Algebrin Stres Check pogled na 2025. daje pet preporuka za konkurentnost Hrvatske i EU

Sveučilište Algebra predstavilo je novi format društveno-gospodarske analize u suradnji s Veleučilištem Edward Bernays – STRES CHECK: Pogled u 2025. godinu. Ususret novoj godini, prikazani su relevantni podaci vezani uz stanje obrazovanja, znanosti i tržišta rada i projekcije za budućnost, u odnosu na širi kontekst Hrvatske i Europske unije. Od početka ovog stoljeća, EU se suočava s trajnim padom BDP-a u odnosu na Sjedinjene Američke Države, prvenstveno radi stagnacije produktivnosti. Rast dohotka u EU dvostruko je sporiji nego u SAD-u, pri čemu nepovoljni demografski trendovi dodatno pogoršavaju situaciju. Pad stope nataliteta i starenje stanovništva dovode do smanjenja radne snage, prisiljavajući Europu da se snažno oslanja na povećanje vlastite produktivnosti.

Fokus analize bio je na pet područja:

· Znanost (Science)

· Tehnologija (Tech)

· Istraživanje i razvoj (Research)

· Obrazovanje (Education)

· Vještine (Skills)

Uvodno je o temi demografije i obrazovnih trendova govorio Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra, koji se posebno osvrnuo na dokument savjetnika Europske komisije za konkurentnost, Marija Draghija: Budućnost europske konkurentnosti, specifično na dio vezan za pad broja mladih i djece u školama, manjak radnika te nužne mjere za oporavak društva od ovih negativnih trendova: „Demografski problem i manjak učenika na svim razinama trebao bi ozbiljno zabrinuti, ne samo sektor obrazovanja, već i hrvatske poslodavce. U zadnjih deset godina u našoj zemlji se bilježi 18,36 posto manje djece u srednjim školama. U Hrvatskoj je trenutno akreditirano 1846 studijskih programa na kojima studira 151.000 studenata, a među njima na cjelovitom studiju svega je 1748 je stranih državljana“ – rekao je Balković i dodao: „Iz država poput Indije, Nepala i Bangladeša na domaće tržište rada masovno se uvoze niskokvalificirani radnici, dok je stranim studentima iz istih zemalja gotovo nemoguće doći studirati kod nas.“

S njim se složio i Damir Jugo, dekan Veleučilišta Edward Bernays koji naglašava da iako je na javnim fakultetima ostalo nepopunjeno više od 11.000 upisnih mjesta i u 2023. godini, i se manje od 8 % od ukupnog broja studija izvodi na stranim jezicima u Hrvatskoj. Jugo rješenje vidi u gašenju neproduktivnih studijskih programa, uklanjanju administrativnih barijera za privlačenje stranih studenata, udruživanju ustanova te promoviranju i brendiranju Hrvatske kao zemlje znanja i vještina, a ne samo turizma.

Tomislav Dominković, predsjednik Uprave Algebre dotaknuo se aspekta konkurentnosti iz perspektive tehnologije u kojem EU, ali i Hrvatska, imaju priliku doseći razine globalnog razvoja krenu li na vrijeme implementirati AI rješenja u poslovanje i obrazovanje.

Kad pogledamo aspekt 'AI ukupno' prema zadnjim statistikama Eurostata, Hrvatska po korištenju umjetne inteligencije u poduzećima ima ocjenu 9, dok je prosjek EU 8, što znači da smo u tom pogledu iznad prosjeka EU. Nalazimo se između Austrije i Irske što i nije tako loše. No, kad gledamo pokrivenost AI vještinama na razini čitave zemlje (dakle ne samo poduzeća, nego i državne službe) – tu kaskamo prema statistici Izvješća Hrvatske za digitalno desetljeće (DESI index) i zaostajemo za EU za čak 89 %.

Mario Draghi u svom izvještaju upravo u AI-u vidi potencijal Europe da se uzdigne i dosegne konkurentsku prednost SAD-a i Kine jer se radi o relativno neistraženom području gdje je moguće doći do brzih pobjeda.

Činjenica je i da Europa zaostaje u području ključnih vještina za ostatkom svijeta, posebno gledamo li SAD i Kinu. Hrvoje Josip Balen, član Uprave Algebre fokusirao se u svom obraćanju upravo na ovaj aspekt na nivou Hrvatske - rast broja digitalnih profesionalaca jedan je od nacionalnih ciljeva strateškog dokumenta Digitalne dekade do 2032: „Svima su danas na raspolaganju potpuno besplatne ili sufinancirane edukacije putem sustava vaučera koji proizlaze iz NPOO-a i ESF-a, a više od 100.000 ljudi u Hrvatskoj može iskoristiti ovu priliku do 2030. Nisam siguran da su svi naši građani s ovime upoznati i zato je nužno povećati ulaganja u oglašavanje mogućnosti besplatnog školovanja“ – ističe Balen i upozorava: „Bilo bi dobro i postoje neke najave da će pojedincima biti omogućeno da iskoriste drugi vaučer nakon dvije godine. Nužno je omogućiti i pristup digitalnim, zelenim i deficitarnim vaučerima pojedinim skupinama stranih radnika koji na taj način mogu relativno brzo nadograditi jaz u vještinama s kojim su došli u našu zemlju.“

Iako je za očekivati da Europa i Hrvatska kaskaju za ostatkom svijeta u području inovacija i produktivnosti, ono što zasigurno iznenađuje je i oslabljena pozicija europskih akademskih institucija. Draghijev izvještaj stavlja snažan naglasak upravo na komponentu jačanja znanstvene produktivnosti kao jednog od alata poboljšanja opće konkurentnosti gospodarstva i društva.

Leo Mršić, prorektor za znanost i istraživanje Sveučilišta Algebra istaknuo je napore koje Algebra ulaže u diverzifikaciju svog znanstvenog djelovanja kroz projekte snažno uvezane s gospodarstvom kao što je Smart En Route putem kojeg se preko kamiona Hrvatske pošte prikupljaju podaci vezani za kakvoću zraka (čestice PM2.5 i PM10, NO2, CO2 i drugi zagađivači) ili AI2MED kojim se uz potencijal umjetne inteligencije i podatkovne znanosti povećava točnost dijagnostike malignih bolesti te poboljšavaju procesi kliničkog odlučivanja.

Radi daljnjeg razvoja znanstvenih istraživanja na nacionalnoj je razini potrebno osigurati stabilno financiranje znanosti koje se temelji na snažnom jačanju modela financiranja znanstvenih institucija koji potiče odgovorno autonomno upravljanje putem cjelovitih programskih ugovora; većem broju diversificiranih nacionalnih financijskih instrumenata koji će, u skladu s EU ciljevima Inovacijske unije i Lisabonskom strategijom, osigurati rastući udio sredstava za istraživanje i razvoj u hrvatskom BDP-u sve do razine od 3 %; neovisnom (u pravilu inozemnom) i transparentnom peer review ekspertnom vrednovanju te dugoročno unaprijed definiranim, transparentnim i stabilnim natječajnim rokovima s time-to-grant vremenskim rasponom od maksimalno šest mjeseci.