Većina nas je u školi učila da godišnja doba počinju 21. u mjesecu s izuzetkom u rujnu, no posljednjih 20 godina astronomi su izračunali da počinje dan ranije. Klimatološki se pak gleda drugačije
DANAS U 10.27
Jutros u 10:37 'službeno' stiglo proljeće, no zbunili ga datumi - sve miriše na snijeg
Možda je stiglo još 1. ožujka, možda danas u 10 sati i 37 minuta, a možda nam stigne tek sutra, ovisno koga pitate.
POGLEDAJTE VIDEO: Prekrasan proljetni dan u Rastokama
Pokretanje videa...
01:30
U petak smo imali ugodan, topao i sunčan dan, uz pokoji oblak i koju kap kiše, a već danas je zazimilo i u dijelovima Hrvatske sprema se snijeg, ili je već pao, uz šanse da se vrijeme već sutra razvedri i zagrije zubato sunce.
Takve su promjene karakteristične za početak proljeća, pa zapravo i nije bitno je li to godišnje doba 'službeno' stiglo ili nije. Kao da se i godišnje doba zbunilo, pa tu zbrku s datumima vrijedi istražiti.
Većina nas u školi je učila da godišnja doba počinju 21. dana u mjesecu, osim jeseni koja stiže 23. rujna, što je, zapravo, priča prilagođena tome da bismo jednostavno mogli pratiti smjene godišnjih doba. Stručnjaci koji se bave astronomijom to računaju puno preciznije i oni su utvrdili da proljeće posljednjih 20-ak godina stiže dan ranije. Postoji mogućnost da stigne i ranije, već 19. ožujka, a tehnički rečeno, to se utvrđuje prema tome kad Zemljina rotacijska os bude na 23,5 stupnjeva u odnosu na orbitu oko Sunca.
- Nije lako objasniti tu razliku, no krajnje pojednostavljeno, ona nastaje zbog toga što kalendar koji imamo i kojim se služimo nije do kraja precizan, kao ni način na koji mjerimo dan. Mi računamo da on traje 24 sata, a Zemlji za rotaciju oko njene zamišljene osi treba zapravo 23 sata i 56 minuta – pojašnjava Dinko Brautović, predsjednik Akademskog astronomskog društva Rijeka.
Te četiri minute su i razlog zbog kojega se razlikuje broj dana u mjesecu, tako da imamo one sa 30 i 31 danom, odnosno veljaču koja svake četiri godine ima 29 dana, dodaje.
- Te nepravilnosti u Zemljinoj rotaciji povezane su s položajem Zemlje u odnosu na Sunčeve zrake i poklapaju se s ekvinocijem – pojašnjava sugovornik. Pritom je važno imati na umu da se datumi mogu razlikovati u različitim dijelovima Zemlje, pa se ni početak proljeća ne može definirati za sve dijelove planete u isto vrijeme, dodaje sugovornik. Govorimo, zapravo, o sličnom principu kao i kad je riječ o Novoj godini, kaže.
- Tako možemo reći da je na dan kad je kod nas već započeo 20. ožujka, u SAD-u neko vrijeme još 19. ožujka, dok su u Kini, recimo, već zagazili u 21 – pojašnjava Brautović.
No, i jedna i druga teorija skoro da padaju u vodu kad nazovete Državni hidrometeorološki zavod, gdje kažu da je proljeće - što se njih tiče - stiglo još 1. ožujka. Tako su i objavili prije 20-ak dana. No, to je meteorološka metoda, koja zapravo meteorolozima olakšava praćenje godišnjih doba, i ne treba ju uzimati kao službeni početak godišnjeg doba, pojašnjava Lidija Fuštar, voditeljica Područnog ureda DHMZ Split.
Meteorolozi se pritom vode metodom u okviru koje se promatraju spuštanje i rast temperature, te stanje u atmosferi. To se određuje klimatološki, praćenjem statistike o temperaturama i koordinira prema kalendaru, te svako godišnje doba traje tri mjeseca, pa za njih proljeće meteorološki traje do 31. svibnja.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
