'Veći potres za Zagreb je opasan jer većina zgrada može utonuti'

Kako se osigurati od novih potresa, koja je mogućnost da se oni ponove, kakav je bio zagrebački potres i što nas čeka u budućnosti za 24sata govori seizmolog Ivica Sović, koji je bio gost u našem studiju.

Što se točno dogodilo u Zagrebu prije godinu dana?

'Dogodio se potres koji nije toliko rijetka pojava u gradu, bio je magnitude 5,5 stupnjeva po Richterovoj ljestvici, to nije prejako ali nažalost imamo nekvalitetne zgrade što je prouzročilo veliku štetu.'

POGLEDAJTE VIDEO Intervju s Ivicom Sovićem

Znači to je bio rezultat više različitih faktora?

'Zgrade koje su u cijelom Donjem gradu nastradale građene su krajem 19., početkom 20. stoljeća na način na koji se tada gradilo. A Gornji grad je još ostatak srednjeg vijeka, zgrade su građene od cigle i vapnene žbuke. Šteta je takva kakva je.'

Tko snosi odgovornost za stetu?

'Nema odgovornosti, čija bi bila odgovornost? Grad je star, ljudi su tako prije gradili.'

Rekli ste da ovo nije najstrašniji potres u Zagrebu kroz povijest?

'Od 1837. pa do ovog zadnjeg imali smo 7 jakih potresa preko 5 stupnjeva. Zadnji jaki prije ovog prošlogodišnjeg bio je 1990. s epicentrom kod Kraljeva Vrha, magnitude 5,5, i napravio je veliku štetu. '

U kakvim razmacima su se događali potresi?

'Nema razmaka. Imate potres 1837., pa 1880., pa imate dva u roku od par tjedna 1905. i 1906., onda imate potres 1909., to je bila replika potresa kod Petrinje, takozvani 'Pokupski potres'. Na osnovu njega je Andrija Mohorovičić provodio istraživanje.'

GODINU DANA TUGE Poginula je u potresu: 'Znam da sad svira tamburicu s anđelima'

Kako dođe do potresa?

'Da objasnim uzrok potresa trebao bih krenuti od zemljine jezgre. Materijal se počinje dizati od jezgre prema gore, izlazi na površinu i tamo razdvaja koru:  to je mehanizam pokretanja tektonskih ploča. Akumulira se energija u stijenama, stijene pucaju i tako nastaje rasjed, na sreću samo 30 posto energije odlazi u valove, a ostatak u trenje. Također, nastaje velika temperatura u izvoru potresa.'

Koja je razlika između izvora i žarišta?

'Žariste je mjesto gdje je rasjed počeo pucati, a izvor je cijela površina rasjeda koja je pukla. U Petrinji je to izvor dugačak 25 km, to nije jedna točka. Izvor je ploha koja ima svoju dubinu i duljinu.'

Je li postojala mogućnost da se predvidi potres?

'Statistički je, moglo se predvidjeti gdje i koja energija, ali se nije moglo znati kad.'

Znači li to da postoji mogućnost da se ovakav potres ponovi u Zagrebu?

'Da, jer recimo potres iz 1880. je bio bitno jači od ovog prošlogodišnjeg, a to znamo zato što je izazvao likvefakciju: izbijanje mulja i sitnog pjeska na površinu. To je jako opasno za Zagreb jer je sve građeno na savskim taložinama. U takvim situacijama je moguće da se pijesak pretvori u tekućinu i zgrade mogu utonuti ili se nagnuti.'

DAN KOJi JE PROMIJENIO SVE VIDEO Trenuci užasa: Pogledajte kako je potres razarao Zagreb

Kako se možemo osigurati od posljedica potresa?

'Dobrom gradnjom. Trebali bi se ugledati na Japan. Japanci su odustali od predviđanja potresa. Seizmičku gradnju su razvili do savršenstva. Njihove zgrade jednostavno prežive potres.'

Kako to funkcionira?

'Postoje plaštevi i ležajevi koji štite zgradu tako da usmjeruju valove u drugom smjeru ili meta-materijalna polja koja pokušavaju promijeniti frekvencije valova.'

Imate li kakav savjet jer se građani još uvijek boje?

'Trebaju se zdravo bojati, ne panično jer tada ljudi rade svakakve gluposti. Pripremite vašu zgradu tako da preživi potres. Da se obnovi u skladu sa propisima. Podove bi trebalo učvrstiti, to su do sada bile daske na gredama, trebalo bi ih povezati sa šperpločama tako da se ponašaju kao jedna ploha.'

MORALI ISELITI Egzodus u centru Zagreba: Čak 20.000 ljudi 'otjerao' je potres

Rupe na zagrebačkim cestama? Je li  infrastruktura Zagreba prilagođena potresima?

'Ne znam. Ne znam što je ispod zemlje, niti tko je to radio, ni u kojem je stanju. Ali te rupe koje su se otvarale to vam se dogodi kad pukne vodovodna cijev, voda ispere zemlju i dolazi do stvaranja kaverne. To vam se sad događa u Banovini u dolini Slunje; imate vapnenac na kojem je debeli sloj zemlje, vapnenac se troši jer curi voda po njemu, otapa ga i onda se taj vapnenac uruši i propadne skupa sa površinom. Potresi taj proces ubrzaju.'

Savjet sa sugrađane? Što tribaju napravit u slučaju novog potresa?

'Prvo, nema panike. Drugo, neka maknu sve što bi im moglo pasti na glavu, ili ih ozlijediti, dodatno pričvrstiti police za zid. Ako krene potres nećete moći ništa od toga raditi jer se sve trese i teško se kretati. Zavući se pod stol je teško jer nemate ravnotežu.'

Preporučate li sakrivanje ispod štoka od vrata?

'To je priča o klasičnoj gradnji gdje se jedini nadvoj nalazio u štoku od vrata. Vrata su tada jedino preživljavala radi takve vrste gradnje, ali u današnjoj gradnji to nije takav slučaj, bitnije je odmaknuti se od polica i stvari koje bi vas mogle ozlijediti.'