Misija Apollo 11 je prije 50 godina prvi puta odvela ljude na neko svemirsko tijelo koje nije Zemlja. Milijarde su pratile tada trojicu hrabrih astronauta. Tim povodom donosimo vam priče o misiji koja je obilježila generacije
50. GODIŠNJICA MISIJE APOLLO 11
Izašli su ranije na Mjesec jer su ih čak i tamo špijunirali Sovjeti
Više od milijarde ljudi, gotovo trećina cijelog svijeta, jedva je iščekivala slijetanje na Mjesec nakon što je objavljeno kako je misija Apollo 11 19. srpnja 1969. konačno ušla u Mjesečevu orbitu.
Dva i pol dana prošlo je od odbrojavanja za lansiranje najveće, najteže i najsnažnije rakete Saturn V koja ih je odvela na put u nepoznato. Tijekom tog vremena uvježbavali su svoje zadatke, simulirali ih, ponavljali sve protokole i zaduženja koja ih iščekuju.
Osjećaje njihove tada nitko nije mogao znati, nisu ih dijelili s kontrolom misije u Houstonu, ali se sigurno može reći da je cijela kontrola 'sjedila na iglama'.
Bilo je to zbog svih opasnosti koje još prijete astronautima, ali i zbog toga što je SSSR zaprijetio da će prestići SAD u utrci do Mjeseca.
Da, SAD je uspio prvi poslati ljude do Mjeseca, ali SSSR je, u praktički isto vrijeme kada je Apollo 11 krenuo na put, poslao svoju letjelicu bez posade Luna-15 da prva pokupi uzorke s Mjeseca i vrati ih na Zemlju.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:45
- Prije svega misija na Mjesec je bila isključivo politička, pokazati Sovjetskom savezu da su SAD bolji od njih. Naime do tada manje-više sve svemirske misije bile su u inicijativi SSSR-a. Prvi satelit Sputnjik a zatim Gagarin imali su izuzetno veliki utjecaj na stanovništvo SAD, osjećaj inferiornosti u odnosu na režim kojim su bili negativno nastrojeni. Ta dva su događaja bili preokret u odnosu prema obrazovanju u SAD koje nije bilo usmjereno prema tehničkim znanostima. Upravo projektom Apollo trebalo se pokazati da nisu samo dostigli u inicijativi SSSR već da su ga i prestigli. Novac nije bio u pitanju - objašnjava nam Slobodan Bosanac s Instituta Ruđer Bošković i predsjednik Jadranske aero-svemirske asocijacije.
Upravo zato SAD nije mogao dopustiti da ih SSSR prestigne i ranije donese uzorke na Zemlju.
Josip Kotnik, stručnjak za astronautiku iz Hrvatske koji je radio na misiji Apollo 11, tada je za Večernji list napisao kako su u NASA-i ipak odlučili malo ubrzati stvari kako bi ipak oni bili prvi u utrci do Mjeseca i nazad.
a
Pretpostavljalo se tada i da su Sovjeti letjelicu poslali isključivo kako bi špijunirala i snimila astronaute. Ponajviše zbog toga što je Luna promijenila putanju na visini od 20 kilometara iznad Mjesečeve površine kako bi taman bila nad područjem spuštanja Apolla u trenutku kada astronauti budu izašli iz modula.
Međutim, Armstrong i Aldrin su ranije izašli na površinu.
- Raniji izlazak na površinu Mjeseca omogućio je Armstrongu i Aldrinu nesmetan i nekontroliran rad jer je Luna 15 tada bila odsutna, odnosno u najgorem slučaju veoma joj je skraćeno vrijeme za mogući nadzor. Armstrong i Aldrin ispunili su tako svoj zadatak bez nadzora automatskog konkurenta - komentirao je tada Kotnik.
Osim što su u NASA-i bili zabrinuti da će Luna, ili pokupiti uzorke ranije, ili nadzirati njihov rad, bili su jednako zabrinuti i jer je Luna-15 mogla biti izuzetno opasna po njihove astronaute.
Kotnik je tada pisao kako su inženjeri u NASA-i htjeli poslati zahtjev SSSR-u da prekine let Lune-15. Kotnik je tada mogao djelovati kao posrednik između SSSR-a i SAD-a jer je i sam surađivao i s jednima i s drugima.
- Otac si je bio jako dobar i s američkim astronautima i s ruskima. Poznavao je i Gagarina, često je ruske astronaute dovodio na odmor u Hrvatsku. Često je i komunicirao i bio posrednik između dvije strane, pogotovo u Jugoslaviji. Bio je zaslužan i za određene suradnje u svemirskim misijama SAD-a i SSSR-a - priča nam sin Josipa Kotnika, Zoran.
Kotnik, kao i ostali inženjeri, bio je zabrinut zbog nekoliko stvari. Prvenstveno zbog toga jer su radijski uređaji letjelica misije Apollo 11 i Lune-15 radili na istoj frekvenciji, a to je moglo unijeti zabunu jer bi se signali mogli početi miješati. To je bilo posebno rizično zbog poteškoća u automatskom upravljanju.
Također, orbitalna putanja Apolla 11 i Lune-15 bila je slična.
- To može utjecati na sigurnost leta zbog utjecaja tzv. neusklađenosti impulsne tehnike. Postoji, naime, problem upadanja u gravitacijske kaverne (šupljine op. a.) kojom prilikom astronaut mora biti savršeno koncentriran kako bi ručno mogao izvući modul iz preturbacija koje nastaju. Takve kaverne mogu biti široke i po 20 kilometara - komentirao je tada Kotnik.
Međutim, Sovjeti nikada nisu htjeli odustati od svoje misije, iako su često, putem svojih medija, slali poruke podrške NASA-i. Njihova letjelica Luna-15 stigla je do Mjeseca.
Informacije o njoj, pisao je tada Kotnik, bile su šture. Sovjeti su vrlo malo toga o njoj govorili. Objavili su tek da se Luna-15 spustila na Mjesec ubrzo nakon što je Apollo 11 napustio Mjesec. Priznali su time poraz jer Luna-15 više nije imala šanse prikupiti uzorke i vratiti ih na Zemlju prije trojice astronauta u misiji Apollo 11.
Ono što su Sovjeti prešutjeli, a otkrilo se tek kasnije, jest da se Luna-15 spustila izuzetno brzo na površinu. Točnije, razbila se o Mjesec,
POGLEDAJTE VIDEO Lvl8.-a, NOVOG GAMING YOUTUBE KANALA:
Pokretanje videa...
07:18
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
