Visoki tlak se u većini slučajeva može normalizirati: Top savjeti kako to postići bez lijekova

Čak 95 posto slučajeva hipertenzije spada u primarnu hipertenziju, onu na koju ljudi i sami mogu utjecati, prvenstveno promjenom životnih navika. No, većina ljudi ne vodi računa o potrebi da povremeno prekontroliraju tlak, pa se hipertenzija najčešće otkrije kad se već pojave drugi problemi, kaže kardiolog dr. Nikša Drinković. Dodaje kako se procjenjuje da trećina ljudi ima povišen krvni tlak, pri čemu i više od polovice njih to ne zna, dok oni koji znaju ne čine ništa da bi promjenom navika popravili stvar, što uvelike povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i bolesti bubrega. 

POGLEDAJTE VIDEO: Ove namirnice pomažu ublažiti osjećaj stresa 

Pokretanje videa...

01:33

namirnice protiv stresa | Video: 24sata/pixsell

- Povišeni krvni tlak često ne prate nikakvi ozbiljniji simptomi, pa godinama može tinjati dok se ne jave oštećenja na organima, najčešće na srcu, mozgu, bubrezima ili očima. Problem se najčešće otkrije slučajno, mjerenjem tlaka tijekom sistematskog pregleda, pregleda za vozačku dozvolu, ili kod zapošljavanja, odnosno nakon što se pacijent javi liječniku zbog kardiovaskularnih problema ili problema s bubrezima i(li) očima. Tako se tek tada zapravo postavlja dijagnoza za problem koji je tinjao godinama, pojašnjava dr. Drinković. 

Naglašava kako su povremena mjerenja krvnog tlaka vrlo važna za prevenciju niza bolesti. Redovne kontrole posebno su važne kod onih koji imaju obiteljsku anamnezu, odnosno nekoga od članova obitelji tko je bolovao od hipertenzije ili neki rizični faktor. No, treba znati da nam tlak zapravo pomalo raste s godinama, zbog procesa ateroskleroze koji se odvija na krvnim žilama, te da svojim životnim navikama taj proces značajno možemo  usporiti, kaže. Zato je, uz redovite kontrole prvenstveno važno usvojiti zdrave navike vezano uz prehranu, održavanje dobre fizičke kondicije i optimalne tjelesne težine. 

- Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) nepravilna prehrana odgovorna je za 50 posto slučajeva hipertenzije. Nedostatna tjelesna neaktivnost za još oko 20 posto, a pretilost za oko 30 posto svih hipertenzija. Među faktorima  koji značajno utječu na to su i prekomjeran unos soli  i pušenje, ističe dr. Drinković. S druge strane, istraživanja su pokazala da ljudi koji paze na prehranu i održavaju dobru fizičku kondiciju, pazeći da ne nakupe višak kilograma, mogu odgoditi proces ateroskleroze i do 20 godina, a time i rizik za hipertenziju, dodaje. 

I TO NIJE SVE Što se događa u našem tijelu kad jedemo previše soli? Plinovi se nakupljaju, kile, a glava puca

- Dodatno, usvajanje pravila mediteranske prehrane, s naglaskom na nemasnom mesu, ribi, povrću i zdravim masnoćama, odnosno maslinovom ulju, doprinijet će usporavanju ateroskleroze. Jako je važno voditi računa o tome da smanjimo unos soli, pa treba ograničiti konzumaciju gotovih i polugotovih proizvoda, te suhomesnatih proizvode, kojima se sol dodaje kao konzervans. Ne bismo smjeli konzumirati više od 3 grama soli na dan, a idealno bi bilo ne više od 2,5 grama. To se posebno odnosi na ljude koji već imaju povišen tlak – savjetuje kardiolog. 

Za sve one koji vole konkretniji savjet, to znači da hranu u tanjuru gotovo da i ne bismo smjeli dosoljavati, pogotovo ako ste solili jelo tijekom pripreme. Umjesto da solite, možete koristiti začine, među kojima su i neki koji prirodno djeluju na smanjenje krvnog tlaka: češnjak, kardamom, bosiljak, celer i origano. 

Koliko često mjeriti tlak i koje vrijednosti su zabrinjavajuće? 

S redovitom kontrolom tlaka trebalo bi započeti već u 30-ima, odnosno najkasnije između 35 i 40 godina. Tlak je dobro kontrolirati barem jednom godišnje kod liječnika, te u međuvremenu svakih 3 do 6 mjeseci. 

- Pazite da ga mjerite pravilno: Sjednite i umirite se na 5 minuta, pa tek onda namjestite narukvicu mjerača na podlakticu ili zapešće, pa izmjerite tlak. Kad izmjerite tlak, dobro je pričekati nekoliko minuta, pa izmjeriti ponovo, kako biste se kontrolirali. Zapišite srednju vrijednost – savjetuje dr. Drinković. Sve ispod 130/80 mmHg smatra se normalnim krvnim tlakom i ne zahtijeva liječenje, dodaje.

- Za zdrave ljude prihvatljiv je i tlak do 140/90 mmHg, ako nema drugih simptoma liječnik će vam za početak vjerojatno prepisati dijetu i više kretanja i naručiti vas na kontrolu za 3 mjeseca. Izmjereni sistolički tlak između 160 i 179, te dijastolički između 100 i 109 smatra se već drugim stupnjem hipertenzije, kod kojeg je potrebna ozbiljna promjena navika vezanih uz kretanje i prehranu, uz kontrolu obično u roku od mjesec dana i mogućnost da ipak završite na lijekovima, dok se kod viših vrijednosti tlaka preporučuje upućivanje na specijalističke preglede u što hitnijem roku, kako bi se isključile moguće posljedice visokog tlaka  - promjene na krvnim žilama, te srčane i kardiovaskularne bolesti. 

U slučaju povišenog tlaka liječnik će vam savjetovati češća mjerenja, u početku vjerojatno dva puta na dan, kako bi se odredila optimalna terapija, a kasnije možete nastaviti s kontrolama dva puta tjedno.  

TOP savjeti za prevenciju visokog tlaka

- naučite se nositi sa stresom: Isprobajte neku od tehnika dubokog disanja ili meditacije, uvedite u svakodnevni raspored vrijeme za odmor i slično
- redovito vježbajte i budite tjelesno aktivni: Dobar način za očuvanje zdravlja je barem 30 minuta hodanja na dan, a odličan vježbe koje su direktno usmjerene na očuvanje zdravlja srca, tzv. kardiovježbe. Kod njih se povećava broj otkucaja srca i tako 'treniramo' srce da s vremenom može pumpati istu količinu krvi uz manji broj otkucaja. To pomaže u održavanju normalnog tlaka, a među takve aktivnosti spada brzo hodanje, bicikliranje, lagano trčanje…

ZAŠTITITE MOZAK Visoki tlak u tridesetima može biti rizičan za mozak, pazite se

- redovito se odmarajte: Svakog dana trebali biste izdvojiti barem 15-ak minuta 'za sebe' tijekom kojih ćete predahnuti u miru, odnosno raditi ono što volite i što vas veseli 
- povećajte unos kalija unosom voća i povrća koje ga sadržava. To su: batat, rajčice, narančin sok, krumpiri, blitva, špinat, grah, grašak, butternut tikva, dinja, lubenica, ananas, kruška, banane te sušeno voće, poput šljiva i grožđica
- razmislite o prelasku na vegetarijansku prehranu: Istraživanja su pokazala da se kod vegetarijanaca, čija se prehrana bazira na voću i povrću i vrlo malom unosu soli,  bilježi bitno manji udio kardiovaskularnih bolesnika nego kod ljudi koji jedu mesne prerađevine, suhomesnato te gotove i polugotove proizvode
- šalica čaja na dan pomoći će održavanju nižih vrijednosti tlaka, posebno korisnima pokazali su se čaj od šipka (hibiskusa), te gloga (cvijeta i listova oko cvijeta)
- izbjegavajte napitke s povećanim udjelom kofeina – sve iznad dvije šalice kave na dan može voditi povišenju krvnog tlaka i tome da to s vremenom preraste u kroničan problem.