Većina očeva niti ne zna da imaju pravo na rodiljski dopust

Zbog negativne percepcije o muškarcima koji odlaze na rodiljski ili roditeljski dopust, koja je i dalje prisutna u našem društvu, kao i zbog financijske neisplativosti, jer većinom zarađuju više od žena, očevi u Hrvatskoj gotovo da dopust ni ne koriste.

Većina ih uopće, pokazuje istraživanje, niti ne zna da ima pravo na roditeljski dopust. Lani su samo 204 muškarca, tj. 0,31 posto, u cijeloj Hrvatskoj otišla na rodiljski dopust. Roditeljski dopust, koji traje od šestog mjeseca djetetova života, koristilo je 1930 očeva, tj. samo 4,42 posto. Blagi je to porast u odnosu na godinu ranije, kad se pokazalo da su na 1000 očeva samo njih dvojica koristila mogućnost rodiljskog, a tek četvorica roditeljskog dopusta.

Istaknuto je to u utorak u Saboru na okruglom stolu Odbora za ravnopravnost spolova na kojem se govorilo o angažiranom roditeljstvu i aktivnoj ulozi očeva u odgoju djece, a koji su organizirali Veleposlanstvo Švedske u RH, nevladine udruge Status M i Roditelji u akciji – RODA.

Hrvatska spada u sedam europskih zemalja u kojima nije uveden očinski dopust, a svi sudionici stola složili su se kako ga je potrebno uvesti kao obavezan. Očevi tek mogu iskoristiti dva mjeseca roditeljskog dopusta, koji ne mogu prenijeti na majku i koji vrijedi samo za zaposlene roditelje.

- Zadnjih 20 godina trend je da se na različite načine pokušava motivirati očeve na korištenje dopusta. Od 32 europske zemlje 25 ih ima očev dopust, većinom u trajanju između jednog i dva tjedna. To varira od zemlje do zemlje. Na Malti je to, primjerice, jedan dan, u Finskoj devet tjedana, dok u susjednoj Sloveniji mjesec dana, i u pravilu su ti dopusti dobro plaćeni - navela je Ivana Dobrotić s Pravnog fakulteta dodavši kako su kod nas rodiljske naknade i dalje problem.

- One su rasle, ali su još niske i jedan od destimulirajućih faktora, ne samo kod očeva već i majki - istaknula je.

Upravo zato što muškarci ne koriste dopust, naglasila je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, žene su u Hrvatskoj dodatno opterećene i pod pritiskom zbog usklađivanja poslovnog i privatnog života.

Za razliku od Hrvatske, dobar primjer iz prakse je Švedska, koja je prije 20 godina počela s uvođenjem jednakih prava za očeve i majke u korištenju roditeljskog dopusta, a kako bi oboje što lakše pomirili profesionalni i privatni život.

Niklas Löfgren iz Središnje uprave socijalnog osiguranja Švedske objasnio je kako njegova zemlja nudi 480 dana roditeljskog dopusta, od čega 90 dana moraju oboje iskoristiti, a preostalo vrijeme koriste po pola, po dogovoru. Mogu ga iskoristiti do 12. godine djetetova života.

- No većina ih iskoristi to pravo u prve dvije godine djetetova života - naglasio je.

U Hrvatskoj se, primjerice, roditeljski dopust može iskoristiti do osme godine.

Prije 20 godina, istaknuo je Niklas, roditeljski dopust nije bio dobro prihvaćen od strane muškaraca. Koristile su ga samo žene, i to čak 99,5 posto njih. No s vremenom su mjere zaživjele, pa danas očevi u prosjeku koriste oko 110 dana roditeljskog dopusta.
U Švedskoj je tako postalo sasvim normalno da muškarci odlaze na dopust. Dapače, osuđuje se one koji ga ne iskoriste. Iako termin “kućanice” više ne postoji, naglašava Niklas, i dalje postoje razlike između muškaraca i žena.

- I mi smo tek na pola puta, iako se činimo napredniji od vas - poručio je.

Šveđanima se, dodao je, osiguravaju i dodatne usluge koje bi olakšale kombiniranje obiteljskog i profesionalnog života, pa se uz pravo na dopust osiguravaju i sadržaji koji se nude prije i poslije škole.

- Sve to financiramo visokim porezima i visokim naknadama za poslodavce. Naknada za poslodavce iznosi 31,42 posto, tek 2,6 posto ide za roditeljski dopust – pojasnio je Löfgren.

Brojna istraživanja pokazala su kako već dva tjedna roditeljskog dopusta čine razliku u odgoju djeteta i obiteljskom životu te da uključenost očeva u brigu o djeci pridonosi i boljoj kvaliteti života očeva.

- Učinci korištenja dopusta od strane očeva su manji rodni jaz u skrbi, kućanskim poslovima te na tržištu rada, razvoj dobrobiti djeteta odnosno kognitivni razvoj, bliskiji odnos očeva s djetetom, izloženost rodno ravnopravnijim ulogama te bolji odnos u obitelji – poručila je.

Valentina Otmačić, predstojnica UNICEF-ova ureda, naglasila je kako je problem nesudjelovanja očeva u djetetovu životu široko rasprostranjen.

- Čak 55 posto djece između treće i četvrte godine u 74 zemlje svijeta, što je oko 40 milijuna djece, ima oca koji se s njima ne igra ili ne sudjeluje u aktivnostima ranog učenja - istaknula je. U dobi od šest mjeseci i prve godine života djeteta, dodala je, majke su te koje puno češće pjevaju, čitaju slikovnice djeci, dok se očevi uključuju tek kada dijete bude u dobi od oko godinu i pol.

Čanić: Sustav smatra da je samo otac kriv za sve loše oko djeteta i obitelji

Pozitivno je što se o problematici aktivne uloge očeva počelo razgovarati, no problematično je što se na okruglom stolu vrlo malo moglo čuti o ulozi očeva iz perspektive samog djeteta. To je ključ svega, smatra Oliver Čanić, čelnik udruge Ravnopravno roditeljstvo. Dodaje da se na okruglom stolu Odbora za ravnopravnost spolova u Saboru nije prezentiralo s kojim se problemima očevi u praksi susreću.

- Nemam problem s tim što su na tom okruglom stolu većinom bile žene, ali imam problem s načinom pristupa toj temi. Ako se želi riješiti problem očinskog dopusta, onda moramo sagledati taj problem iz perspektive očeva - ističe Čanić. Napominje i da bi na takvim raspravama sami očevi trebali biti spremni reći nešto o svemu kroz što prolaze. Isto tako, Čanić smatra da u RH prevladava krivi pristup, koji se ogleda u tome da se odgovornost prebacuje na oca i iz toga se vidi kako sustav smatra da je otac kriv za to što mu se dešava.