Analiza genetskih markera i obilježja jezika pokazuje da su za širenje jezika ponajprije zaslužni očevi migracijom, kolonizacijom i ratovima kroz povijest
Jezik kojim govorimo nije naš materinji, jer su ga širili očevi
Materinji jezik je izraz nastao kako bi opisao prvi jezik kojeg dijete nauči govoriti i njime baratati te ga ono uči prvenstveno od majke. No zapravo, kroz povijest su muškarci imali značajniju ulogu u "širenju" jezika od žena, otkriva istraživanje Sveučilišta Cambridge. U njemu su detaljno analizirani ženski i muški genetski markeri iz više od nekoliko tisuća ljudskih zajednica, tj. naroda.
Znanstvenici objašnjavaju kako su muškarci imali veći utjecaj na izgovorenu riječ, zahvaljujući kolonizaciji, ratovima i migracijama koje su oni predvodili.
- Ako roditelji imaju različito jezično podrijetlo, očev jezik će vrlo često biti dominantan u obitelji - zaključio je voditelj studije, profesor Colin Renfrew.
Objašnjava kako su u prošlosti muškarci imali više djece s nekoliko različitih žena, pa se i na taj način njihov jezik širio. Ta se činjenica dokazuje na primjeru Vikinga, Mongola i drugih ratničkih i migracijskih skupina koje su pomogle u širenju svoga jezika.
- Bilo u europskim ili azijskim jezicima, izraz materinji jezik zapravo je maštovit koncept koji nije istinit - smatra Renfrew.