Što učiniti kada dobijete ovrhu bez prethodne opomene?

Upit čitateljice: Dobila sam ovrhu od HZZO-a za godinu 2010. pa me zanima što mogu napraviti. Prije toga nisam dobila opomenu pa me ova ovrha iznenadila. 

Odgovor na ovaj upit čitateljice potražili smo u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača. Tajnik Udruge, Tomislav Lončar, rekao nam je kako čitateljica u slučaju dobivenog ovršnog prijedloga koji nije u zastari te u slučaju da navedeno nije platila, radije platiti kako bi na taj način smanjila eventualne troškove. ''Ako je plaćeno to za što ju se tereti, svakako ima pravo prema uputi o pravnom lijeku postupiti i poslati prigovor onome tko joj je poslao ovršni prijedlog pozivajući se na to da je račun plaćen.'' Lončar je također dodao kako davatelj usluge nije dužan slati opomene, a i ne smije ih naplaćivati.

Slanje opomena se ne smije naplaćivati

Naime, člankom 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača koji je stupio na snagu 21. srpnja prošle godine propisano je kako izdavanje opomene radi naplate dospjelih novčanih potraživanja nije dozvoljeno naplaćivati. Drugim riječima, opomene ili obavijesti o dugu čije se troškove naplaćuje, više ne smiju slati trgovci, javna poduzeća, teleoperateri niti banke.

Što se tiče određenog roka na postupak prigovora, on se mora podnijeti u roku od 8 dana od dana primitka ovršnog prijedloga onome tko je ovršni prijedlog poslao, a to je najčešće javni bilježnik. 

Kome se isporučuju pošiljke s ovršnim prijedlozima?

Među sažecima s predavanja ovrhe i opomene u prostorijama HUZP-a iz 2011. godine navodi se kako se pošiljke s ovršnim prijedlozima trebaju isporučiti osobno primatelju koji treba potpisati primitak pošiljke. ''Izuzetak je definiran Ovršnim zakonom koji u članku 8. navodi kako se dostavljaju pošiljke pravnim osobama kao i fizičkim osobama koje obavljaju određenu upisanu djelatnost'', navodi se te dodaje kako je nažalost Ministarstvo pravosuđa s Hrvatskom poštom dogovorilo da se takve pošiljke isporučuju prema Zakonu o parničnom postupku mada imamo Ovršni zakon.

Na taj način zajedničkim, a navode u Udruzi i nezakonitim dogovorom nastaje pravna nesigurnost građana fizičkih osoba prema kojima se može pokrenuti ovršni postupak, voditi isti postupak, a da oni to ne znaju. Postavlja se pitanje kako je to moguće? ''Prema našem mišljenju postupa se suprotno Zakonu o pošti koji regulira što je preporučena pošiljka i kako se dostavlja te se krši Ovršni zakon kao specijalni zakon u kojem se navodi kako se dostavljaju pošiljke'', navode u Udruzi.

Opomena kao upozorenje potrošačima

Dodaju kako se ovrha ne provodi na primanjima, naknadama i iznosima koji su izuzeti zakonom. ''To su primjerice primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, tjelesnoga oštećenja, socijalne skrbi, privremene nezaposlenosti, dječjega doplatka, stipendije i pomoći učenicima i studentim. Ovršenik tim sredstvima može slobodno raspolagati.''

U Udruzi smatraju kako bi davatelj usluge trebao opomenom upozoriti potrošača kako neki od njegovih računa nisu došli na naplatu te dodaju kako dio potrošača svoje obveze plaća putem interneta ili sami ispunjavaju uplatnice pa može doći do greške u upisivanju. ''Hrvatska udruga za zaštitu potrošača se zalaže da potrošači koji iz nekog razloga nisu platili svoju obvezu dobiju opomenu. Može se dogoditi da im se koji račun zagubio i treba ih podsjetiti opomenom da se ne treba pokretati ovršni postupak koji je puno skuplji'', dodaju.