Žarko Bjelan u omiškoj je lučici vidio prijatelja koji se vratio iz ribolova. Među ulovom bio je i rak kojeg tamošnji ribari nisu viđali u tim vodama. Došao je iz Atlantika
Dragi gost: Kraj Omiša ulovio je raka iz Atlantskog oceana
Okupilo se svijeta, svi su gledali kakav je to rak. Nisam ga, iskreno, vidio dosad. Rekao nam je to Žarko Bjelan, čitatelj koji je u utorak u omiškoj lučici snimio neobičan ulov svojeg prijatelja.
- Nije nam htio reći gdje ga je ulovio. Rak je plavi i izazvao je dosta čuđenja među svijetom - kaže Žarko. Stručnjaci se, pak ne čude. Dr. Mirna Batistić sa dubrovačkog sveučilišnog Instituta za more i priobalje kaže da je to plavi rak.
- Zapravo, ovaj plavi rak je pridošlica ali se je već udomaćio, osobito u ušću Neretve. Mi u Institutu u Dubrovniku upravo radimo genetsku analizu ovoga raka da bi utvrdili kolika je njegova raznolikost i mogućnost prilagodbe - rekla je dr. Batistić.
Plavi rak (Callinestes sapudus) pripada vrlo brojnom rodu desetoronožaca, odnosno obitelji veslača, rakova čiji je zadnji par nogu oblikovan poput vesala i služi za plivanje. Živi u Atlantskom oceanu i uz obalu Sjeverne Amerike, odakle se balastnim vodama proširio svjetskim morima. Prvi njegov nalaz u Jadranu zabilježen je kod Venecije davne 1949. godine. Prvi primjerak u našim vodama je ulovljen 2006. na ušću Neretve. Od tada, ne samo što se udomaćio i veoma razmnožio u delti, nego se raširio i po ostalim predjelima srednje Dalmacije. Najsjevernije je ulovljen u Murteru. Ovaj rak u Atlantiku naraste do čak 25 cm dužine, dok su kod nas lovljeni upola manji. Osim pretežito plavo obojenih ekstremiteta, čemu duguje ime, ovaj rak je prepoznatljiv i po kopljima - rožnatim izraslinama na bokovima kojima se štiti od napadača. Pretežito obitava na mekanom, ali ga ima i na tvrdom dnu. Glavna hrana su mu školjke.