Eugene Goostman je program koji su razvijali Rusi, a na testu se predstavljao kao 13-godišnji dječak iz Ukrajine te je uspio prevariti ispitivače u svojim odgovorima
Računalo prošlo Turingov test, ljudi su mislili da je to tinejdžer
Znanstvenici su uspjeli napraviti super računalo koje može toliko dobro sudjelovati u razgovoru da je ljude uvjerio da razgovaraju s tinejdžerom.
To je i prvi put da je neki program uspio proći Turingov test, 65 godina stari eksperiment u kojem ljudski ispitivač ne može biti siguran razgovara li s čovjekom ili strojem.
Test umjetne inteligencije osmislio je Alan Turing, a ispitivač prirodnim jezikom komunicira s čovjekom i strojem, a pritom se oboje moraju prikazivati ljudima. Ako sudac ne može sa sigurnošću reći priča li s računalom ili čovjekom, smatra se da je računalo prošlo test i prikazalo primjenu umjetne inteligencije.
Da bi uspješno prošlo test, za računalo se mora misliti da je čovjek više od 30 posto vremena, tijekom 5-minutnog razgovora.
Program koji su napravili znanstvenici zove se Eugene, i rezultat mu je bio 33 posto.
Eugene Goostman je simulirao 13-godišnjeg dječaka, koji je tvrdio da je iz ukrajinske Odese. Test je prošao ovog vikenda na 60. godišnjicu Turingove smrti. Eugene je nastao u Sankt Peterburgu u Rusiji i bio je među pet super računala koja su pokušala prevariti ljude.
- Naša glavna zamisao bila je da može tvrditi kako zna sve, ali zbog njegovih godina sasvim je razumljivo da to ne zna - rekao je Vladimir Veselov, jedan od autora programa za Independent. Dodao je kako su puno vremena potrošili na razvoju njegove ličnosti.
- Neki će reći da su računala već prošla test. Riječi Turingov test već su primijenjene u sličnim natjecanjima diljem svijeta, no ovo je natjecanje uključivalo najviše simultanih usporedbi, neovisnu verifikaciju i neograničeni razgovor. Pravi Turingov test ne određuje unaprijed pitanja i teme razgovora. Stoga s ponosom možemo tvrditi da je ove nedjelje prvi put računalo prošlo Turingov test - navodi se u izjavi profesora Kevina Warvicka sa Sveučilišta u Readingu.
Warwick dodaje da test ima i implikacije na današnje društvo, jer računalo koje može prevariti čovjeka da misli kako je to njemu netko blizak, je dodatan poziv na oprez od cyber kriminala. Ovakav test je bitan alat u borbi protiv te prijetnje. Bitno je razumjeti kako online komunikacija može utjecati na ljude tako da ih se prevari da je nešto istina, iako nije.
- Tih 33 posto i nije najvažnija stvar. To što računalo može odgovarati na pitanja, ne znači i da ih razumije. Stvari pomalo napreduju, ali ne mislim da je ovo veliki skok. Najveći skok će biti upravo kada će računala moći razumjeti što ih se pita - rekao je Stjepan Bogdan, profesor sa zagrebačkog FER-a i dodao da će sto vrlo vjerojatno i dogoditi. Neki kažu da će to biti u ovom stoljeću, no bilo kakva predviđanja te vrste su nezahvalna, smatra.
Ivana Hruškovca pratite na Facebooku