Svi ključni pojmovi invazije: Od Azovstala preko Buče i Donbasa do sad zloglasnog simbola 'Z'...
Ruska invazija na Ukrajinu traje gotovo tri mjeseca. Svakodnevno čujemo o novim žrtvama ovog rata, koji, nažalost, ne izgleda kao da će brzo prestati. Za vas smo pripremili sve ključne pojmove ovog sukoba...
Od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače oči cijelog svijeta uprte su ovo područje. Iako su Rusi planirali 'posebnom vojnom akcijom' pobijediti Ukrajinu u samo nekoliko dana, to se, kao što znate, nije dogodilo. Iako nadmoćnija, ruska vojska nije uspjela u gotovo tri mjeseca ostvariti veće pobjede, zbog čega je i Putinov govor povodom Dana pobjede prošao bez pretjeranog hvalisanja o vojnim uspjesima. U invaziji su izgubili više od 25.000 vojnika, na stotine civila je poginulo, milijuni ljudi su ostali bez domova, a novčanu štetu nemoguće je izračunati. Za vas samo pripremili abecedu invazije s najvažnijim pojmovima u dosadašnjem dijelu rata...
Azovstal
Čeličana Azovstal posljednje je uporište ukrajinskih snaga u Mariupolju. Do prije kojeg dana unutra su bile i stotine civila koji su mjesecima bili skriveni pod zemljom. Sad već razrušeni pogon u vlasništvu je šefa Šahtara Rinata Ahmetova, a njezini podzemni tuneli prije početka invazije mogli su pružiti utočište nekoliko desetaka tisuća ljudi. Međutim, velik broj tih tunela je uništen, u napadu su stradali i vojnici i civili, a prema posljednjim informacijama, Rusija ne planira stati s napadima na 'zarobljenike Azovstala'.
Bayraktar
Relativno jeftini turski dronovi pokazali su se kao moćno oružje ukrajinskoj vojsci u borbi protiv snažnijeg neprijatelja. Ovu letjelicu razvija i proizvodi turska firma "Baykar'. Kompanije je osnovana 1984. godine te je za vrijeme vladavine Erdogana i njegova AKP-a postala veliki igrač na svjetskom tržištu. U vlasništvu je familije Bayraktar, koja je obiteljski povezana s turskim predsjednikom. Erdoganov zet Selçuk Bayraktar tehnički je direktor ove kompanije. Ove dronove nabavile su vlade čak 16 svjetskih država. Letjelica je dugačka 6,5 metara, ima raspon krila od 12 metara te može ostati u zraku 27 sati. Maksimalna brzina drona je 220 kilometara na sat, može letjeti na visinama do 8200 metara te se opremiti s 55 kilograma naoružanja.
Crno more
Za dominaciju nad Crnim morem bore se Rusija, Turska, NATO... A ishod još nije moguće prognozirati.
- Rusija ne može upravljati tim morem. Ono ne pripada njima - poručili su iz kabineta britanskog premijera, ali, naravno, to nije zaustavilo Ruse u njihovom naumu da preuzmu kontrolu nad što više ukrajinske obale uz Crno more. U ovom moru se nalazi i sad već kultni Zmijski otok, odakle su ukrajinske snage poručile Rusima da 'odje** iz Ukrajine'.
Na dnu njega je i ruska krstarica Moskva, ali o tome nešto kasnije...
Černihiv
Prije invazije grad je brojao gotovo 300.000 ljudi, ali danas ih je tamo ostalo manje od 100.000. Prema svemu sudeći, Rusi su pokušali u potpunosti uništiti ovaj grad, kao što su napravili s Mariupoljem...
- Nestalo je vode, grijanje i svjetla u cijelom gradu. Nije bilo sredstava za život. Bilo nam je jako hladno, jer je ove godine zima potrajala jako dugo. Kod kuće smo hodali u tri sloja odjeće, a kad smo razgovarali, para je izlazila iz naših usta. I tako je to trajalo mjesec dana, bez mobilne komunikacije i pod stalnim eksplozijama - ispričali su za 24sata stanovnici Černihiva.
Donbas
Ukrajinska regija u fokusu je Putina i njegove vlasti, pa je tako za vrijeme govora povodom Dana pobjede taj teritorij nazvao ruskim i obećao je stanovnicima da će ih osloboditi od nacizma. A to zasad pokušava raketiranjem stambenih objekata itd. u ovoj napaćenoj regiji u kojoj sukobi traju još tamo od 2014. godine. Iako se na početku invazije nagađalo kako bi Zelenski mogao 'predati' Donbas kao kompromis za prestanak sukoba, ta opcija, nakon stravičnih ruskih zločina, više nije moguća. Samoprozvani vođa regije je Denis Pušilin.
- Nemamo planove postati suverena država, naš konačni cilj je pripajanje Rusiji. Za mene nema razlike između Rusa i Ukrajinaca. Za mene biti Rus nije pitanje nacionalnosti, već pitanje naše tradicije i pogleda na život, koja se pomalo izgubila od raspada SSSR-a - rekao je u jednom intervjuu 2014. godine. Prije nego što je postao vođa regije, radio je u biznisu sa slasticama, a okušao se i u politici, ali za njega nitko nije glasao...
Eho Moskva
'Posljednji bastion slobode medija', kako su je neki nazivali, radio postaja "Eho Moskve" opstala je desetljećima kao jedan od vodećih neovisnih medija u Rusiji, ali početkom invazije je ugašena. Njezin dugogodišnji urednik Aleksej Venediktov znao je da je to kraj jedne ere.
„Zemlja je unazađena u svakom smislu, po meni je vraćena 40 godina unazad”, rekao je Venediktov koji se postaji pridružio na samom njezinom početku 1990. i vodio je u 20 godina Putinove vladavine, sve dok ruski predsjednik nije poslao vojsku u Ukrajinu..
.
Finska
Ruski susjedi na sjeveru trebali bi postati najnoviji član NATO saveza. S tom odlukom slažu se predsjednik i premijerka koji su u javnost izašli sa zajedničkom izjavom.
"Počekom proljeća pokrenuta je važna diskusija o mogućem članstvu Finske u NATO-u. Bilo je potrebno vrijeme kako bi parlament i cijelo društvo izjasnili svoj stav oko ovog pitanja. Bilo je potrebno i vrijeme za kontakte s NATO savezom i članicama, ali i Švedskom. Htjeli smo dati potrebno vrijeme i prostor toj diskusiji. Sad kad je vrijeme odluke blizu, predstavljamo zajednički stav. Članstvo u NATO-u će ojačati sigurnost Finske. Kao članica NATO-a, Finska će ojačati i obranu saveza. Finska mora aplicirati za članstvo u savezu, bez odgode." stoji u objavi.
Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, rekao je nedavno da će, budu li se Švedska i Finska priključile NATO-u, Rusija morati ojačati svoje kopnene, pomorske i zračne snage na Baltičkom moru kako bi zadržala vojnu ravnotežu.
- Ne može se više govoriti o bilo kakvom statusu Baltika bez nuklearnog oružja - ravnoteža se mora ponovno uspostaviti", rekao je Medvedev
Genocid
Jedna od riječi najgoreg značenja u našem jeziku nažalost se stalno provlači od početka invazije. Prvo su Rusi optužili Ukrajinu za genocid i nacizam i tako opravdali svoju 'posebnu vojnu akciju', a onda su, po mišljenju mnogih svjetskih vođa počinili genocid prilikom invazije...
- Da, to je genocid. Istrjebljenje čitavog naroda i ljudi, mi smo ukrajinski građani. Imamo više od sto narodnosti. Ovo je uništenje i istrjebljenje svih tih narodnosti - rekao je nakon desetak dana invazije rada Zelenski, kojeg je naljutilo i kad je Macron odbio ruske zločine nazvati genocidom.
- Rekao sam mu da bih htio da razumije kako nije riječ o ratu, kako to nije ništa drugo do genocid. Pozvao sam ga da dođe kad bude imao priliku - rekao je Zelenski, koji se zahvalio Bidenu, jednom od prvih koji je rusko djelovanje nazvao zločinom i genocidom.
Herson
Prvi veći grad kojeg su Rusi zauzeli s ciljem da tamo proglase paradržavu i održe referendum, posebno značajan zbog svoje blizine Krimu. Kad su preuzeli kontrolu nad gradom vojska je pucala i po civilima koji su izašli prosvjedovati na ulice protiv ruske okupacije.
- Iskreno, teško mogu pronaći riječi kojima bih mogla opisati kako je živjeti u okupaciji. Uvijek sam u stalnom strahu. U nepoznavanju. Činilo mi se da je život završio. Da je izgubljeno sve što sam radila toliko godina. Da ću umrijeti ovdje s obitelji - ispričala je za 24sata Julia koja je preživjela okupaciju.
- Ostat ćemo tu zauvijek. To je Rusija - govore nove vođe koje su na pozicije 'instalirali' Rusi.
Irpin
Ovo kijevsko predgrađe, zajedno s Bučom, jedno je od najpogođenijih mjesta u cijeloj Ukrajine. Nakon povlačenja ruskih okupatora iz ovih mjesta, ukrajinske snage pronašle su više masovnih grobnica i tijela civila po cijelom mjestu. Dio njih su Rusi prije ubojstava mučili, a postoje i brojni dokazi o silovanjima. Zbog tih stravičnih zločina dio europskih čelnika optužio je predsjednika Putina za genocid, ali on i njegova 'klika' snimke masovnih grobnica u ovim mjestima nazivaju 'montažom i zapadnim lažima'.
- Naše snage nemaju veze s masakrima u Buči i Irpinu - mrtvo hladno je izjavio nedavno Putin, unatoč brojnim dokazima koji tvrde suprotno...
Južna Osetija
Moskva je priznala nezavisnost Južne Osetije i obalne regije Abhazije nakon kratkog rata s Gruzijom 2008. te im osigurala izdašnu financijsku pomoć, stanovnicima ponudila rusko državljanstvo te rasporedila svoje vojnike. U zadnje vrijeme od tamo stižu vijesti 'samo čekamo znak za pripojenje Rusiji'.
- Ovo nije jednostran proces. Moramo razumjeti našeg strateškog partnera (Rusiju). Čim dobijemo signal, čim bude jasno da je kucnuo čas, mi ćemo zasigurno taj referendum održati - kažu njihove vođe, dok Gruzija taj potez naziva neprihvatljivim. Svijet je u opravdanom strahu kako bi se sukobi iz Ukrajine mogli 'prebaciti' i u ovu državu...
Kadirov, Ramzan
Čečenski vođa i omiljeni Putinov 'pas rata' više ratuje preko društvenih mreža nego u stvarnom životu. Iako je otišao u Ukrajinu sa svojim borcima, snimke koje su objavili su poprilično komične. Naime, na njima Čečeni pucaju u nevidljive mete. Tj. igraju se rata za društvene mreže. Osim Instagrama, TikToka... stigne obaviti i šoping, pa ga tako stalno viđamo u Prada čizmicama. Prije 20-ak dana je rekao kako će na brzinu riješiti otpor u Azovstalu, ali 'obećanje' nije uspio ispuniti...
Lugansk
Sjeverna 'odmetnuta' regija također je među prioritetima Vladimira Putina. Na čelu je Leonid Pasehnik. On se nakon završetka vojnog studija zaposlio se u ukrajinskoj sigurnosnoj agenciji, kroz čije je redove brzo napredovao. Godine 2006. sudjelovao je u razbijanju velikog krijumčarskog lanca, pri čemu je odbio primiti mito, zbog čega ga je i bivši predsjednik Ukrajine, Viktor Juščenko, odlikovao vojnim ordenom zbog "Pokazivanja integriteta i profesionalnosti na dužnosti". Svoj je posao u Ukrajini nastavljao obavljati sve do 2014. godine, kad se pridružio ruskoj strani u sukobima. Prema nepotvrđenim informacijama, još tamo od 2006. godine vrbovan je od ruske tajne policije kao dvostruki agent. Iako ga se nije moglo kupiti novcem, moć je bila sasvim druga stvar...
Cilj Pasehnika je, kako je sam rekao, integracija Luganska u sastav Rusije i to što prije.
Moskva
Krstarica Moskva potopljena je od ukrajinskih snaga sredinom travnja i do danas ostaje možda i ponajveći gubitak Rusije u ovoj invaziji. Brzo su se pojavila šuškanja kako su u tome Ukrajinci imali pomoć Amerikanaca, što je Pentagon hitno demantirao...
- Nismo bili uključeni u odluku Ukrajinaca da napadnu brod niti u operaciju koju su oni izveli. Nismo imali prethodnu spoznaju o namjeri Ukrajine da gađa brod - poručio je tajnik Pentagona John Kirby.
Ukrajina tvrdi da je pogodila Moskvu projektilima Neptun, dok Rusija tvrdi da je na brodu došlo do eksplozije streljiva uzrokovane požarom te je zbog toga potonuo. Potopljena krstarica Moskva bila je duga 186 metara, a imala je gotovo 500 članova posade. Bila je ponos ruske pomorske flote u Crnom moru. Naoružana je nizom projektila i proturaketnih obrambenih sustava.
Nuklearno oružje
Iako se većina stručnjaka slaže da Putin ipak neće upotrijebiti nuklearno oružje, gotovo svakodnevno spominjanje ove vrste naoružanja drži svijet u neizvjesnosti. Ukrajina se svojeg nuklearnog naoružanja odrekla nakon samostalnosti, dok Rusija ima najviše nuklearnih bojnih glava od svih država. U posljednje vrijeme ruske televizije čak objavljuju bizarne priloge u kojima objašnjavaju koliko bi trebalo njihovim raketama da dođu do Amerike, Njemačke, Francuske... Kako mogu potopiti Veliku Britaniju...
- Vladimir Putin uskoro neće imati izbora osim da Ukrajinu napadne nuklearnim oružjem, izjavio je nedavno Putinov propagandist i vodeći ratni reporter ruske televizije Alexander Sladkov.
Odesa
Velika ukrajinska luka na Crnom moru jedna je od najvećih ruskih 'želja'. Već prvog dana invazije grad i njegova okolica našli su se na udaru ruskih granata. Do sredine ožujka bombardiranja su postala svakodnevna i broj ubijenih civila i vojnika rapidno je rastao. Ovog tjedna grad je posjetio predsjednik europskog vijeća Charles Michel, kad je počelo bombardiranje te je hitno trebao potražiti sklonište.
Dan nakon velikih vojnih parada za proslavu Dana pobjede, Rusi su na Odesu ispalili značajan broj projektila među kojima su bile i hipersonične rakete, tvrde Ukrajinci.
Takve rakete mogu letjeti brzinama i do pet puta većim od brzine zvuka te ima raspon do 2000 kilometara. To omogućuje ruskim avionima da rakete ispaljuju sa svog teritorija te ne riskiraju izlaganje neprijateljskoj vatri.Zapadni analitičari upozoravaju kako Rusi pokušavaju što brže proizvesti što više takvih raketa, ali zbog te brzine izrade rakete nisu dovoljno precizne pa bi njihovo korištenje moglo uzrokovati značajne civilne žrtve i kolateralne štete.
Pripjat
Nesretni grad u blizini Černobila opet se početkom invazije našao u svim svjetskim vijestima i opet je to bilo iz negativnih razloga. Ruske snage preuzele su početkom invazije kontrolu nad ovim područjem, do kraja ožujka tamo su se vodile žestoke bitke i stručnjaci su strahovali da bi moglo doći do nove nuklearne katastrofe. Ruska vojska povukla se krajem ožujka, ali dugotrajni ostanak u ovoj radioaktivnoj zoni možda je na njih ostavio pogubne posljedice.
Ruska okupacija nuklearne elektrane u Černobilju od 24. veljače do kraja ožujka bila je "jako, jako opasna", rekao je glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi.
Roman Akimov
Ovaj 18-godišnji mladić najmlađa je žrtva s ruske strane od početka invazije 24. veljače. Bio je iz sibirske regije Krasnojarsk, gdje su ga unovačili u vojsku u prosincu 2021. godine. Udaljenost između njegova rodnog kraja i ukrajinske granice veća je od 4000 kilometara. Stradao je 17. ožujka, a obitelj je o njegovoj smrti obaviještena tek tri tjedna kasnije...
- Obećavam ti da te nikad neću zaboraviti. Nisam imala vremena da ti kažem toliko toga. Oprosti mi za sve loše stvari. Da te barem mogu zagrliti. Sad bih te samo htjela pogledati u oči i od tebe se propisno oprostiti - oprostila se na društvenim mrežama od sina majka Jevgenija.
Sotona 2
Interkontinentalni balistički projektil Sarmat, kolokvijalno poznat i kao "Sotona 2", jedno je od najjačih ruskih aduta u nastavku invazije. Raketa Sarmat teška je više od sto tona, a prema pisanju ruskih medija može uništiti područje veličine Teksasa ili Francuske. Može nositi deset tona eksploziva, ili deset težih i 15 lakših bojevih glava ili čak 24 ultrazvučne rakete. Osim toga, ima tehnologiju za izbjegavanje radara i domet od preko 10.000 kilometara. Kretat će se brzinom od sedam kilometara u sekundi, a teret koji će moći nositi 2.000 je puta jači od atomske bombe bačene na Hirošimu i Nagasaki, pisao je svojevremeno Independent.
Šojgu, Sergej
Ruski ministar obrane, prema dijelu informacija iz Ukrajine, doživio je srčani udar početkom invazije i zato ga dugo nije bilo u javnosti. Prije nekoliko tjedana Kremlj je objavio snimke ministra s Putinom i ostatkom kabineta kako bi, u principu, dokazali da je njihov ministar živ. Šojgu se našao pod sankcijama Zapada, a zbog neuspješne 'kampanje' u Ukrajini, uskoro bi mogao biti i pod 'sankcijama' Vladimira Putina, navode strani mediji.
- Plan da se oslobode narodne republike Donjeck i Lugansk provodi se metodički - rekao je Šojgu nedavno, ali malo tko, pa čak i on sam, vjerojatno u to nije povjerovao...
Transnіstrіa
Pridnjestrovlje, na granici s Ukrajinom, odcijepilo se od Moldavije nakon kratkotrajnog građanskog rata nakon sloma SSSR-a. Separatistička regija ima svoj novac i svoje sigurnosne snage. Ovaj teritorij, s oko 500.000 stanovnika, uvelike ovisi o Rusiji koja ga besplatno opskrbljuje plinom i tamo drži svoje vojnike. Od početka invazije postoje sumnje kako su Rusi od tamo napali ukrajinske položaje, kao i da će od tamo pokušati lansirati ofenzivu na Ukrajinu. Krajem travnja u regiji je došlo do nekolicine napada. Većina vlada svjetskih država pozvala je svoje građane koji žive ili borave na tom području da ga što prije napuste iz straha da sukobi ne prerastu u potpuni rat...
Užgorod
Ovo mjesto na samoj granici Ukrajine i Slovačke poznato je i kao 'najsigurnije mjesto u državi'. Iz njega se distribuira humanitarna pomoć, a velik broj izbjeglica u njegovoj blizini je napustio ratom zahvaćenu državu. Nedavno ga je posjetila američka prva dama Jill Biden, koja se tamo susrela s prvom damom Ukrajine Olenom Zelenski.
Volodimir i Vladimir
Zelenski i Putin, vođe sukobljenih država, teško da mogu biti različitiji. Jedan je bivši komičar, koji se nije libio ni svirati klavir penisom, a drugi je hladni, ozbiljni tip kojeg je nemoguće 'uloviti' kako se smije. Iako su na početku rata mnogi predviđali brzi slom otpora Ukrajine, ponajviše zbog neiskustva Zelenskog i njegovih savjetnika, to se, kao što znate, nije dogodilo. U međuvremenu je Zelenski pobrao simpatije većine svjetske javnosti, dok je Putin postao "persona non grata" u zapadnom svijetu. Nekolicina svjetskih vođa traži i da ga se, nakon završetka rata, privede pred sud gdje bi mu sudili zbog ratnih zločina...
Wagner grupa
Ova najamna vojska, u vlasništvu oligarha Jevgenija Prigožina - bliskog saveznika ruskog predsjednika kojeg često nazivaju 'Putinovim kuharom', ratuje za ruske interese, ili samo za novac, po cijelom svijetu. U Ukrajini su pokušali nekoliko atentata na Zelenskog, ali bezuspješno. Ovu para-vojsku, koja služi Putinu za prljave poslove, većinom čine umirovljeni ruski specijalci, ali i plaćenici i drugih zemalja.
- Mogu se pojaviti iz sjene, učiniti vrlo nasilne stvari i onda opet nestati, a da nije očito nitko odgovoran. Oni nisu izravno povezani s ruskom vladom i stoga mogu dosta toga poreći - govore o njima vojni stručnjaci.
"Z"
Slovo 'Z' postalo je simbol ruske invazije, ili kako je Putin zove 'specijalne vojne akcije' u Ukrajini. 'Nacrtali' su ga Rusi na vozila, na avione, po zgradama... U nekim je europskim država ovo slovo, tj, sad simbol, izjednačeno s nacističkom svastikom te je njegovo isticanje zakonski kažnjivo.