Ova kriza, čime god da je izazvana, treba biti šansa, svatko od nas mora vidjeti što i kako dalje, krenuvši od svog biznisa, jer su se otvorile neke nove prilike. No to isto vrijedi za državu, rekao je Hrvoje Bujas
DT2020: ŠTO NAKON KORONE?
Hrvatska ekonomija nakon korone: 'I država i poduzetnici moraju preuzeti odgovornost'
Digital Takeover Summit ove se godine održava u virtualnom izdanjuzbog korona virusa koji je promijenio sadašnjost, ali i budućnost kakvu smo predviđali i nadali joj se.
O hrvatskoj ekonomskoj budućnosti u doba poslije korone tako su na panelu Digital Takeovera diskutirali Vedrana Pribičević, ekonomistica i predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, Andrej Grubišić financijski stručnjak iz tvrtke za korporativne financije Grubišić & Partneri i Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika.
S obzirom na veliki pad BDP-a od 15,1 posto, Vlada i dalje govori kako će sve biti dobro. Je li optimizam Vlade opravdan?
- Prirodan je stav političara da šire optimizam jer bi u suprotnom prozivali sami sebe za svoje propuste. Trebale bi se liberalizirati sve aktivnosti u društvu, posebice poslovnih, a postupci koje vidimo zadnjih dana i dalje upućuju na zaključak da je tu velika količina nedostatka komunikacije i nesuvislih poteza. Sve je veći utjecaj javnosti i interesnih skupina koji zapravo vrte klasični film: Što ste bliže vatri i što ste glasniji, to je vjerojatnije da će se vaši zahtjevi ispuniti. Što se tiče makrosituaciju, bez obzira za koju ste političku opciju, kad pročitate politički program HDZ-a, on vam govori da je politika svemoguća, da nema problema s kojim se oni ne mogu uhvatiti u koštac i da za sve postoji rješenje. Iz toga iščitavam da umjesto da imamo redukciju države i povlačenje iz nekih stvari, očekujem da ćemo mi od danas pa naredne četiri godine imati proračun od oko 160 - 170 milijardi kuna. Zapravo bi bilo dobro da padne za 20 milijardi kuna u periodu od četiri godine. Nisam optimističan kao država jer ne vidim naznake kako bi oni koji bi ekonomiju stvarno trebali povući prema naprijed, a to su poduzetnici, to mogli i učiniti - započeo je Andrej Grubišić.
- Glavni je problem da kada dajete pomoć, na neki način poduzetnike činite ovisnima o državi. Država je ta koja daje i onda normalno u ovakvoj situaciji kada vam fali likvidnosti, vi postanete ovisni o državnom novcu. Naravno, državni novac presuši i ne možete beskonačno davati potpore gospodarstvu i to će sve prije ili kasnije doći na naplatu. Bojim se što će doći na jesen kada krenu ovrhe,... to je samo odgađanje nečeg neizbježnog - kaže Vedrana Pribičević.
Trenutno se vrtimo oko 151.000 nezaposlenih ljudi.
- Mislim da bismo mogli doći do 300.000 nezaposlenih ljudi samo tako - kaže.
Kao predstavnik mikro i malih poduzetnika, Hrvoje Bujas kaže kako država želi iskoristiti svoju poziciju i na neki način pokupiti još više uzda u društvo te su zato i optimistični.
- Što se tiče jednokratne ili višekratne pomoći tvrtkama koje doista jesu na rubu i koje se bore za preživljavanje, a država je tomu kriva zbog potpunog lockdowna koji je trajao gotovo tri mjeseca gdje niste imali priliku ostvariti nikakav promet; jasno, biti general nakon bitke je lako, ali država je trebala pogledati kako to rade druge zemlje - kaže.
Oni koji su na vlasti, kaže Bujas, samo žele ostati na vlasti, bez da rade konkretne promjene u društvu.
- Zato imamo ekonomiju koja nije dobra, sudove koji ne funkcioniraju,.. Ono što mi zahtijevamo su iskoraci koji nisu izmišljanje tople vode, već samo treba malo političke volje. Ako je Andrej Plenković dobio mandat, neka napravi pomake u sljedeće četiri godine, a ne da se opet nađemo ovdje nakon ovog mandata i govorimo kako se ništa nije promijenilo. Smanjite parafiskalne namete i PDV koji raste u nedogled - kaže.
Može li se kompenzirati da se ukine sva pomoć i s manjim porezima te da to bude prijelomna točka da sve krene na bolje?
- UGP traži jednu stvar , a to su mjere da oni koji imaju pad prometa više od 90 posto, njima se treba nastaviti s mjerama, ali mora biti jasno definirano. Dugoročno tražimo smanjenje poreza, nulta stopa plaćanja poreza na dobit, ukidanje poreza na potrošnju,.. Tražimo reformu pravosuđa i javne uprave, deuhljebizaciju. Potrebno je staviti sve na jednu stranicu da znamo što i kako dalje - odgovorio je Bujas.
Kakva su očekivanja preko 40.000 poduzetnika u udruzi, kakva će im biti jesen?
- Neizvjesnost je ogromna i ona je najveći neprijatelj poduzetnika. Pokušavamo rizik smanjiti koliko možemo, ali se protiv neizvjesnosti ne možemo boriti. Svi mali i srednji ćemo imati pad poslovanja od 20 do 30 posto, neki već imaju 90 posto, a neki će propasti. Svjesni smo problema koji su pred nama, ali nećemo odustati. Mi smo poduzetnici, mi nismo socijalna skrb, mi ćemo smisliti kako zaraditi taj novac - prilagoditi se, promijeniti strategiju, promijeniti biznis kojim se bavimo. Naći ćemo način - kaže Bujas.
- Ne postoji državni novac, to je utopijsko gledanje. Ove mjere pomoći će platiti oni porezni obveznici kojima će uzeti, bilo sada ili kasnije. Kada kažemo da se država zadužila, ona je samo pravni nositelj tog duga dok su nositelji troška porezni obveznici - nadodao je Grubišić.
Ako se provedu sve reforme iz programa Vlade, bismo li imali bolje i konkurentnije društvo?
- Ja nikad ne vjerujem političarima i onome što kažu jer su se do sada uvijek pokazali nekompetentnima. Ono pravilo koje primjenjujem kod glasanja na izborima, uvijek se pitam ‘ Bih li ja ovog čovjeka zaposlila?’, ako bih, glasam za njega. Što se programa tiče, papir trpi svašta. Puno reformi se u Hrvatskoj dogodilo nenadano, poput toga da smo otkrili da se dosta toga može raditi digitalno, kao što je digitalni potpis - kaže Pribičević.
- Estonija je ogledni primjer države koja funkcionira potpuno digitalno i to samo treba preslikati na Hrvatsku - kažu panelisti.
Ostala je ista kralježnica Vlade i vlasti, sluša li vas Vlada?
- Vlada nas čuje. Mi smo neželjeno dijete krize, tako da smo mi odradili bezbroj sastanaka i telefonskih poziva s njima i i dalje to radimo. Što se tiče poteza Vlade da možemo pregrmjeti ljetne mjesece i da naše ljude i timove koje smo gradi desetljećima možemo ostaviti kod nas, to je bio dobar potez Vlade. Mi smo u krizi ostali praktički na cesti, bez ičega. Osobno nisam nikoga znao, ni jednog ministra, nikoga iz Vlade. Znao sam ljude s kojima radim, svoje klijente, ali ne i taj dio. No zahvaljujući UGP-u koji je u iznimno kratkom roku narastao jako brzo, uspjeli smo doći do kontakata i ostvariti neke pomake. Mora nas se čuti, jer oko 1,2 milijuna ljudi radi u privatnom sektoru i mi smo ta kralježnica koja će iznijeti reforme. No i mi moramo preuzeti dio naše odgovornosti, ne možemo sve očekivati od države - kaže Bujas.
Iz EU fondova dobili smo 22 milijarde eura, kroz narednih nekoliko godina i više. Hoće li nam to biti slamka spasa, pomoći nam ako ne budemo napravili reforme?
- Kolokvijalno se to zove novac EU, ali to je novac nekog Poljaka, Mađara, Čeha ili Nijemca, a hrvatska birokracija je dio tog novca uzela sebi. Birokracija je prva interesna skupina u ovome. Druga interesna skupina su primatelji tog novca. Nisam pobornik tioga da država propisuje što ona misli da je dobro, a što nije dobro i da za to onda tuđi novac dijeli u nečije privatne projekte i inicijative. Ako već imamo tu privilegiju da netko drugi mora plaćati za nas, hajdemo onda smanjiti poreze, kunu za kunu. Inače ćete ući u vitlo korupcije jer je velik novac u pitanju. Da zaustavite bilo kojeg građanina na cesti i pitate ga što učiniti ako ima problem, u prvoj ili drugoj rečenici će spomenuti državu. Ali država ne treba nešto početi raditi, već ima cijeli niz stvari koje bi trebala prestati raditi. Prvo, jer se petlja u stvari koje nisu njena primarna funkcija i drugo, dok to radi, troši novce. Nema državnih aktivnosti koje su besplatne. Novac iz EU nije lijek za sve niti Sveti gral. Najbolji lijekovi su interni, kao smanjenje opće državne potrošnje, privatizacija - kaže Grubišić.
- To je neka vrsta magičnog štapića jer u svakoj krizi raste država, odnosno ona širi svoje krakove svugdje. Za Europsku uniju je to posebno opasno jer je ona velika i raspolaže velikim fiskalnim kapacitetima, a Hrvatska je mala. Što znači da njima nije problem odvojiti dio svog fiskalnog proračuna, dok je nama to velika količina novca. I to je jedan vrlo opasan puzajući državni intervencionizam jer vi zapravo mamite ljude s tim novcem - kaže Pribičević.
- Vi šaljete poruku da se zapravo nitko ne mora prilagoditi ni odreći se nečega, a niti država ne treba smanjivati poreze jer ima netko tko će to riješiti - kaže Grubišić.
- Onda političari mogu biti mrtvi hladni kada dođe jedan Hrvoje i iznese svoje probleme, oni kažu da će se sve riješiti jer ima novca. Jer znaju da su sad spojeni na jedan veliki birokratski aparat, ali na neki način oni su dobili više prostora za manevar. I stalno se u medijima spominje da će nas to spasiti, što uopće nije istina - kaže Pribičević.
Grubišić kaže da što se turizma tiče, je ova sezona po broju dolazaka bolja od prijašnje.
- Zašto je to tako, jer je država rekla ‘slobodno putujte, radite što mislite da treba raditi’. I to je imalo znatan odjek na ekonomiju. No moramo shvatiti jednu stvar. Ekonomija nema problem s virusom. Ona ima problema s administrativnom odlukom ograničene skupine ljudi od kojih nitko nije obrazovan za tu određenu vlast i to može imati ogromne posljedice - kaže.
- Osim Švedske, još su dvije zemlje imale super pristup koroni. To su Južna Koreja i Taiwan. Recimo, koristili su big data i procese mašinskog učenja kako bi recimo ljudi koji su imali simptome mogli iste upisati u sustav na web stranici. Iz svih simptoma je računalo učilo i stvaralo najbolju sliku o virusu. I to znači imati inteligentnu vlast. Ona ne mora biti velika, važno je da je inteligentna - dodaje Pribičević.
Neizvjesnost je velika, hoće li kriza završiti sljedeće godine ili da će potrajati?
- Ovo nije klasična kriza gdje je došlo do prestanka potrebe za nečime na tržištu. Vi ste ovdje imali administrativnu odluku da se usluge, proizvode i ljude ograniči. Ako dođe do potpune liberalizacije i relaksacije svih poslovnih procesa, ne vidim razloga zašto se stvari ne bi relativno brzo oporavile. Ono što me muči jest da u politici možemo vidjeti velik broj karijernih političara, kojima je to postala profesija. I oni tu vide svojih pet minuta. Ako ne dođe do liberalizacije, već se nastave politikantske odluke, onda će se taj oporavak prolongirati - kaže Grubišić.
- Jedini pravi lijek ove recesije je cjepivo ili lijek, jer tada više neće biti argumenata da bilo tko zatvara bilo što ili radi nesuvisle odluke o tome što može ili ne može raditi. Kao nekome tko predaje na visokoškolskoj instituciji, ne znam hoću li sljedeći tjedan predavati uživo ili online ili po nekom trećem modelu. Ta razina neizvjesnosti vjerujem da poduzetnike i radnike dovodi do ludila. To ne može trajati beskonačno jer će se ljudi prestati držati mjera jer neće više moći trpjeti pritisak - kaže Pribičević.
- Ova kriza čime god da je izazvana treba biti šansa, svatko od nas mora vidjeti što i kako dalje, krenuvši od svog biznisa, jer su se otvorile neke nove šanse. No to isto vrijedi za državu da ovu sad situaciju iskoristi za transformaciju i novi kapitalistički sustav koji štiti čovjeka, kapital i imovinu i to radi efikasno. Taj iskorak moramo napraviti - zaključio je Bujas.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
