Ono što ćemo mi pokušati napraviti, i to dovoljno glasno da svi čuju, su prijedlozi što bi trebalo napraviti da bude bolje. To će biti naša glavna zadaća, ništa drugo, poručio je Vanđelić upitan izlazi li na izbore
BIVŠI RAVNATELJ FONDA ZA OBNOVU
Vanđelić okupio tim stručnjaka i predstavio inicijativu ZRIN: 'Treba nam drastična promjena'
Ovo je tek početak jedne ovakve inicijative, koja bi trebala postati masovnija i koja bi trebala ostati nevladina, nestranačka i apsolutno neprofitna organizacija, poručio je Damir Vanđelić prilikom predstavljanja znanstveno-razvojne inicijative ZRIN.
Nakon što je godinu dana vodio Fond za obnovu i sam napustio tu poziciju, zbog čega ga je Andrej Plenković izbacio i iz Nadzornog odbora INA-e, sada je okupio znanstvenike i stručnjake iz raznih područja koji će raditi na predlaganju javnih politika s ciljem unaprjeđenja Hrvatske.
- Smatramo da Hrvatskoj u ovom trenutku treba neka nova paradigma. Zadaća ZRIN-a će biti prvo okupiti ljude, koji su spremni raditi analize, argumentirano funkcionirati u raspravama, a krajnji cilj je unaprjeđenje Hrvatske - poručio je Vanđelić kao predsjednik ZRIN-a, u čijem su Upravnom odboru još prof.dr.sc. Gordan Gledec sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, mr.sc. Vedrana Pribičević, profesorica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, doc.dr.sc. Marin Strmota, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, demograf javnosti poznat po ostavci usred konferencije za medije s tadašnjom ministricom Nadom Murganić, te dr. sc. Ivan Škegro, specijalist oftalmologije s Klinike za očne bolesti KBC-a Zagreb.
'Hrvatska je po ekonomskim i društvenim pokazateljima pri samom dnu EU'
- Hrvatska je po ekonomskim, ali i društvenim pokazateljima poput uvažavanja glasa naroda, učinkovitosti upravljanja, vladavine prava i percepcijom korupcije pri samom dnu EU, iako su naši građani u mnogočemu iznad prosjeka EU. Očite su prepreke političke institucije i javne politike na kojima moramo raditi unatoč razvijenoj atmosferi pritiska na svako drugačije mišljenje. Stoga ćemo inzistirati na uključivim političkim institucijama i ekonomskom, a onda i ukupnom prosperitetu Hrvatske - poručio je Vanđelić.
Na predstavljanje ove inicijative stigli su, među ostalima, i bivša ministrica Vesna Škare Ožbolt, umirovljeni vojni pilot Ivan Selak, zviždačica Maja Đerek, zastupnik Domovinskog pokreta Stjepo Bartulica, bivši mostovi ministri Slaven Dobrović i Tomislav Panenić, Dario Juričan, Hamed Bangoura...
Upravo zbog potrebe uključivih političkih institucija, naveo je Vanđelić, ciljevi ZRIN-a su predlaganje javnih politika temeljem analitički, znanstveno i stručno pripremljenih analiza, komuniciranje stanja i prijedloga poboljšanja i za to bitnih poluga, stimulirati razvoj visoko-konkurentnog gospodarstva temeljenog na znanju, poduzetništvu i radu, jačati fokus i podržavati slogu oko bitnih strateških tema javnih politika, doprinositi razvoju inkluzivnih demokratskih institucija, doprinositi međunarodnom položaju i ugledu Republike Hrvatske, promicati veze Hrvata koji žive ili borave u inozemstvu s domovinom te pružati potporu jačanju javnog dijaloga o temama značajnim za zemlju i građane.
'Pitanje demografije je pitanje ekonomskog razvoja i održivosti'
- Područja javnih politika će biti ona s kojima se bave think tankovi u cijelom svijetu. Nezavisnih, nevladinih think tankova u Hrvatskoj u ovom trenutku ima vrlo malo i oni su utišani. Mi ćemo pokušati snagom svojih dokazanih karijera, znanstvenih, stručnih i poduzetničkih osigurati da se naš glas jače čuje i da štitimo interes RH dugoročno. Potrebna nam je velika promjena da bi došli tamo gdje Hrvatska zaslužuje biti - dodao je Vanđelić.
Demograf Marin Strmota je podsjetio da Hrvatska od svog osnutka bilježi sve negativne demografske procese.
- Posljednji popis stanovništva pokazao je da se isti nastavljaju. Demografska situacija u kojoj se nalazimo prije svega je odraz izostanka vizije ukupnog razvoja naše države, a zatim nepostojanja adekvatne populacijske politike. Pitanje demografije je pitanje ekonomskog razvoja i održivosti. Hrvatska mora zaustaviti trend pada u idućih 10 godina i osobno vjerujem da to može. Ne kažem da će biti više rođenih nego umrlih, ali zaustaviti ovaj pad će isto biti uspjeh - rekao je naglasivši kako je mirovinski sustav direktno koreliran s demografskim trendovima.
- Vidimo da je zadnjih 40 godina taj omjer bio 4 naprema 1, a danas je 1 naprema 1, prije su četiri čovjeka radila, a jedan u mirovini, a to je sad 1 naprema 1 pa vi recite matematički je li takav sustav održiv - poručio je.
Maja Grubišin Cvitan, stručnjakinja za pravosuđe, poručila je da treba početi proučavati zakonodavne procese s jedne dublje, analitičke razine, kako bi se utvrdilo kako doista jedan zakon, tekst na papiru, doista djeluje u stvarnom životu.
- Kada govorimo o korupciji, nužno da je građani shvate da promjena dolazi od njih samih, dakle, od trenutka kada idu k liječniku i razmišljaju hoće li mu nositi poklon - rekla je.
'Uzevši u obzir prosječne stope rasta zadnjih 20 godina, Hrvatska će prosjek EU dostići 1945. Meni se to baš ne da čekati'
Ekonomska stručnjakinja Vedrana Pribičević istaknula je da Hrvatskoj trebaju visoke, održive stope ekonomskog rasta koji obuhvaća najšire društvene slojeve.
- Konvergencija Hrvatske i EU mora biti ultimativni cilj. Hrvatska ne može biti osuđena da zauvijek bude nekakav 'junkie' prikačen na europski novac. Gradnja inkluzivnih ekonomskih institucija glavni je preduvjet za to oko čega se mogu složiti svi razumni pojedinci, neovisno o ideološkom opredjeljenju - poručila je dodavši kako situacija zahtijeva da se okupe svi mozgovi, bez obzira kojeg su političkog predznaka.
- Jer je to pitanje opstanka - rekla je naglasivši kako će Hrvatska prosjek EU dostići, uzevši u obzir prosječne stope rasta posljednjih 20 godina, dostići 1945.
- Ne znam kako to vama zvuči, ali meni se to baš ne da pretjerano čekati niti mislim ostati u ovoj zemlji ako će to biti budućnosti, da budem sasvim iskrena - poručila je.
'RH mora drastično promijeniti svoj pristup upravljanja državom'
Republika Hrvatska, naglasio je još Vanđelić, mora drastično promijeniti svoj pristup upravljanja državom da bi postala efikasna.
- Kao neke države koje su nam svjetionik. Po nama je svjetionik Slovenija do 2030. i Danska do 2050. Mjerilo kontrole korupcije govori da se javna vlast u Hrvatskoj više koristi za privatne interese nego u državama poput Mađarske, Slovenije i Danske. To je činjenica. Da imamo državu jednakih prava i u kojoj je ekonomija takve snage da nema razloga da odete u Sloveniju ili Austriju, ljudi bi ostali i oni bi nam osigurali daljnji prosperitet i održivost zemlje. Imamo sistemski problem koji zahtjeva sistemsko rješenje. Mi imamo viziju ekonomskog i društvenog napretka te održivosti Hrvatske - rekao je dodavši kako u Hrvatskoj uopće nije problem u tome imamo li pametnih ljudi.
- Problem je u tome da morate biti hrabri da bi išta uopće rekli i uopće došli s prijedlogom kakav god on bio. Čak kad je prijedlog i dobar za RH, imate problem da možete izgubiti posao, ne dobiti neki posao na nekom javnom natječaju, imate pritiske na svoju karijeru pa čak i na obitelj. Kad smo osnivali ZRIN, ključno je bilo izabrati ljude s karakterom, koji nam daju primjer, koji su hrabri kad svi ostali ne bi bili hrabri. Imamo prekrasnu zemlju, zemlju najboljih ljudi - istaknuo je i poslao poruku građanima.
- Nakon 1300 godina imamo svoju državu, nemojmo biti hajduci i veseliti se kad netko nekoga opljačka i ne plati porez. Ovo je naša država, pljačkate mene, sebe, nemojte takve ljude ohrabrivati. Plaćanje poreza je kao kad je za vrijeme rata bio poziv na odaziv, tako je vaša obveza da plaćate porez da bi država funkcionirala. Moramo biti društvo jednakih šansi, danas to nismo. Da jesmo, ne bi imali ljude na čelnim funkcijama kakve imamo po javnim poduzećima ili u Hrvatskoj vojsci. Imali bi kvalitetne ljude - zaključio je.
'Ostajemo udruga, očekujemo od budućeg premijera da pita stručnjake što oni imaju za reći'
Na pitanje je li ovo početak jedne političke stranke, Vanđelić se nasmijao i ponovio kako su oni znanstveno-razvojna udruga koja će se baviti predlaganjem javnih politika.
- I htjeli bi da bilo tko tko obnaša dužnost sada ili u budućnosti bude dovoljno uključiv da nas sasluša i primjeni određene politike. Mi ćemo biti onaj karakterni glas svih u znanstvenoj, stručnoj zajednici, koji će imati hrabrosti reći stvari koje bi trebalo napraviti - rekao je.
Na opasku da nije odgovorio hoće li udruga prerasti u političku stranku, Vanđelić je poručio kako ne može biti politička stranka jer je udruga.
- I ostat će udruga, kako je i registrirana - rekao je.
Bez konkretnih odgovora izlazi li na izbore
Upitan hoće li izaći na iduće parlamentarne izbore, Vanđelić opet nije konkretno odgovorio.
- Ono što ćemo mi pokušati napraviti, i to dovoljno glasno da svi čuju, su prijedlozi što bi trebalo napraviti da bude bolje. To će biti naša glavna zadaća, ništa drugo - rekao je.
U istom smjeru se s pitanjem pridružio i Dario Juričan upitavši ga koje će prve poteze napraviti kao premijer.
- Volio bih imati savjetnike kao ovaj zgodni gospodin koji mi je postavio pitanje - našalio se Vanđelić dodavši kako očekuje od novog premijera da ovu državu učini uključivom i da radi i između izbora.
- Naša država zahtjeva promjenu trendova drastično i to bih volio da radi buduća vlada i budući premijer. Ako mislimo dostići Slovačku, Poljsku, Češku, Dansku, moramo drastično promijeniti način na koji radimo. Ja bih volio da se promijeni upravo ta uključivost svih znanstvenika, stručnjaka, ljudi koji imaju preko 30 godina iskustva i dokazane karijere, koji ne traže ništa, koji dokazano vole svoju zemlju, koji su krvarili za ovu zemlju i da ih se konačno pita što oni imaju za reći o određenim stvarima - poručio je.
Na pitanje zašto bi ih vlast slušala sada ako nisu ni dok su neki, kao Vanđelić i Strmota, bili dio vlasti, Vanđelić je istaknuo kako ih nisu slušali upravo onda kada su im bili bliski.
- Nisu nas slušali dok su bili unutra jer kad ste unutra onda ste mali kotačić koji je najčešće nebitan. U 30 godina karijere sam 29 radio u poduzetništvu, također nisu slušali, pa sam napravio mali eksperiment kao ravnatelj Fonda, opet nisu slušali. Kad se donosio zakon, 75 posto primjedbi dolazilo je iz Fonda za obnovu, dakle od mojih kolega i mene, i sve su bile odbačene. Jednostavno se ne sluša. Ja smatram da je ova forma najbolja da nas počnu slušati - poručio je.
Novinari su upitali i kako se misle financirati.
- Mi smo neprofitabilna udruga, u ovom trenutku imamo nekoliko izvora financiranja, prvenstveno privatnih, a kasnije ćemo imati suradnju s međunarodnim udrugama našeg tipa. Ovdje financiranje nije ključ. Nemamo sponzore, to su naša privatna sredstva i sredstva koja će dolaziti od članarina, koje će biti vrlo skromne - rekao je Vanđelić.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
