Nora Nemec, profesorica glazbene kulture iz Međimurja koja radi na dvije škole, u Hrvatskoj i Austriji, usporedila je rad na daljinu u dvije zemlje, te upozorava zašto je pogrešno smanjivati satnicu iz glazbenog i likovnog
Online nastava u Hrvatskoj je bolje organizirana od austrijske
U Austriji škole i fakulteti nisu bili toliko tehnički spremni za novonastalu situaciju kao u Hrvatskoj, kaže Nora Nemec, profesorica koja glazbeni odgoj predaje u Hrvatskoj i Austriji.
- Tu se od prvog dana koriste Microsoft Teams i slični alati, a u Austriji, barem u mojoj školi, tek se počelo razgovarati o tome da će se u budućnosti vjerojatno koristiti, a prvo se moraju educirati za virtualno učenje. Hrvatska ima prednost jer se u zadnje dvije godine traži proširenje informatičkog znanja, učitelje i profesore podupire se za korištenje informatičkih sredstava i alata, kao i vođenje e-dnevnika. Mnogi učitelji nisu bili sretni zbog toga, ali sad svima nama to daje prednost pred nekim drugim europskim zemljama – ističe ona.
Prije pandemije korona virusom dva dana u tjednu putovala je na nastavu u srednju školu u austrijski Fehring, koji je 70 km udaljen od Štrigove u Međimurju gdje predaje u osnovnoj školi i stanuje, te radi kao dežurna učiteljica u đačkom domu. Rad u dvije zemlje joj omogućuje punu satnicu. Naime, satnica glazbenog je, kao i likovnom, smanjena na tek jedan sat tjedno. Obezvrjeđivanje glazbenog Nemec smatra poraznim i za učenike i za nastavnike.
- Smanjivanjem satnice šalje se poruka da ovi predmeti nisu važni. Takav stav potvrđuju i “Upute za vrednovanje i ocjenjivanje tijekom nastave na daljinu”, gdje se tek kroz pokoju rečenicu spominju likovni, glazbena i tjelesna kultura, te ostavlja čak i mogućnost da zbog “rasterećenja učenika” ove školske godine neće biti zaključnih ocjena iz ovih predmeta. To je omalovažavajuće i uvredljivo. Istovremeno, većina djece kroz nastavu na daljinu radi vrlo aktivno, a dio njih i kvalitetnije nego na “živoj” nastavi. Prikupljam detaljnu dokumentaciju o aktivnostima i kvaliteti rada svakog učenika te neće biti problema zaključiti završne ocjene - kazala je Nemec koja u Štrigovi vodi i žensku vokalnu skupinu Stridonne.
Kako ističe, uvođenje dodatnih sati i aktivnosti kroz odgojne predmete pomoglo bi da se djeca više bave kreativnim stvarima i više druže.
- Optimalno bi bilo kad bi glazbena kultura dobila natrag dva sata u tjednu. Uvođenje dodatnih sati i aktivnosti kroz odgojne predmete pomogle bi da se djeca više bave kreativnim stvarima i u slobodno vrijeme više druže, a manje vremena provode pred televizorima i na igricama. Logopedi i dječji psiholozi imaju pune ordinacije jer djeca ne slušaju živi glas – ne razvija se pravi izgovor glasova. Ne gibaju se – ne razvija se motorika i finomotorika. Ne druže se – nemaju socijalne kompetencije, a razvoj svega toga podupiru glazbeni, likovni, tehnički i tjelesni - kaže Nora Nemec.
I u Austriji nastava je od 16. ožujka prešla u virtualnu, no, kako kaže Nemec, dijelom se odvija e-mailom, a ona od ovog tjedna kani raditi s tamošnjim učenicima kako i radi s hrvatskim. Nastavu na daljinu s četvrtašima izvodi preko Vibera i Messengera; šalje im video snimke, bilo s YouTubea ili svoga pjevanje i sviranja uz tekstove gradiva, a kasnije im online provjerava znanje. S višim razredima radi na MS Teamsu, a osmašima zadaje i zagonetke koje mogu riješiti samo uz povezivanje znanja iz više područja.
"Solo pjevanje sam studirala u Grazu, te sam za vrijeme studija upoznala supruga Srećka, rođenog Štrigovčanca. Rodila prvog sina, Arona. Deset godina smo živjeli u Austriji, tamo sam vodila zborove, predavala solo pjevanje privatno i počela raditi u srednjim školama. Srećkova želja je bila vratiti se u Štrigovu gdje se rodio i drugi sin Daniel. Između 2006. i 2012. godine radila sam većinom u Austriji. Predavala u srednjim školama i vodila mješovite zborove. Od 2009. godine sam se uključila u amaterski glazbeni život u Štrigovi, te od 2012. radim kao učiteljica glazbene kulture u OŠ Štrigova kao i voditeljica školskih zborova”" – navela je Nemec.
Dodaje da i u Austriji također postoji tendencija da glazbeni odgoj postane drugorazredni predmet, iako donosi djeci brojne benefite u razvojnom smislu.