Tko nije digitalno pismen neće opstati u budućnosti

Ne smijemo razmišljati da nekoga izostavimo od stjecanja digitalnih vještina. Onaj tko nije digitalno pismen, postat će građanin drugogreda, neće se moći snalaziti u životu.

Izjavila je to jučer ministrica obrazovanja Blaženka Divjak na konferenciji “Bolje obrazovanje,bolja Hrvatska”. Najveću konferenciju o obrazovanju organizirala su 24sata.

- Svaki dan trebam se ispočetka navikavati na novu poziciju. Budući da propovijedamo cjeloživotno obrazovanje, ovo je idealna prilika da i dalje učim – rekla je ministrica Divjak. Otkrila je kako planiraju uvođenje robotike i informatike, a u skladu s tim i projekte dodatnih edukacija nastavnika. Na panelu “Kako obrazovati učenika digitalnog doba?” govorio je i Nenad Bakić, predvodnik STEM revolucije.

Pokretanje videa...

01:03

Bolje Obrazovanje bolja Hrvatska

- Svaka donacija koju dajemo djetetu je investicija. Naš je cilj pomoći institucijama da budu bolje, nikad nismo bili protiv sustava - izjavio je Bakić.Naglasio je kako je važnost Ministarstva obrazovanja toliko velika da ga naziva ministarstvom budućnosti. - Kad djetetu daš tehnologiju u ruku, ono je nezaustavljivo. Kao da Messiju daš loptu. Dijete mora biti društveni građanin 21. stoljeća - naglasio je Bakić.

O svojim iskustvima govorio je Danijel Vrbanc, profesor u Željezničkoj tehničkoj školi u Moravicama, kojega je Microsoft proglasio jednim od najinovativnijih nastavnika. - Uveli smo informacijsko-komunikacijsku tehnologiju na jedan drugačiji način. Mislim dabi se takva tehnologija trebala uvoditi postupno, tako da se oplemenjuje nastavni sat. Ako vam nešto zapne, prijeđete na sustav kreda-ploča. Trebalo bi napraviti projekt kojim bi naše društvo ušlo u informacijsko doba - rekao je Vrbanc. 

Prema mišljenju Nevena Budaka, profesora na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, hrvatsko društvo treba postići konsenzus o važnosti obrazovanja. - U Hrvatskoj, nažalost, ne cijenimo konsenzus. Političarima su ciljevi određeni njihovim mandatima i svi imaju kratkoročne ciljeve - smatra Budak.

Konferenciju su otvorili direktor za Hrvatsku Styria International Boris Trupčević i glavni urednik 24sata Goran Gavranović.- Svi želimo najbolje za svoju djecu, želimo da žive bolje živote od nas. Obrazovanje je u minula vremena bilo jedini izlaz iz bijede i siromaštva. Sad ulazimo u doba ideja koje počiva na osmišljavanju, kreativnosti, proučavanju i davanju smisla.

1000 DANA PIŠEMO O ŠKOLSTVU

Obrazovanje je danas svima dostupno, ali nažalost neučinkovito. To je cijena koju ćemo, nažalost, platiti svi. Djecu ne učimo kritički misliti, ne učimo ih čak ni kako učiti. Netko je rekao kako nepismeni u budućnosti neće biti oni koji ne znaju pisati, nego oni koji ne smiju učiti - rekao je Trupčević.

Naglasio je kako se redakcija 24sata već tri godine svaki dan bori za bolje obrazovanje jer zna da je obrazovanje vrijedni kapital i preduvjet napretka.

- To su prepoznali i naši građani kad su zbog obrazovanja izašli na ulice. I sljedećih 1000 dana ćemo se truditi da obrazovanje bude najbitnija društveno-politička tema - rekao je Trupčević.

Prema riječima Gorana Gavranovića, ulaganje u mlade je najbolja investicija koja će se sigurno vratiti i zato 24sata redovito pišu o obrazovanju.- U svijetu današnjih medija priča traje jako kratko. Bila je gotovo nemoguća misija pričati jednu temu više od 1000 dana. Znali smo od početka da su svi genijalci plod entuzijazma pojedinca, a ne sustava. Htjeli smo da obrazovanje izađe iz učionica, a u tome smo uspjeli.Obrazovanje je postalo top tema - rekao je Gavranović te zahvalio svima koji su podržali akciju 24sata.

MORAMO PROMIJENITI UM

O školovanju učenika i studenata za budućnost govorio je Mislav Ante Omazić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

- Moramo promijeniti um, vještine, ponašanje i sustav vrednota kako bismo promijenili kulturu. Većina problema u Hrvatskoj je u sustavu vrednota. Cilj je od obrazovnog procesa učiniti promjenu. Intelektualac nije osoba samo  s diplomom, nego onaj tko preuzima odgovornost za stvari oko sebe - zaključio je Omazić.

Profesor Neven Vrček, dekan Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, naglasio je kako mlade treba pripremati za tržište rada. - Pokrenuli smo start-up programe u kojima naši studenti mogu stvarati vlastite tvrtke. Tako potičemo poduzetništvo. Ako želimo išta unaprijediti, moramo početi od osnovnoškolskog obrazovanja u koje treba uvesti informatiku. Kasnije se znanje može samo unapređivati - rekao je profesor Neven Vrček.

O skandinavskim iskustvima u obrazovanju govorili su švedski veleposlanik Lars Schmidt te znanstvenica i aktivistica Rada Borić, bivša predavačica naSveučilištu u Helsinkiju. Prema njezinim riječima, obrazovanje u Finskoj je nacionalni interes, a učenicima pruža komunikacijske vještine i širok spektar znanja.

ZEMLJA ZNANOSTI I ZNANJA

- Obrazovanje mora biti orijentirano na tržište, globalno tržište. Jedna od naših najvažnijih reformi je bila da se učiteljima omogući da se bave inovacijama i rade kako misle da bi trebali. Učitelji moraju biti ponosni što se nalaze u učionicama - rekao je švedski veleposlanik.

Ivica Puljak, znanstvenik i profesor na Fakultetu elektrotehnike,strojarstva i brodogradnje u Splitu, objasnio je važnost STEM područja u obrazovanju. - Više od 80 posto poslova u budućnosti zahtijevat će neke tehnološke vještine. Ljudi koji rade sa STEM predmetima imaju veću plaću i oni su budućnost. Budućnost je STEM-ovska. Mi moramo stvoriti zemlju u koju se mladi ne vraćaju jer imamo lijepo sunce i more. Ja želim da se vrate jer žele razvijati svjetsku znanost – naglasio je znanstvenik Ivica Puljak. Mišljenja je da treba povećati standard u školama. - Djecu treba pokušati motivirati. Ali motivacija je kratkog vremena. Mi smo u skupini zemalja koje imaju male plaće za učitelje, ali one same po sebi neće povećati kvalitetu rada. Opremanje škola i povećanje standarda također je bitno. Trebamo povećati kompetitivnost i nagraditi najbolje učitelje, povećati im plaću za 30 posto. Mora se znati tko radi dobro. Treba poticati privatne škole. Javnom sektoru treba konkurencija - objasnio je splitski znanstvenik.

UČIMO DJECU ZA ŽIVOT

Psiholog Josip Burušić s Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” naglašava kako u Hrvatskoj nemamo zajedničku definiciju što znači dobro obrazovanje.- Učimo djecu za život, a mislim kako bismo ih trebalo pripremati i za poslovni život. Ne znamo što znači kvaliteta. Pitanje je jesmo li povezali obrazovanje s poslovima koji dolaze nakon što se ono završi - kaže psiholog Burušić.

Važnost obrazovanja su prepoznali i partneri: WBAF, FOI, Obrtnička komora Zagreb, Raiffeisen banka, Vipnet, INA, HEP, te  Hrvatska pošta.