Prije točno 120 godina američki predsjednik Theodore Roosevelt službeno je predsjedničkoj rezidenciji dao ime Bijela kuća. Prije toga koristili su se nazivi Predsjednička kuća, Predsjednički dvorac...
IMALA JE RAZNE NAZIVE
Tajne Bijele kuće: Gradili su je i robovi, glavni arhitekt je bio Irac i nije uvijek bila bijela...
Teško je zamisliti da Bijela Kuća (White House), službena rezidencija američkih predsjednika, nije oduvijek bila bijela i nije se oduvijek zvala Bijela kuća.
Naime, tek joj je republikanac Theodore Roosevelt koji je stolovao u njoj od 1901. do 1909. godine dao naziv koji je uvriježen i danas. Službeno je to učinio 12. listopada 1901. godine.
Prije toga koristili su se nazivi Predsjednička kuća, Predsjednički dvorac i Izvršni dvorac.
Doduše, prvi predsjednik koji ju je tako zvao, čovjek koji je naziv osmislio, bio je John Adams, drugi američki predsjednik(1797-1801). Taj nadimak se počeo pojavljivati u novinama još početkom 19. stoljeća, no tek je Roosevelt službeno proglasio predsjedničku kuću - Bijelom kućom.
Uselio, a još nije još bila ni do kraja dovršena
Građena je od 1792. pa do 1800. i prvi njezin stanar bio je upravo predsjednik Adams tako da prvi američki predsjednik George Washington, koji je lokaciju osobno izabrao, nikada nije ni živio u njoj. .
U vrijeme Adamsova useljenja žbuka na zidovima bila je još uvijek vlažna, a prostorije nenamještene. No, on je pošto poto htio postati prvim predsjednikom koji je živio u rezidenciji.
Bijelu kuću njezin arhitekt, Irac James Hoban, nije nikada predvidio u bijeloj boji. Sagrađena je od pješčenjaka, a radnici su je obojili u bijelo kako bi spriječili oštećenja i redovito su održavali fasadu pa je Bijela kuća uvijek djelovala svježe.
Izgradnja je koštala tadašnjih 232 tisuće dolara, što u današnje vrijeme iznosi oko 4 milijuna dolara. Na gradnji je bilo zaposleno dosta robova i Europljana koji još nisu imali američko državljanstvo.
Bijela kuća ima 132 sobe, 412 vrata, 147 prozora, a zanimljivo je da su tekuća voda i prve kupaonice uvedeni tek 1833. godine, i to u dijelu koji je bio namijenjen uredima i radu predsjednika.
Predsjedničke privatne odaje dobile su tekuću vodu dva desetljeća poslije.
Kada je Adamsov nasljednik Thomas Jefferson uselio u Bijelu kuću ostao je pomalo zaprepašten veličinom zgrade.
Izjavio je da je 'dovoljno velika za dva cara, jednog papu i velikog lamu'.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
