U Zagrebu ovog trenutka ima oko četiri tisuće zahtjeva, šest od sedam još uvijek stoji u ministarstvu i čeka upravno rješenje, dakle nekakvu potvrdu ili odbijenicu, rekao je Vanđelić
Vanđelić: Pripremamo udrugu koja nudi nove javne politike. Razmišljao sam da uđem u HDZ
Damir Vanđelić, bivši direktor Fonda za obnovu, komentirao je činjenicu da država u dvije godine od potresa u Zagrebu nije obnovila niti jednu jedinu kuću.
- Ponovno se pokazuje da je osnovni problem funkcioniranje organizacije i nedostatak procesa koji zapravo mogu u datom vremenu organizirati obnovu. U Zagrebu ovog trenutka ima oko četiri tisuće zahtjeva, šest od sedam još uvijek stoji u ministarstvu i čeka upravno rješenje, dakle nekakvu potvrdu ili odbijenicu - rekao je Vanđelić.
Poručio je kako je Fond zadužen za obnovu četvrtine privatnih zgrada, a za ostalo je zadužen Središnji državni ured koji obuhvaća Karlovac, Veliku Goricu, Sisak, Petrinju i Glinu. Vanđelić je rekao kako Fond ima svoju internu efikasnost, a na pitanje osjeća li se odgovornim za trenutnu situaciju, rekao je ne.
S bivšim ministrom graditeljstva Darkom Horvatom je, kaže, bio u dobrim odnosima te tvrdi kako se problemi obnove nalaze u zakonodavnim okvirima i podzakonskim aktima.
'Obnova bi manje trpjela kada bi ju preuzeo netko tko je uhodan'
Komentirao je i novog ministra graditeljstva Ivana Paladina. Na pitanje može li on ubrzati cijeli proces, Vanđelić je rekao kako ne vidi kako bi to mogao.
- Prvo, on će se suočiti s onim s čime su se suočili i drugi, a to je da je zakonodavni okvir vrlo čvrst i zadan. On se sastoji od tehničkih propisa, programa mjera, pravilnika i Zakona o obnovi. Plus, zahtjevi građana, 14 tisuća koji čekaju za grad Zagreb i Krapinsko-zagorsku županiju. Šest sedmina još uvijek nije riješena. On bi trebao ubrzati sve procese kod donošenja odluka, a tek onda se baviti time kako središnji državni ured i Fond za obnovu to obnavljaju. Ali nemojmo zaboraviti javne zgrade - objasnio je.
Rekao je i kako novog ministra poznaje od ranije, no smatra i kako bi obnova manje trpjela kada bi ju preuzeo netko tko je već "uhodan".
- Netko iz ministarstva, netko iz Središnjeg državnog ureda ili netko iz Fonda za obnovu, tko je ovlašteni inženjer, voditelj projekata i već je upoznat s problematikom - objasnio je Vanđelić.
Na pitanje zašto on nije preuzeo tu ulogu kaže da nije ni prije bio zainteresiran za to, ali ni da mu poziciju nisu ni ponudili.
- Naš Zakon nije sukladan najboljim svjetskim praksama obnove od katastrofa, barem u dva ključna elementa. Jedan je taj da se privatne zgrade obnavljaju na način da se podržava sama obnova, a da država osigurava financiranje i tehničku kontrolu takve izgradnje u konceptu 'build back better'. To znači da bi sve zgrade koje obnavljamo trebale biti otporne na barem 7 Richtera u Zagrebu. Mi sada imamo propisano da ćemo neke zgrade obnavljati na niže standarde od toga - rekao je.
Ukoliko se ne promijeni cijeli koncept zakona, smatra Vanđelić, obnova će trajati više desetaka godina.
Rekao je i kako mu nije žao što je odbio Plenkovićevu ponudu da bude kandidat HDZ-a za gradonačelnika Zagreba, a osvrnuo se i na svoj potencijalni politički angažman.
'Razmišljao sam da uđem u HDZ'
- Neke stvari u životu možete prihvatiti, a neke ne. Vidim jednu veliku rupu politici. Mi sada živimo u najtežem vremenu za Hrvatsku od njenog stvaranja, treba nam još samo a Godzilla izađe sa Sljemena. To bi bio valjda kraj. Nemamo efikasno upravljanje državom i nemamo zajedništvo. Ono što mi radimo i pripremamo je da će određena grupa ljudi formirati udrugu koja će nuditi javne politike svima - rekao je, ali nije otkrio o kome se radi. Poručio je tek kako se ne radi o političkoj udruzi.
- To će biti jedan institut koji će ili nešto slično koji će se baviti prijedlozima poboljšanja javnih politika, recimo poboljšanja Zakona o obnovi, nape monetarne politike, domovinske politike ili nečeg drugog,. Mi bi htjeli da imamo uši koje će nas slušati i da ljudi koji se žele baviti politikom slušaju naše prijedloge - rekao je i dodao da se radi o vrlo stručnim ljudima koji su pretežito nestranački ili dolaze iz različitih stranaka.
A priznao je i da je razmišljao o tome da uđe u HDZ.
- Ono što mene zanima kao građanina je što bih s time postigao. Ako neću postići ništa s time, zašto bih to radio? - rekao je i dodao da nije razmišljao o preuzimanju te stranke.