Boyan Slat (24), Nizozemac hrvatskih korijena, stoji iza akcije čišćenja oceana divovskim plastičnim cijevima. Projekt su pokrenuli u subotu i testirat će ga dva tjedna prije slanja prema glavnom odredištu
Počela najveća akcija čišćenja oceana, a osmislio ju je Hrvat
Multimilijunska plastična cijev koja će poput golemog 'Pac-Mana' gutati plastiku i smeće iz oceana u subotu je počela s radom u Tihom oceanu. Samo u prvoj godini planira se ukloniti 68 tona smeća iz oceana, a u konačnici žele riješiti i problem velike pacifičke hrpe smeća.
Ocean Cleanup je neprofitna organizacija koju vodi Boyan Slat, Nizozemac hrvatskog porijekla, a oni su u subotu aktivirali 20 milijuna dolara vrijedan sustav u zaljevu San Francisca, gdje će nekoliko tjedana testirati sustav prije nego ga pošalju na pravi zadatak i borbu sa smećem, prenosi Daily Mail.
On je inače kompaniju pokrenuo još 2013. godine, dok mu je bilo samo 18 godina, a u subotu je rekao kako nikad nije bio više uvjeren u uspjeh kao sada.
Majka mu je Nizozemka, otac Hrvat, umjetnik koji živi u Istri, a mladi inovator prije dvije godine za Jutarnji je rekao kako bi volio znati hrvatski, ali da mu je znanje ograničeno jer je odrastao u Nizozemskoj i nisu ga roditelji učili hrvatskome jeziku. Našu zemlju posjećuje jednom godišnje i provede otprilike tjedan dana s ocem. Za znanost se zainteresirao kao dijete, a problem smeća ga je počeo zaokupljati još u srednjoj školi. Tad je u Grčkoj tijekom ronjenja vidio više plastičnih vrećica nego riba.
Svoju ideju prvi put je predstavio na TedX konferenciji još 2012. godine, a iako je upisao studij aeronautike u Delftu, napustio ga je 2013. godine zbog svoje vizije i sa 200 eura ušteđevine krenuo u razvoj projekta. Slao je poruke na čelnike 300 kompanija da skupi prvih 10.000 eura, no kako to nije upalilo, okrenuo se crowdfundingu i u tri mjeseca prikupio 1,8 milijuna dolara.
U međuvremenu je njegova kompanija prikupila 35 milijuna dolara donacija od niza kompanija, uključujući i divove poput PayPala i Salesforcea, prenosi Voice of America.
Divovska cijev kreće u obračun sa smećem
U more su postavili plastičnu cijev dugu 600 metara ispunjenu zrakom, koja će se formirati u obliku potkove, te poput junaka videoigre "jesti" smeće i zadržavati ga unutar svojeg obruča. Sustav su nazvali System 001, a to je najveća dosad napravljena barijera na moru. Ta će barijera slobodno plutati nošena morskim strujama i vjetrovima. Na cijevi se u dubinu nastavlja pregrada duga oko tri metra pa će se otpad zadržavati unutar "potkove", a ribe i ostale morske životinje moći će nesmetano plivati oceanom.
Nakon što ta barijera prikupi određenu količinu smeća, ona će se 'zgusnuti' u kompaktnu masu, a do nje će doći brod koji će sve to pokupiti i transportirati na kopno za reciklažu. Brodovi bi prikupljeni otpad trebali odvoziti svakih šest do osam tjedana.
Cilj je - isprazniti pacifičku hrpu od 80.000 tona smeća
Cilj ambicioznog projekta je u predstojećih pet godina isprazniti polovinu GPGP-a (The Great Pacific Garbage Patch) ili oko 40.000 tona. Ta nakupina od otprilike 80.000 tona smeća toliko je velika da je se može vidjeti i iz svemira te je prate satelitima.
Prođu li testiranja kako je zamišljeno, sredinom listopada bi barijeru trebali dovesti do svog odredišta usred Pacifika.
Slat kaže da će to biti prvi pokušaj čišćenja gomile smeća otkrivene 1997. u kojoj se prema procjenama nalazi čak 1,8 trilijuna komada plastičnog otpada. Većinom je riječ o otpadu koji u more stiže iz rijeka, ali i ribarskoj i nautičkoj opremi poput dijelova mreža i užadi.
- Prvi sam koji priznaje da ovakvo nešto nikad nije napravljeno, ali i da je važno prikupiti plastiku na kopnu i zatvoriti izvore iz kojih plastika završava u moru, ali mislim i da čovječanstvo može činiti više od jedne stvari istovremeno kako bi riješili ovaj problem - rekao je.
No njegov projekt je i utrka s vremenom. Plastika se s vremenom razgrađuje u sitnije komade i pretvara u mikroplastiku koja može opet doći u našu hranu. Trenutno je samo 8 posto plastike u velikoj pacifičkoj hrpi mikroplastika, no kako Slat kaže, kroz sljedećih nekoliko desetljeća preostalih 92 posto će se pretvoriti u mikroplastiku.
- Što prije to izvadimo van, to će biti bolje - rekao je.