Europska komisija surađuje s državama članicama EU-a kako bi potpomogla i ojačala razvoj ključnih kompetencija i osnovnih vještina za sve, od rane dobi i kroz cijeli život
MENTORSTVO JE KLJUČ RAZVOJA
'Stariji nisu teret, nego mostovi između prošlosti i budućnosti'
Tanja Šimić, dugogodišnja urednica na Hrvatskoj radio televiziji, nije se povukla u pasivnost mirovine. Naprotiv, odlučila je iskoristiti svoje bogato iskustvo i strast prema televiziji kako bi stvorila nešto posebno. Tako je nastala emisija “Zlatna liga”, koja je postala pravi hit među gledateljima.
Njezina karijera obuhvaćala je različite uloge – od novinarke do voditeljice, urednice, producentice i voditeljice Odjela međunarodnih odnosa. No, umjesto da se povuče u tišinu mirovine, Tanja je odlučila nastaviti stvarati i povezivati generacije.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:53
Pokrenula je emisiju za umirovljenike
Emisija “Zlatna liga” posvećena je umirovljenicima, a gostovala su mnoga imena iz javnog života koji su ostavili trag. Tanja je, kao umirovljenica, pronašla novi smisao u radu. Kroz emisiju, koju je pokrenula kao vanjska suradnica i autorica, Tanja istražuje što rade umirovljenici, kako provode svoje vrijeme i kakve tragove ostavljaju.
Kako kaže, što je prevagnulo njezinu ponovnu suradnju s televizijom:
- Sve smo unaprijed definirali što se treba napraviti i ja sam to uredno i profesionalno isporučivala. Sviđa mi se raditi ono što sam radila cijelog života, što znam raditi i volim, a u ritmu koji mi odgovara - rekla je Tanja.
Tako Tanja Šimić, umirovljenica, nastavlja stvarati. Njezin rad pokazuje da mirovina ne znači kraj, već novi početak.
Ona se, kao umirovljenica, uključila u dinamičan svijet tehnologije. U montaži surađuje s mlađim kolegama, razmjenjujući znanje i iskustvo. Emisija je dobila pozitivne povratne informacije od gledatelja, potvrđujući da njihov trud ima smisla:
- Otišla sam u prijevremenu mirovinu jer mi se ta opcija učinila optimalnom. Kako nisam mogla predvidjeti koliko će dugo epidemija trajati i kako će se raditi jednom kada završi, odlučila sam da je najbolje da odem u mirovinu i da si vrijeme ispunim onim aktivnostima koje me vesele i ispunjavaju, a da se istovremeno osjećam korisnom. U prvoj godini mirovine završila
sam tečaj akupunkture i vratila se svojem starom hobiju – tkanju. No, onda sam dobila poziv da pokrenem novu emisiju na HRT-u. Tako sam protekle dvije sezone radila emisiju ‘Zlatna liga’ - ispričala je.
Emisija okuplja različite poznate osobe iz hrvatskog javnog, kulturnog, sportskog, medijskog i umjetničkog života. Njezini gosti su legende malih ekrana, umirovljeni voditelji i druge zanimljive osobe. U emisiji se razgovara o njihovim iskustvima, životu u mirovini i tragovima koje su ostavili u našem društvu ranije.
Primjeri gostiju u emisiji “Zlatna liga” uključuju Zlatka Kauzlarića Atača, Mira Vucu, Ružicu Cigler, Miodraga Šajatovića, Igora Zidića, Zvonka Makovića, Antu Kostelića Gipsa i Hrvoja Horvata Cvebu. Emisija je dočekana je s iznimnim interesom i podrškom gledatelja. Pozitivne povratne informacije govore da sav trud koji Tanja Šimić i njezini kolege ulažu u emisiju ima smisla. Upravo ta povezanost s umirovljenicima i fokus na njihovim pričama doprinose uspjehu emisije.
Emisiju je uređivala i naša istaknuta novinarka u mirovini Mirjana Rakić, rođena 7. ožujka 1948. godine. Veći dio svoje karijere provela je u redakcijama za vanjsku politiku na Televiziji Zagreb i kasnije na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT). Tijekom svoje karijere, intervjuirala je mnoge poznate osobe, uključujući Yassera Arafata, Margaret Thatcher i Muammara Gadafija. Uz to, Mirjana Rakić bila je predsjednica Vijeća za elektroničke medije i direktorica Agencije za elektroničke medije.
Njezin profesionalni rad odlikuje se iznimnom stručnošću i angažmanom u medijskom svijetu.
Mentorstvo kao ključ razvoja mladih novinara
U uređivanju te emisije sudjeluje i poznati televizijski čovjek Velimir Đuretić, također umirovljenik. Mentorstvo je ključno za razvoj mladih novinara i jačanje novinarstva kao struke. Nažalost, nedostatak mentora u javnom mediju može imati negativan utjecaj na rad mlađih kolega. Kroz mentorstvo, iskusni novinari mogu prenositi svoje znanje, vještine i profesionalne vrijednosti, pomažući mladima da razumiju kompleksnosti novinarskog posla i da se razvijaju. Stoga bi investiranje u mentorske programe moglo biti
ključno za očuvanje kvalitete novinarstva i osiguranje da se mladi novinari osjećaju podržano i pripremljeno za izazove u ovom dinamičnom polju.
Postoje inicijative i programi koji se bave mentorstvom, posebno u oblasti novinarstva. Na primjer, na VERN’u (Visoka škola za
menadžment i komunikaciju) nude studij novinarstva koji priprema studente za različite novinarske poslove, uključujući tradicionalne medije poput televizija i radija, ali i suvremene digitalne medije. Mentorstvo je važno kako bi se mladi novinari bolje razumjeli složene poslovne koncepte i pristupe, te kako bi izlazili iz svoje zone komfora.
Europska komisija surađuje s državama članicama EU-a kako bi potpomogla i ojačala razvoj ključnih kompetencija i osnovnih vještina za sve, od rane dobi i kroz cijeli život. Ključne kompetencije podrazumijevaju znanje, vještine i stavove koji su potrebni za osobno ispunjenje i razvoj, zapošljivost, socijalnu uključenost i aktivno sudjelovanje u društvu. Mentorstvo ima važnu ulogu u prenošenju znanja i iskustava te podržava razvoj pojedinaca. Osim toga, mentorstvo može doprinijeti razvoju emocionalne inteligencije i međuljudskih vještina. U poslovnom okruženju, mentorstvo je nepogrešivo za pridobivanje, prenošenje, izmjenu i kruženje znanja, što je ključno za stvaranje društva blagostanja za sve.
Mostovi vremena: Ispovijest Lovorke Marinović
- Mi "starice". Tako nas često oslovljavaju, kao da smo samo sjene prošlih vremena. No, ja, Lovorka Marinović, odlučila sam da neću biti samo sjena. U mirovini sam, ali zašto ne bih i dalje radila? Zašto ne bih bila aktivna, živa, korisna? - kaže Lovorka.
Odlaskom u mirovinu, često gubimo aktivnu ulogu u društvu. Taj gubitak često vodi ka lošem mentalnom zdravlju, stresu, depresiji. No, Lovorka je odlučila drugačije. Odlučila je ostati aktivna, jer život je više od broja godina.
U današnje vrijeme imamo mnogo mogućnosti kako izbjeći takva stanja. Možemo se uključiti u razna udruženja umirovljenika, sudjelovati u projektima, družiti se s mladima.
- Cijeli radni vijek sam provela radeći na projektima. Bilo mi je logično da tako nastavim i u mirovini. Trenutno koordiniram dva projekta. Prvi je međunarodni projekt o suzbijanju seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu, koji se provodi u šest država i financira iz fondova EU. Drugi projekt je Think Tank Korčulanska škola, koji već 13 godina okuplja progresivne ljude iz naše regije i EU na otoku Korčuli - ističe.
Škola je osmišljena kao jedinstveni politički, ideološki, slobodni prostor za razmjenu mišljenja o kritičkim pitanjima, posebno onima vezanim uz ravnopravnost spolova gdje najviše surađuju s mladima.
- U svom radu koristim svoje iskustvo, kreativnost, znanje i vještine. Naša druženja stvaraju prijateljstva, doprinose suradnji i solidarnosti. Jer stariji ljudi nisu teret – mi smo mostovi između prošlosti i budućnosti. Naša mudrost, iskustvo i predanost čine nas neprocjenjivima. I dok koordiniram projekte, osjećam da sam dio nečeg većeg, nečeg što nadilazi godine i brojke. Tako da, dragi moji, ne zovite nas samo “staricama”. Mi smo više od toga. Mi smo mostovi vremena, poveznice između generacija. I dok radimo, stvaramo, razgovaramo, neka nas nosi vjetar promjena, neka nas vodi prema boljoj budućnosti - zaključila je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
