Genetičar kaže kako ima dovoljno tragova DNK da rekonstruira genetski zapis izumrle vrste. Samo treba ženu spremnu biti surogat majka bebe neandertalca
"Mogu klonirati neandertalca, samo trebam surogat majku"
George Church, genetičar s Harvarda, vjeruje kako može rekonstruirati DNK neandertalaca i vratiti u život vrstu koja je izumrla prije 33.000 godina. Njegov plan koji podsjeća na priču iz Jurskog parka, u kojem su u život vratili dinosaure, zahtijevao bi ljudskog volontera. Točnije, ženu koja bi bila surogat majka bebi neandertalca.
Kaže kako je njegova analiza genetskog koda neandertalaca iz uzoraka pronađenih u kostima dovoljno dovršena za rekonstrukciju DNK.
- Projekt ovisi o nizu detalja, no vjerujem da se može ostvariti. Samo trebamo ženu koja je spremna na ovu pustolovinu - rekao je Church.
Njegov plan počeo bi stvaranjem DNK neandertalaca bazirane na dijelovima pronađenim u fosiliziranim ostacima. Potom bi tu DNK usadio u matične stanice koje bi ubacili u ljudski embrij u ranoj fazi razvoja. Vjeruje se da bi matične stanice usmjerile razvoj hibridnog embrija prema neandertalcu, prenosi Daily mail. Nakon nekoliko dana razvoja u laboratoriju, zametak bi prebacili u maternicu surogat majke.
Poznati genetičar pomogao je u začetku projekta kojim je mapiran ljudski genom. Kaže kako su neandertalci bili inteligentni, a ne primitivni divljaci kakvim ih se smatra te uvjerava da bi ovakav projekt koristio čovječanstvu. Za Spiegel je rekao kako možda neandertalci razmišljaju drugačije od nas.
- Znamo da su imali veću lubanju, možda su bili i inteligentniji - rekao je. Dodaje kako bi, u slučaju neke velike epidemije ili situacije u kojoj moramo napustiti planet, bilo zamislivo da njihov način razmišljanja ponudi neka korisna rješenja. Church čak kaže i kako je moguće zamisliti cijelu kulturu neo-neandertalaca. U svojoj posljednjoj knjizi ipak isključuje stvaranje starijih predaka ljudi ili dinosaura jer DNK starija od milijun godina nije iskoristiva, prenosi Telegraph.
'Mislio sam da je vrijeme ovakvih ideja prošlo'
Chruchev plan za 24sata je komentirao i genetičar Tomislav Domazet-Lošo s Insituta Ruđer Bošković.
- Moguće je baciti i atomsku bombu pa se svi nadamo da se to neće dogoditi. Slične zločinačke brutalnosti padale su na pamet komunistima i nacistima, a neke od njih pokušali su i provesti preko eksperimenata na ljudima. Ja sam mislio da je vrijeme ovakvih anticivilizacijskih ideja i ideologija prošlo - odgovorio je Domazet-Lošo.
Problemi s kloniranjem
Uz etičke probleme koje bi donijelo stvaranje jedinog člana izumrle vrste i koji bi bio cijeli svoj život pod mikroskopom javnosti, pitanje je i je li baš tako jednostavno klonirati neandertalca. Uz mnoge tehnologije koje se moraju razviti, velika prepreka je i to što čovjek dosad nije kloniran. Kako pojašnjava Forbes, klonovi često imaju zdravstvenih problema, a i potreban je velik broj pokušaja da bi jedan klon preživio. Ovca Dolly bila je jedan od 29 embrija, a kod kloniranja pirinejskog kozoroga stvorili su 439 embrija da bi dobili jednu životinju. Uz to navode se i problemi s DNK neandertalaca čiji genom još nije potpuno mapiran te mitohondrijska DNK koja se naslijeđuje od majke. Naime nije poznato bi li neandertalac mogao preživjeti s mitohondrijskom DNK homo sapiensa. Ako bi se i taj DNK išao mijenjati, cijeli proces bi bio još teži.