Medvjedić "Teddy bear" dobio je ime po ovom predsjedniku...

Iako ga nije izabrao američki narod jer je kao potpredsjednik naslijedio ubijenog predsjednika McKinleya, Theodore Roosevelt bio je jedan od najomiljenijih američkih predsjednika a na čelu SAD-a proveo je osam godina.  Ovaj osebujni američki predsjednik volio se predstavljati kao "kauboj", ali je istodobno recitirao Goethea i Voltairea. Dobio je Nobelovu nagradu za mir i prvi je američki predsjednik koji se vozio automobilom. Po njemu je igračka, plišanac Teddy bear dobio ime jer mu je Rooseveltu nadimak bio Teddy, a i poznata je priča u američkoj javnosti kako je, iako je strastveni lovac, odlučio poštedjeti nekog medvjeda u lovu.

Majka i žena mu umrle isti dan

Rođen je u aristokratskoj obitelji nizozemskog porijekla 1858. u New Yorku iako je djed s majčine strane bio južnjački plantažer i robovlasnik. Kao dijete smatrali su ga hiperaktivnim, a na poticaj oca počeo se baviti sportom i to boksom. U školu nije išao već su ga podučavali privatni tutori. Studirao je na Harvardu gdje se osim kao izvrstan student istaknuo i kao odličan boksač. 

Započinje političku karijeru kao 23- godišnjak u Republikanskoj stranci i čak biva izabran u Državnu skupštinu New Yorka. No tri godine kasnije doživljava težak udarac u privatnom životu. Isti dan umiru mu majka i prva supruga. Supruga mu je umrla u dobi od samo 22 godine, i to dva dana nakon što je rodila njihovu kćer Alice Lee Roosevelt. Uzrok smrti bila je neka vrsta zatajenja bubrega, čije je razvijanje bilo zamaskirano trudnoćom. Kći mu je, srećom, preživjela i doživjela duboku starost. Rooseveltova majka umrla je jedanaest sati ranije, u tri sata ujutro istog dana. Uzrok majčine smrti bio je trbušni tifus. Najvažnije žene u životu tada mladog Roosevelta umrle su u istoj kući, Rooseveltovoj rezidenciji na Manhattanu. 

Strašno pogođen tragedijom koja ga je zadesila Roosevelt napušta sve. I političku karijeru i fin posao u skupštini i velebni New York. Odlazi u divljinu, u Badlands u američku državu Dakota gdje počinje novi život kao rančer i kauboj, te stanuje u brvnari. Tamo je uči jahati i pucati. To mu je poslužilo kad je postao zamjenik lokalnog šerifa tako da mu nisu bili strani ni okršaji s kriminalcima.. Njegov boravak u Dakoti važan je i zbog toga što je iz prve ruke imao priliku saznati puno toga o Divljem zapadu, čiju će povijest opisati u svom kapitalnom djelu 'Winning of the West'.

Treći na svijetu se popeo na Mont Blanc

Nakon nekoliko godina u divljini Roosevelt se vratio u New York te oženio Edith Kermit Carrow, svojom simpatijom iz djetinjstva. Medeni mjesec su proveli u Europi, što je Roosevelt iskoristio kako bi se popeo na vrh Mont Blanca, postavši treći planinar kojemu je to uspjelo.

Roosevelt u New Yorku prihvaća ponudu da postane predsjednik odbora policijskih načelnika te odmah pokazuje veliki reformatorski žar. Naime, inzistirao je da policajci moraju vježbati gađanje revolverom i svi su morali biti u odličnoj fizičkoj kondiciji. Uveo je telefone u svaku policijsku stanicu .Kada je godine 1898. počeo rat sa Španjolskom, uvijek avanturistički nastrojen Roosevelt podnio je ostavku kako bi organizirao dobrovoljačku pukovniju, kasnije nazvanu Pakleni jahači (Rough Riders), te osobno sudjelovao u borbama na Kubi. U bitci kod brda San Juan, pukovnik Roosevelt je osobno vodio juriš koji će Amerikancima donijeti pobjedu. Za iskazanu hrabrost je predložen za Medalju časti te je stekao status nacionalnog heroja.

Zahvaljujući toj reputaciji, Roosevelt je iste godine glatko izabran za guvernera New Yorka. Njegova popularnost i reformatorski žar nisu se nimalo svidjeli stranačkoj mašineriji, koja je pronašla domišljat način kako da ga se riješi. Na republikanskoj konvenciji 1900. izabran za potpredsjedničkog kandidata. Premda je on to nevoljko prihvatio, zdušno je vodio kampanju u korist predsjednika Williama McKinleya.

U lovu na slonove, lavove, leoparde..

Nezadovoljan uglavnom ceremonijalnim statusom potpredsjednika, Roosevelt je čak razmišljao o napuštanju politike nakon mandata. Međutim, McKinleyjevo ubojstvo u rujnu 1901. ga je po Ustavu učinilo novim predsjednikom, dotada najmlađim u američkoj povijesti. Imao je tek 42 godine.

Kao predsjednik napravio je velike stvari. Proveo je plan za gradnju Panamskog kanala, posredovao među zaraćenim stranama u Rusko-japanskom ratu, što mu je donijelo Nobelovu nagradu za mir 1906. godine. U unutarnjoj politici borio se protiv trustova (koncerna) i haračenja prirodnih bogatstva zemlje. Bio je prvi predsjednik koji je imenovao jednog Židova u svoj kabinet kao ministra trgovine i rada. 

Samo 19 dana nakon što mu je 1908. istekao mandat Roosevelt je otišao u Afriku na veliki safari sa sinom Kermitom (19). Nosio je sa sobom dvocijevku velikog kalibra, kao i niz drugih pušaka. Ubili su tijekom ekspedicije tj. safarija čak 11 slonova, 17 lavova, 3 leoparda, 7 geparda, 9 hijena, 11 crnih nosoroga i 9 bijelih nosoroga. Smisao svega, govorili su, bilo prikupljanje životinja za novu prirodoslovnu zbirku znamenite američke institucije Smithsonian, sa sjedištem u Washingtonu. 

Roosevelt sa sinovima

Zahvaljujući velikom talentu za korištenje masovnih medija, kao što su tisak i film u to vrijeme, Roosevelt se nametnuo ne samo kao veliki državnik, nego i danas uživa titulu jedne od najvećih nacionalnih ikona Amerike. Svoju važnost duguje i vizionarskoj politici i uspješnom nastojanju da funkciju predsjednika SAD konačno izvuče iz sjene američke zakonodavne vlasti. Njegov san o SAD kao velikoj svjetskoj sili će ostvariti tek njegov nećak Franklin Delano Roosevelt.

Uzrok smrti omiljenog Teddyja bio je vjerojatno krvni ugrušak. Prethodno je dulje vrijeme bolovao od malarije koju je dobio u tropskim krajevima a i nikako se nije mogao pomiriti sa smrću sina Quentina u Prvom svjetskom ratu. Umro je u snu, imao je samo 60 godina.

Mudre izreke Theodora Roosevelta

"Jedini čovjek koji nikad ne radi greške je onaj koji nikad ne radi ništa."

"Nikad kroz povijest čovjek, koji je lagodno živio, nije ostavio ime za pamćenje."

"Obrazovati samo čovjekov razum, ali i moralno neodgojiti ga, je opasnost za društvo."

"Stvari koje će uništiti Ameriku su napredak pod bilo koju cijenu, mir pod bilo koju cijenu, prvo sigurnost a onda dužnost,
težnja ugodnom životu i teorija o brzom bogaćenju u životu."

"Velike misli se govore samo velikim umovima, ali velike akcije govore cijelom čovječanstvu."