'Za sad selektivno oporezivanje banaka nije izgledno, međutim, to ne znači da će biti izuzete'

Ono što mogu sada reći u kontekstu selektivnog oporezivanja banaka, mi smo razgovarali međusobno u Vladi, ali smo pratili i što druge članice EU čine, obavili određene analize i za sada nismo skloni selektivnom oporezivanju. Ali znate da mi općenito nismo skloni selektivnom oporezivanju pojedinih sektora, poručio je ministar financija Marko Primorac. 

No, naglasio je, to ne znači odmah da se dodatni porez na ekstra profit, ukoliko se njegova primjena produži i iduće godine, neće odnositi i na banke.

- To što sam rekao da ne razmatramo za sada selektivno oporezivanje banaka, izolirano, dakle samo za banke, to ne znači da ne razmatramo druge mogućnosti i da ga neće biti općenito. I ako bude općenito, to ne znači da će banke iz toga biti izuzete. Već sam vidio medijske napise da se neće oporezivati banke. Možda neće, možda hoće. Sve su mogućnosti otvorene - rekao je.

Postoji interesantan trend i okolnosti koje su dovele do ponovnog rasta stope inflacije i zato se, dodao je, raspravlja u Vladi o svemu što se tiče novog paketa mjera u borbi protiv inflacije i energetske krize, pa tako i produžetku dodatnog poreza na ekstra profit.

- Raspravljamo o različitim mjerama i učincima primjene pojedinih mogućnosti. Svaka od njih ima pozitivne i negativne strane - rekao je naglasivši kako vrlo precizno važu i odlučuju što će napraviti.

- Treba biti svjestan činjenice da je bankovni sustav jedan segment gospodarstva. A kada kažem da neće biti selektivnog oporezivanja, odnosno kako mi se čini da to za sada nije izgledna opcija, to ne znači da ne razgovaramo o drugim mogućnostima - o situaciji koja se trenutno javlja u Hrvatskoj, a to je usporeni kamatni prijenos, o mogućnostima sudjelovanja države na tom tržištu i potencijalnim učincima takvog državnog sudjelovanja kroz izdavanje narodnih obveznica, o kapitalizirnosti sustava i mogućnosti korištenja dijela dobiti ili dijela prihoda koji se ostvaruje od poslova s HNB-om, o dobrobiti možda uspostave dobrovoljnih instrumenata koje bi banke same uspostavile... Raspravlja se o svemu - poručio je. 

Što se tiče poreza, istaknuo je ministar, do kraja godine imaju vremena odlučiti kakav će biti i hoće li ga biti u skladu s trendovima koji nas očekuju u narednom periodu.

KOMENTIRAO I POREZ NA EKSTRA PROFIT BANAKA Primorac Vujčiću: 'Nadamo se da naši predstavnici u ESB-u zastupaju ove naše stavove'

Na pitanje kako ocjenjuje rad guvernera HNB-a Borisa Vujčića kao hrvatskog predstavnika u Europskoj središnjoj banci, gdje se donose odluke o monetarnoj politici, Primorac kaže kako misli da dobro radi. 

- Mislim da je vrhunski stručnjak, znam da je operativan, ljudi ga cijene i u Hrvatskoj i inozemstvu, po onome što čujem od kolega, mislim da sasvim korektno obavlja svoju funkciju dugo godina, zna jako dobro kako monetarna politika funkcionira, što može monetarna politika, a što fiskalna, ali jako mi je nezgodno tumačiti i pretpostavljati što se događa na tim sastancima, tko koju tezu zastupa, zašto... - rekao je.

Govoreći o poreznoj reformi, tj izmjeni poreznih zakona koje su uputili u drugo saborsko čitanje, a u kojima ima i sitnih promjena u odnosu na prvo čitanje, kao što je dizanje porezne stope na dohodak od imovine i kapitala nakon ukidanja poreza, a među kojima se ništa ne mijenja za iznajmljivače, Primorac kaže kako se vidi da svi lokalni čelnici sada postupno dižu paušalni porez. 

POREZNA REFORMA Vlada uputila u drugo saborsko čitanje izmjene devet poreznih zakona: Evo koje su novosti

- I vjerujem da će u narednom razdoblju većina lokalnih jedinica ići upravo u tom smjeru. To su odluke lokalnih čelnika, mi smo im dali prilično široko područje djelovanja i proširili set instrumenata koji su u njihovim rukama i vjerujemo da će se to pozitivno manifestirati i na poreznu strukturu jedinicama lokalne samouprave. Što se tiče povećanja ovih poreznih stopa, kod jedinica koje nisu imale prirez će biti malo veće to povećanje u smislu prihoda koji će se dodatno prikupiti i to će sve omogućiti jedinicama lokalne samouprave dodatno rasterećenje plaća - rekao je.

Na pitanje ukazuju li podaci HNB-a za treći kvartal da nam gospodarstvo ide u smjeru stagnacije, Primorac je istaknuo kako smanjenje gospodarskog rasta u članicama EU nije dobro ni za nas. 

- I pitanje je vremena kada će se negativni učinci preliti i na hrvatsko gospodarstvo. To ovisi o izraženosti pada gospodarske aktivnosti, dugotrajnosti pada i pozivam još jednom na oprez. Mi pratimo situaciju, imamo svoje projekcije, revidiramo ih, turistička sezona je bila prilično dobra. Imajući u vidu i povećanje potražnje možemo konstatirati kako je razlog za ovu promjena trenda u smislu inflatornih pritisaka dominantno ležao u turističkoj potražnji. Situacija nije jednostavna, pratimo je, ne vesele nas ove vijesti, ali za sada hrvatska ekonomija u tom kontekstu nije ugrožena - poručio je.