Američko istraživanje bavilo se time kako nasilni šefovi koji podcjenjuju svoje radnike nakon toga reagiraju. Mnogi se lažno trude popraviti sliku o sebi, bez spremnosti da promijene ponašanje
KAKO S NASILNICIMA?
Toksični šefovi često glume jer žele popraviti sliku o sebi, no to nije stvarna briga za podređene
Mnogi šefovi s izrazito negativnim, pa i toksičnim osobinama za koje bi se moglo reći da čak i zlostavljaju svoje zaposlenike, održavaju se na poziciji zahvaljujući tome što su u stanju pokazati lažnu naklonost i toplinu nakon zlostavljačkih epizoda. Pokazalo je to istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Wyoming, koje se bavilo istraživanjem toga kako je moguće da veliki broj toksičnih šefova uspijeva zadržati svoje pozicije moći, unatoč zlostavljačkoj taktici prema zaposlenicima.
POGLEDAJTE VIDEO: Koje isprike prolaze kod šefova
Pokretanje videa...
00:11
Istraživački tim, predvođen Shawnom McCleanom, docentom na UW's College of Business, otkrio je da bi ključ mogao biti u sposobnosti da pokažu lažnu naklonost prema ljudima prema kojima su inače grubi.
Na primjer, zamislite da upravitelj u vašem uredu u ponedjeljak javno zamjera članu računovodstvenog tima zbog male brojčane pogreške u brojevima, tako da ga ponizi i javno dovede u pitanje njegovu inteligenciju, a onda u utorak poslije podne u prijateljskom tonu pred svim kolegama pohvali njegov naporan radi i veliku pažnju koju posvećuje detaljima.
Nalazi ovog istraživanja pokazuju da se takav šef neće potruditi biti dobar prema računovođi zato što misli da je pogriješio i osjeća se loše zbog svojih postupaka, nego zato što je to naučena strategija za popravak slike o njegovom ugledu među zaposlenicima i kolegama.
U većini slučajeva, ovi kratki naleti ljubaznosti nakon nasilne epizode nisu znak legitimnih promjena u ponašanju. Prema riječima istraživača, otrovni šefovi 'glume lijepo ponašanje' umjesto da zaista čine nešto lijepo.
- Naše istraživanje pokazuje da se nadzornici često vode jednostavnom željom da poprave društvenu sliku o sebi, umjesto da se istinski poprave i promijene svoje ponašanje. Kao rezultat toga, zaposlenici mogu naizgled oprostiti nadzornicima koji nasilno pokušavaju glumiti lijepo ponašanje nakon nasilnog i time zapravo dodatno osnažuju ciklus zlostavljanja - kaže McClean u priopćenju .
U istraživanju je sudjelovalo 79 menadžera i šefova koji rade u raznim područjima. Autori studije prikupili su informacije o tome kako se ponašao svaki od njih u danima nakon što bi imali epizodu u kojoj bi ponizili jednog ili više zaposlenika, te prekršili njihovu privatnost, odnosno pred drugima davali negativne komentare o radniku. Analiza tih scenarija otkrila je prevladavajući trend kod većine proučenih šefova. Zdrav razum i pristojnost naložili bi da se nakon takve epizode ispričaju radniku, no većina šefova nije to niti pokušala, niti su razmišljali o tome kako popraviti štetu.
Umjesto toga, čini se da se velika većina šefova brine samo o tome kakvu sliku o sebi ostavljaju među kolegama u uredu. Na primjer, nakon neugodne situacije s jednim zaposlenikom, mnogi su počeli raditi 'sitne usluge' drugim kolegama u uredu, pokušavajući njegovati pozitivniju reputaciju. Slično tome, drugi se šefovi odlučuju istaknuti svoje uspjehe ili snažnu radnu etiku nakon nasilnog ispada, što je svojevrsni pokušaj naglašavanja argumenata zašto su uopće postali šefovi.
- Dakle, iako se nasilni šefovi mogu pokušati prikazati kao pažljivi prema svojim žrtvama nakon nasilne epizode, šefovi promatrani u našoj studiji izvijestili su o ponašanju koje je zapravo bilo površan pokušaj upravljanja dojmovima - pišu istraživači. Kao rezultat toga, toksični šefovi vjerojatno neće promijeniti svoje ponašanje, uglavnom zato što im je fokus na prikrivanju svog lošeg ponašanja manipulativnom samopromocijom, a ne na stvarnoj promjeni svog toksičnog ponašanja - ističe McClean.
Što možemo učiniti da se obeshrabre i zaustave te manipulativne i sebične tendencije? Istraživači kažu da ljudi kojima takvi ljudi upravljaju moraju slijediti strogu politiku netolerancije prema zlouporabi moći, pri čemu nije dovoljno vjerovati menadžerima kad kažu da će se promijeniti.
- Naravno, politika organizacije nikada ne može u potpunosti regulirati ponašanje šefova, odnosno, to hoće li se na kraju ponašati pristojno i prihvatljivo na kraju je uvijek na njima - zaključuju autori studije te dodaju kako su iskrene isprike jedini održivi način za povratak vjerodostojnosti i pomicanje naprijed u odnosu na grubi propust u ponašanju.
Voditi i biti odgovoran za cijelu skupinu ljudi nije lako, ali to nije izgovor bilo kome da svoje podređene smatra manje vrijednima i tako se ponaša prema njima, a ova istraživanja ukazuju na to da se previše menadžera fokusira isključivo na moć i zanemaruje svoju odgovornost prema svojim zaposlenicima, ističe se u zaključcima, donosi portal Ladders.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
