U posljednje tri godine su 564 pacijentice, državljanke RH odlazile u slovensku bolnicu Brežice kako bi ostvarile pravo na zdravstvenu skrb koju u svojoj državi ne mogu dobiti i za to plaćale najmanje 400 eura
SPAS PREKO GRANICE
U Sloveniji godišnje pobaci više od 200 Hrvatica: 'U ovom poslu nema mjesta prizivu savjesti'
''Nijedno Etičko povjerenstvo Vam to neće odobriti, idite u Sloveniju nek' vam oni to riješe'', svi već znamo čije su ovo riječi i kome su upućene. Trudnoj Mireli Čavajdi, koja u sebi nosi teško malformirani plod, liječnici iz čak četiri zagrebačke bolnice - Petrove, Vinogradske, Merkura i Svetog Duha - rekli su kako ne mogu obaviti pobačaj zbog "zakona" koji im omogućuje priziv savjesti.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
VIDEO
Svega nekoliko desetaka kilometara od Zagreba, drugi svijet preko granice. U susjednoj Sloveniji vrijedi isti zakon kao i kod nas, onaj iz '70-ih, no ondje se tumači na potpuno drugačiji način. Iako zakonski mogu, liječnici se gotovo nikad ne pozivaju na priziv savjesti, a ipak je stopa pobačaja jedna od najnižih u Europi.
Iako u Hrvatskoj postoji 30 zdravstvenih ustanova koje su ovlaštene za obavljanje postupka prekida trudnoće na zahtjev pacijentice, jedna od njih je i KB Sveti Duh koji, primjerice, pobačaj rješava tako da svoje pacijentice "ispod pulta" šalje na ginekologiju u Brežice ili Ljubljanu. Porazgovarali smo s djelatnicima Opće bolnice u Brežicama, u kojoj već godinama pacijentice iz Hrvatske odlaze kako bi ostvarile svoje pravo na zdravstvenu skrb koju u svojoj državi ne mogu dobiti.
Prema podacima koje su nam dostavili, stoji da su samo u njihovoj bolnici lani čak 134 Hrvatice obavile pobačaj, u 2020. njih 150, dok u 2019. njih 280. A gdje su druge bolnice? U Sloveniji sasvim sigurno godišnje pobaci više od 200 Hrvatica. Dakle, sveukupno u posljednje tri godine su 564 pacijentice, državljanke RH koje plaćaju i porez i prirez, kao i sva ostala davanja, bile primorane u drugoj državi i to samo u Brežicama plaćati zdravstvenu skrb koja bi im u njihovoj trebala biti zakonom zagarantirana. U bolnici u Brežicama kažu kako je u većini slučajeva bila riječ o neželjenim trudnoćama, no od tih brojki je barem 10 slučajeva godišnje gdje su se žene poput Mirele, s teškim malformacijama ploda, obratile slovenskim liječnicima za pomoć.
- Imamo desetak takvih slučajeva godišnje. To su žene čijem je plodu utvrđen kromosomski defekt ili ultrazvučno otkrivena abnormalnost fetusa u tolikoj mjeri da je nespojiva sa životom. U našoj bolnici, nakon što povjerenstvo razmotri slučaj, obično odobravamo prekid ako je trudnoća kraća od 17 tjedana. Viša gestacijska dob s anomalijama/kromosomopatijama upućuje se u Ljubljanu, isto je i s našim pacijenticama. Hrvatice nam dolaze jer uglavnom u hrvatskim bolnicama ne uspijevaju postići dogovor o prekidu trudnoće unatoč potvrđenoj dijagnozi, odnosno lošoj prognozi - rekla nam je pročelnica Odjela za ginekologiju i porodništvo, dr. med. Mateja Vukmanič Pohar.
Pročelnica ginekologije i porodništva Vukmanič Pohar, kao i sama direktorica bolnice Anica Hribar, razočarane su takvim ponašanjem svojih kolega u hrvatskim bolnicama. Smatraju da su svi liječnici, posebno ginekolozi, dužni pomoći ženi, obnašati se prema njoj po najnovijim preporukama liječničke struke te ih sigurno voditi kroz težak postupak prekida trudnoće.
- Mislim da 'prizivu savjesti' nije mjesto u našoj specijalizaciji ginekologije i porodništva. Ovu profesiju odabrali smo da pomognemo ženama, kako u najljepšim trenucima poput trudnoće i rođenja djeteta, tako i u vrlo teškim razdobljima njihova života. Odluka o prekidu trudnoće nije laka i za žene predstavlja veliki stres i tešku psihičku kušnju. Mislim da mi kao zdravstveni djelatnici nemamo pravo osuđivati i pitati ženu zašto je odlučila prekinuti trudnoću jer svatko zna svoje razloge. Postoji i ona stara mudrost koja kaže da nikad ne osuđujete čovjeka ako barem jedan dan niste hodali u njegovoj koži - poručuje dr. Vukmanič Pohar.
U bolnici postoje i savjetovanja prije pobačaja, no ona su isključivo medicinska, gdje se trudnicu ispituje o njenom zdravstvenom stanju i pojašnjava joj se postupak prekida trudnoće. Sve do 10. tjedna trudnoće žene ne moraju opravdavati svoj zahtjev za prekid trudnoće.
- U bolnici imamo komisiju prvog stupnja za pobačaje i sterilizacije koja se sastoji od tri liječnika specijalizacije ginekologije i porodništva te dva doktora drugih specijalnosti i socijalne radnike. Uvijek nudimo razgovor ako pacijentica to želi, iako većinom pacijentice koje dođu prije 10. tjedna trudnoće već imaju formirani stav i odlučne su u tome da žele prekinuti. One pacijentice koje dođu nakon 10. tjedna, s njima detaljnije razgovaramo te one moraju napisati zahtjev komisiji o pobačaju i njima obrazložiti razloge istog. Ako komisija odluči ne odobriti zahtjev, pacijentica se može obratiti komisiji druge razine u Ljubljani gdje se bave slučajevima koje ne možemo ili ne želimo odobriti, kao i slučajevima nakon 17. tjedna trudnoće - pojašnjava.
Bolnica u Brežicama mjesečno na mail dobije 30-ak upita o pobačaju iz Hrvatske i susjednih zemalja, parovi ili žene najviše se raspituju o cijeni, postupku i oporavku nakon pobačaja. Cijena postupka za prekid trudnoće iznosi oko 400 eura, ovisno o krvnoj grupi pacijentice te o tome je li već imala laboratorijske pretrage i krvnu grupu. U posljednjih 15 godina većina pobačaja radi se lijekovima, a procedura traje dva dana. Rijetko kad se radi klasični pobačaj u općoj anesteziji, i to jedino u slučaju ako pacijentica inzistira na takvom zahvatu. Nakon zahvata potrebno je još jednom doći na kontrolni pregled, a zbog osjetljivosti situacije, u ustanovi ženama nude i psihološku pomoć te specijaliziranog psihologa.
Inače, Slovenija je zemlja s jednom od najnižih stopa pobačaja u Europi, a omjer između broja dopuštenih pobačaja i broja živorođenih pao je za 19% između 2011. i 2020. godine. Dr. Vukmanič Pohar kaže kako je razlog niskog postotka pobačaja opća dostupnost svih vrsta kontracepcije koja je u Sloveniji potpuno besplatna, kao i edukacija ljudi koja počinje već u djetinjstvu i adolescenciji. Edukacija o sigurnom spolnom odnosu, spolno prenosivim bolestima, mogućim lošim posljedicama pobačaja i slično ne samo da je dovela do niske stope pobačaja, nego se na pobačaj gleda kao na primarni dio zdravstvene skrbi koji mora biti dostupan i besplatan svim ženama. Kod nas je, čini se, pobačaj najmanje zdravstvena stvar pa će, ako se nešto ne promijeni, Hrvatice i dalje morati preko granice.
Što je istina, a što spin?
Što piše u Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece?
Prekid trudnoće nakon 10. tjedna odobrava se u tri slučaja, jedan od njih je i ako se medicinskim metodama utvrdi da će dijete imati teške duševne ili fizičke mane. Ne samo ako su majka ili dijete životno ugroženi.
Što se utvrdilo u slučaju Mirele Č.?
KB Sveti Duh, KBC Zagreb i Klinički institut za radiologiju u Ljubljani utvrdili su da dijete koje nosi ima tumorsku tvorevinu i hidrocefalitis te da će umrijeti u njoj, tijekom porođaja ili kratko nakon. Ako bude i operirano, imat će kratak život i bit će prikovano za krevet i aparate. Slovenci su temeljito objasnili da se radi o teratomu, a vjerojatnost preživljavanja je manja od 10 posto. Pišu da je preuzeo tri režnja, gura desnu hemisferu mozga u lijevu, pritišće mali mozak i moždano stablo. Vjerojatnost komplikacija i smrti je velika.
Ima li opasnosti za Mirelu Č.?
Kako kažu doktori iz Slovenije, osim što su vjerojatnosti komplikacija i smrtnosti pri porođaju velike i za majku, ako dijete u njoj umre, ona je i u opasnosti od sepse. Još je jedan element, a to je da maligne stanice mogu preko posteljice otići i u majku.
Kad se koristi priziv savjesti?
Radi svojih etičkih, vjerskih ili moralnih nazora, odnosno uvjerenja liječnik se ima pravo pozvati na priziv savjesti te odbiti provođenje dijagnostike, liječenja i rehabilitacije pacijenta, ako se to ne kosi s pravilima struke i ako time ne uzrokuje trajne posljedice za zdravlje ili ne ugrozi život pacijenta. Pod zdravlje spada i psihičko i fizičko zdravlje pacijentice, u ovom slučaju Mirele Č. Upitno je može li se u ovoj situaciji koristiti.
Je li pobačaj kontracepcijsko sredstvo?
Iako se ovdje radi o prekidu trudnoće po Zakonu i pravilima struke, ‘prolife’ skupine pokušavaju zavrtjeti priču oko prava na pobačaj. Pobačaj je traumatično iskustvo za svaku ženu, na njega se teško odlučiti i to se obično radi uz psihološku pomoć. Statistički, dostupnost pobačaja ne povećava broj slučajeva, a Hrvatska je na svjetskom dnu po godišnjem broju pobačaja sa 7,5 posto. Kad pobačaj nije bio legalan, smrtnost žena je bila velika zbog ilegalnih pobačaja.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
