Sedam kajmana stiglo u Pulu: 'Jedan je napadao ostale, pa je u karanteni. Zove se Agresor'

Sedam malih kajmana, sedam braće koje su djelatnici prozvali "sedam patuljaka", pedesetak meksičkih "aksolotla", strogo zašićene vrste kojoj iznova rastu otrgnuti udovi te nasrtljiva kornjača, samo su neki od zanimljivosti pulskog Aquarija koji brine o brojnim morskim ali i slatkovodnim vrstama,kako domaćim tako i egzotičnim. Od sedam malih kajmana, jedan je morao u karantenu, u samoizolaciju zbog svog težeg karaktera i nasrtljivog ponašanja prema braći. 

"Kajmani su stigli iz Splita. Pomogli smo ih udomiti jer ta ustanova nije više bila u mogućnosti brinuti o njima. Oni su u stvarnosti dominantni i zahtijevaju dosta mjesta i uvijek je tu jedan "alfa" mužjak koji se želi nadmetati sa svima ostalima. Upravo se to dogodilo i kod nas pa smo dominantnog morali izolirati da se malo primiri. Prozvali smo ga "Agresor" jer je napadao ostale. Inače, kajmani žive u tropskim vodama i zato imamo posebne lampe gdje je tepmperatura 35 stupnjeva preko dana. Najviše vole jesti pastrvu, piletinu i juneći but", kazali su djelatnici Aquarija. 

NA REHABILITACIJI U PULI Korni Karlo: Imam 30 godina i ne mogu zaroniti zbog - plinova

Za kajmane je zadužen Alen Kazalac koji je spremno uzeo u ruke jajačeg kajmana "Agresora" i dodao kako se više kajman njega boji, nego obrnuto. 

"Hranim ih jednom do dvaput  tjedno uz pomoć štapa, pojedinačno. Obožavam kajmane i terarij gdje su smještene bebe lagano im postaje premali tako da ćemo ih uskoro preseliti u veći. Nikada me niti jedan nije ugrizao", odao je.

Brojni posjetitelji za našeg dolaska sa strahopoštovanjem gledali su hranjenje malenih kajmana koji su pred njima trgali meso i gutali ga u zalogaju. Mališani imaju oko 55 centimetara a mogu narasti preko 2 metra. 

"Gmazovi su inače ugrožene vrste i osim što smo poznati kao centar za oporavak morskih kornjača, liječimo i druge životnije poput gmazova i zavičajnih gmazova kao što su primjerice čančare. Planiramo uspostaviti i veterinarsku službu gdje ćemo imati i rengenske snimke ozlijeđenih životnija te izvoditi brojne,potrebne operacije kako bi ih spasili", kazala je Karin Gobić, biologinja. 

S kajmanima u suživotu živi i nasrtljiva mesojedna kornjača.

"Njezino porijeklo je Južna Amerika ali je ova u Pulu stigla iz Beča. Priča je po nju završila dobro jer na carini uhvaćen jedan muškarac koji ju je ilegalno prevozio, te je potom kornjača završila kod nas. Ona podsjeća na prakornjače koje su nekada davno živjele. Živi gotovo nepomično u svom staništu ali je mesojedna i plijen lovi tako što može izdužiti vrat i 20 centimetara i trzajem otkinuti meso", objasnili su djelatnici. 

U skopu izložbe "evolucije" pažnju su privukli i meksički vodenjaci, a riječ je o pedesetak beba. 

"Oni tjekom cijelog života zadržavaju vanjske škrge a također im ponovno narastu otrgnuti ili ozlijeđeni udovi. Žive inače u barama, a u samoj prirodi su ugroženi, ali su tipični za uzgoj u zološkim vrtovima. Samo u Meksiku žive u prirodi, a najveća populacija tih vodozemaca nalazi se pod ljudskom skrbi. Koristili su se u znanstvene svrhe jer mogu nešto što niti jedan drugi organizam ne može. Ako im se tijekom ozljede otkine dio tijela, narasti će im novi. Stanice su već u srži specijalizirane za onaj dio tijela koji je životinja zbog nekog razloga izgubila. Zato se istražuje kako bi se razumjela genetska funkcija, kako je moguće da je jedna mala životinja sposobna odraditi takav genetski proces. Životni vijek u prirodi im je desetak godina a mogu narasti oko 30 centimetara", kazali su djelatnici.