Kućne fotonaponske elektrane: Evo što sve trebate znati

Individualne solarne elektrane za vlastitu potrošnju koje se ugrađuju s ili bez baterijskog sustava u kućanstva, zajedničke fotonaponske elektrane koje gradite udruživanjem u jednu od mogućih vrsti udruženja – energetsku zajednicu, energetsku zadrugu i skup aktivnih kupaca – ili balkonske fotonaponske elektrane koje će pokriti dio potrošnje električne energije u jednom kućanstvu, piše portal VIDI. Sve ove opcije izgradnje fotonaponskih elektrana pomoću kojih biste vi postali energetski neovisni(ji) su u teoriji izvedive u Republici Hrvatskoj. Međutim, postoji niz problema ili razloga zašto mnoge od tih mogućnosti nisu izvedive ili isplative trenutno.

Najisplativija i izvediva opcija su individualne solarne elektrane za vlastitu potrošnju koje biste ugradili na vlastitu kuću. Ovo je zapravo i najčešći primjer fotonaponskih elektrana koje vidimo u Hrvatskoj. Zašto je to tako i zašto ne vidimo više energetskih zajednica gdje se građani udružuju u pravne osobe koje proizvode velike količine električne energije i onda je dijele među sobom?

Energetske zajednice prilikom razvoja svojih projekata kao primarni cilj nemaju maksimiziranje profita, nego žele omogućiti gospodarsku, društvenu ili neku drugu dobrobit za svoje članove ili lokalnu zajednicu gdje se nalaze, te im je - u slučaju prodaje proizvedene energije na tržištu - bitno osigurati dugoročan otkup po povoljnoj cijeni. Jedna od opcija koja im se pruža je i ugovaranje Feed-in premije, to jest, ugovaranje određene fiksne cijene za električnu energiju – primjerice, 70 eura po megavatsatu – i ako je ta cijena prihvaćena od strane otkupljivača, tada vam oni garantiraju tu cijenu kad prodate energiju.

Ugovaranje ovakvog otkupa moguće je izravnim ugovorom s potrošačima ili opskrbljivačima, ali i kroz sudjelovanje na javnom natječaju za sklapanje ugovora o tržišnoj premiji kojeg objavljuje Hrvatski operator tržišta energije (HROTE). Drugim riječima, ako vi na tržištu prodate energiju za manje od 70, oni će vam doplatiti do 70, a ako prodate za više, vi ćete uplatiti HROTE-u razliku. Zašto je energetskim zajednicama u interesu imati tu stabilnost cijene umjesto da pokušaju maksimizirati profit prodajom na tržištu po najvećoj mogućoj cijeni?

Vrlo je jednostavno, zapravo. Zbog sve većeg broja fotonaponskih elektrana koje se grade i priključuju na elektroenergetski sustav, u trenucima velike proizvodnje fotonaponskih elektrana vi na tržištu imate negativne cijene energije. Dodatno, umjetno održavana niska cijene električne energije, potaknuta i uredbom Vlade Republike Hrvatske, ne motivira veće potrošače energije na potpisivanje višegodišnjih ugovora o izravnom otkupu električne energije od proizvođača, čime bi se osigurali stabilniji prihodi, piše VIDI.

Ta Vladina uredba je na snazi do devetog mjeseca i smatram da ona neće biti produljena, no teško je za predvidjeti što će se tada dogoditi sa cijenom električne energije. I upravo zato je energetskim zajednicama bitno ostvariti što stabilniju cijenu otkupa električne energije, a prijava na natječaj HROTE-a za feed-in premiju osigurava stabilnost cijene električne energije. Na taj način članovi energetske zajednice koji zajedno razvijaju projekte, a nemaju mogućnost dijeljenja energije, osiguravaju stabilan povrat svojih investicija.

U kontekstu tih negativnih cijena električne energije i umjetnog održavanja cijene u RH, upitna je i isplativost izgradnje zatvorenog distribucijskog sustava. Naime, trenutno je sva distribucijska infrastruktura elektro-energetske mreže pod operatorom distribucijskog sustava HEP-ODS-om. Ako biste za svoju zajednicu ili zadrugu htjeli sami napraviti svoje razvode s održavanjem frekvencije koja vam je potrebna i osigurati si potrebnu količinu energije, potencijalno biste izgubili novac u toj investiciji jer je i dalje jeftinije kupovati energiju od HEP-a, nego graditi takav sustav.

To je samo jedan od razloga zašto u Hrvatskoj ne viđamo više udruživanja u energetske zajednice, iako je već dvije godine na snazi Zakon o tržištu električne energije koji omogućuje njihovo osnivanje. Prije nego što se osvrnemo na preostale razloge i probleme, pogledajmo kako to izgleda u obližnjim zemljama Europske unije.

Kako započeti proces?

Ako ne želite odmah krenuti u osnivanje energetskih zajednica ili zadruga, možda odlučite prvo probati s nečim jednostavnijim. Pa tako ako imate vlastitu kuću i krov koji je u dobrom stanju, tada je postavljanje elektrane za vlastite potrebe smislen korak. Za stanare u zgradama, potencijalno rješenje moglo bi biti postavljanje „balkonskog sustava“ koji nije kompliciran za ugradnju. U nekim zemljama zapadne Europe, balkonski sustavi su trenutno popularni jer su jednostavni za postavljanje, nisu preskupi, a s ograničenjem od maksimalno 800 vata, adekvatno pomažu s energetskim zahtjevima prosječnog kućanstva (desetina ili nešto više godišnje potrošnje prosječnog kućanstva).

Njemačka je jedan primjer takve zemlje. Tamo balkonski sustavi imaju smisla jer ih se može postaviti bez ikakvih dozvola. Korisnik doslovno pošalje obavijest opskrbljivaču da će ukopčati balkonski sustav, na što će dobiti odgovor da je to „okej“ i to je kraj priče.

Kod nas je to nešto drugačije. U teoriji, ako u Hrvatskoj želite postaviti balkonski solarni sustav, morate proći proceduru istu kao kod postavljanja bilo koje druge elektrane za vlastite potrebe. Potrebno je od HEP ODS-a tražiti dozvolu za spoj, te ako ju dobijete, po ugradnji sustava potrebno će biti staviti dvosmjerno brojilo. Tako da kod nas zapravo slijedite proceduru kao da radite cijelu fotonaponsku elektranu na krovu. Isto vam je stavite li dva ili 22 panela. Pritom bismo napomenuli da u tom procesu prijave nema puno financijskih troškova, već da se radi o administrativnim zastajkivanjima.

Morate imati barem idejni projekt, što vam ovlašteni inženjer elektrotehnike može napraviti. To su dva panela, inverter, kabel koji ide do određene točke te se spaja na vaš energetski sustav u kući i traži se elektroenergetska suglasnost HEP-a. Ako vam HEP kaže ‘da, možete se priključiti’, priključite se. Drugim riječima, u Hrvatskoj u teoriji postoji administrativni proces za instalaciju balkonskog sustava, čija je glavna prednost to da se radi o „plug and play“ rješenju.

Više o cijelom procesu pročitajte na vidilab.com.