Studija Centra za otpad Lučino razdolje i dalje najstroža tajna

Iz inicijative Srđe je naš optužili su u ponedjeljak dubrovačko-neretvanskog župana Nikolu Dobroslavića za 'petljanja i laganje' jer se, tvrdi, studija izvodljivosti županijskog Centra za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju i dalje drži najstrožom tajnom, pa građani i lokalne sredine ne znaju koliko će koštati taj centar niti odlaganje po toni otpada.

Koordinator inicijative Srđ je naš Đuro Capor priopćio je da, ako je vjerovati očitovanju iz Ureda župana, Dubrovačko-neretvanska županija i župan Dobroslavić navodno ili nemaju studiju izvedivosti na kojoj se projekt centra za gospodarenje otpadom temelji ili ne znaju gdje se ona nalazi.

- Kao zabrinuti građanin ne mogu se ne zapitati znaju li u Županiji što rade, koliko će građane ukupno koštati Centar za gospodarenje otpadom i koliko će odlaganje po toni otpada koštati pojedine gradove i općine? Na ova pitanja javnost ima pravo dobiti odgovor, a ne petljanja i laganje od strane izabranih dužnosnika koje svi skupa predobro plaćamo - istaknuo je Capor.

Upozorio je kako, osim moguće ekonomske promašenosti na koje studija izvodljivosti može dati odgovor, projekt prate još značajniji rizici i ekološke nepoznanice.

 - Istraživanja krškog podzemlja na lokaciji centra za gospodarenje otpadom provedena su 2010. godine. Fluorescentna boja izlivena na lokaciji Lučinog razdolja za manje od 48 sati završila je na Bistrini i u Malostonskom zaljevu. Nezadovoljna takvim rezultatima, Županija je naručila naknadna hidrološka testiranja, provedena 2013. godine, ne bi li dokazala da ocjedne vode iz Lučinog razdolja neće završavati u Malostonskom zaljevu niti u okolnim vodocrpilištima. Na rezultatima tih naknadnih istraživanja temelji se suglasnost Ministarstva na projekt - naglašava Capor.

Osim toga, dodaje, omogućavanjem špekulativne turističke izgradnje na lokaciji Dube Stonske ili izgradnjom centra za gospodarenje otpadom u blizini Malostonskog zaljeva, župan Dobroslavić i županija neodgovorno ugrožavaju uzgoj školjaka i egzistenciju stotinu obitelji koje o tome ovise. 

 Znanstvenici iz Instituta koji se neposredno bavi Malostonskim zaljevom, kao i iz HAZU-a su u više navrata upozoravali na ranjivost jedinstvenog eko-sustava kojega bi onečišćenje moglo bespovratno uništiti, navodi Capor.