenutku u različitim fazama izgradnje i razvoja ima više od 50 projekata obnovljivih izvora energije.

A više informacija o VE Korlat možete pročitati ovdje.