Primorac Vujčiću: 'Nadamo se da naši predstavnici u ESB-u zastupaju ove naše stavove'

Vidjet ćemo, vodi se o tome rasprava, o opcijama, razgovaramo intenzivno o tome i donijet ćemo odluke na vrijeme. Zbog političke korektnosti ćemo prvo to iskomunicirati s predstavnicima vladajuće većine, vladajuće stranke potom medijima i javnosti, poručio je ministar financija Marko Primorac upitan hoće li se novim mjerama nastaviti i porez na ekstra profit. 

Hoće li se uvesti i na ekstra profit banaka, upitali su ga novinari.

- Sumnjam da će Hrvatska imati porez na ekstra profit banaka, samo namijenjen bankama, tako da u ovom trenutku mogu reći da ne razmišljamo o selektivnim porezima te vrste, ali razgovaramo s predstavnicima bankovnog sustava, koji mogu razumjeti situaciju u kojoj se nalazimo, ne samo po pitanju inflatornih pritisaka nego općenito političkog konteksta donošenja odluka na razini monetarne politike u sferi eurozone i razgovaramo o određenim rješenjima kako bi ublažili sve one odluke monetarne politike koje za nas u ovom trenutku nisu optimalne - rekao je.

UBRZANJE INFLACIJE U KOLOVOZU Vujčić: Očekujem nastavak smanjivanja stope inflacije

Ova situacija je kompleksna, dodao je Primorac.

- Suočeni smo s inflatornim pritiscima, a oni se mogu obuzdavati na nekoliko načina - mjerama monetarne politike, dominantno, povećanjem kamatnih stopa zbig toga što inflaciju generira veća potrošnja,  veća potražnja i veća kupovna moć građana, njihova spremnost da prihvate određene cijene koje se povećavaju. Onda je sasvim jasno zašto je monetarna politika i njeno zaoštravanje i povećavanje kamatnih stopa učinkovito učinkovito borbi protiv inflacije. Monetarna politika ima dvije opcije za micanje tog "viška" likvidnosti - rekao je istaknuvši kako je jedna opcija povećanje kamatnih stopa kako bi krediti bili skuplji pa bi građani bili demotivirani uzimati ih, a druga je povećanje stope obvezne pričuve, koja je u Hrvatskoj nakon ulaska u eurozonu, smanjena s 9 na 1 posto.

- Naš je stav da bi na razini EU, odnosno konkretno eurozone, monetarne politike trebale biti dominantnije fokusirane trenutno na neke druge instrumente, primjerice povećanje stope obvezne pričuve, odnosno onog dijela kojeg banje deponiraju Središnjoj banci, ali da ne dobivaju nikakvi naknadu za to. Europska središnja banka ne odlučuje ići u tom smjeru nego povećava kamatne stope, no ta politika je učinkovita samo ukoliko se te kamatne stope prenesu i na kamatne stope na kredite - istaknuo je dodavši kako u Hrvatskoj to nije slučaj.

KOMENTIRA: SNJEŽANA KRNETIĆ Osnovna potrošačka košarica za mnoge postaje luksuz...

- Tako da teze koje se pojavljuju u medijskom prostoru gdje je netko spreman reći da je jedini i najsnažniji instrument za borbu protiv inflacije  povećanje kamatnih stopa, a dvije rečenice nakon toga kaže kako je loše da banke dižu kamatne stope na depozite jer će porasti kamate na kredite, to je kontradiktorno. Ako smo se odlučili za borbu protiv inflacije povećanjem kamatnih stopa Europske središnje banke, onda se to mora preliti i na kredite. Ukoliko se ne prelije na kredite, onda imamo neučinkovit prolaz prema kamatnim stopama i naravno da ta politika nije učinkovita s obzirom da su kamatne stope u Hrvatskoj još uvijek niže nego u drugim državama eurozone - kazao je Primorac.

Poslao poruku Vujčiću: 'Nadamo se da naši predstavnici u ESB-u na sastancima također zastupaju ove naše stavove'

Situacija u kojoj banke deponiraju viškove likvidnosti do kojih je došlo u Središnjoj banci po visokim kamatnim stopama nije optimalna, dodao je.

POZDRAVIO UKIDANJE PRIREZA Ivica Lovrić: Nema razloga da se u Zagrebu povećava porez na dohodak, prihodi su enormni

- Možda za neke druge članice eurozone jest, ali u Hrvatskoj svakako nije i pokušavamo pronaći načine da dodatnim mjerama, djelomično i dobrovoljnim mjerama, ovu situaciju u hrvatskom kontekstu malo prilagodimo. I nadamo se da naši predstavnici u Europskoj središnjoj banci na sastancima također zastupaju te stavove. Iako oni tamo, realno, iznose svoje mišljenja, odnosno ne zastupaju zastupaju potpunosti izravno države iz kojih dolaze, nije bez vraga sustav posložen tako da iz svake države dolazi netko - poručio je to zapravo našem predstavniku, guverneru HNB-a Borisu Vujčiću.

Vratio se na inflaciju i mjere Vlade.

- Nije cilj Vlade obuzdavati cijene, ali ono što može činiti u situaciji u kojoj se građani suočavaju s poteškoćama  je tim građanima pomoći, pokušati povećati njihov dohodak, ali usmjereno na one kojima je najteže i čija dodatna potražnja neće dodatno potaknuti inflaciju. Imali ste države koje su davale helikopterski novac svim građanima kao kompenzaciju za povećane cijene energenata, to nije optimalna politika jer na taj način generirate dodatnu potražnju svima. A cilj je omogućiti ljudima da žive, prežive, a to je politika koju mi primjenjujemo kontinuirano - rekao je dodavši trenutno mjere zamrzavanja cijena nisu oportune.

- Važemo sve - kazao je.

Najavio povećanje stope poreza na dohodak od imovine i kapitala 

Što se tiče ukidanja prireza, istaknuo je kako su svi lokalni čelnici imali dovoljno vremena za razmišljanje.

- Vidimo kako se narativ pojedinih gradonačelnika mijenja. Bile su najave kako će morati povećati cijene svih komunalnih usluga, ja sam govorio da za to nema potrebe i vidimo sada kako se to obistinjuje, nikakve cijene ničega se neće povećavati zbog toga. Vjerujem da će dobar dio njih smanjiti porezno opterećenje - rekao je ministar.

KRIPTOPREVARA U HRVATSKOJ Ispovijest investitorice: 'Ostala sam bez pola milijuna eura! Bili smo psihički na rubu od stresa'

Najavio je kako će Vlada u kontekstu poreza na dohodak od imovine i kapitala povećati inicijalne stope upravo zbog ukidanja prireza.

- Nećemo to činiti na način da dajemo poreznu autonomiju lokalnim jedinicama nego ćemo povećati stope tako da oni koji ostvaruju dohotke od ovih izvora ne bi bili povlašteni - rekao je.

Na pitanje je li razmišljao o investiranju u kripto svinje, ministar je istaknuo kako nije.

- To je ono da se investira u polovice dok se još uzgajaju? Nisam razmišljao. Ne znam je li to dobra investicija u ovom trenutku, nisam pratio cijene svinjetine, tako da ne znam kakve bi to dugoročne posljedice imalo niti znam kako to platforma funkcionira, ali inovacije su dobre - rekao je.

O Banožiću: 'Neka kolega pojašnjava sve to'

Nije htio komentirati kolegu ministra obrane Marija Banožića za kojeg je i Visoki upravni sud presudio da je bio u sukobu interesa kad si je sam dodijelio državni stan. On će se žaliti i dalje Ustavnom sudu. Iako ga je u slučaju APN-a branio, sada nije htio.

ŽALIO SE NA PRESUDU Visoki upravni sud odbio Marija Banožića: Bio je u sukobu interesa kad si je dodijelio stan

- Nisam to pratio, neka kolega to pojašnjava sve. Jednom sam pojašnjavao situaciju oko APN-a generalno pojašnjavajući kako mi se čini da sve ono što je dostupno bilo kojem čovjeku može biti dostupno i članu Vlade kao čovjeku pa su nakon toga isplivali brojni napisi o kojima nisam bio upoznat o tome što se događalo prije, kasnije, namještanje stana i ne znam što pa sam shvatio da nema smisla to pojašnjavati jer ne znam detalje i nemam vremena pratiti što koji kolega radi, pogotovo osobno - poručio je.