Postoji puno zapisa o Velikom potresu u Dubrovniku 1667. godine. Svi opisuju bijedu preživjelog stanovništva, razoren i opustošen grad. Skoro 350 godina kasnije, na isti dan, potres jačine 6,2 uništio je L'Aquilu
Razoran potres, tsunami i požar uništili Dubrovnik. Na isti dan 2009. potres je sravnio L'Aquilu
Na veliku srijedu prije Uskrsa 6. travnja 1667. godine oko 8 sati i 45 minuta Dubrovnik i okolicu pogodio je razoran potres. Osjetio se od Genovskog zaljeva, na istočnoj i zapadnoj obali Jadrana, Albaniji, pa sve do Smirne i Carigrada.
Osjetio se intenzitetom od 8 stupnjeva EMS ljestvice južno od Dubrovnika, sve do Budve (oko 70 km udaljene od epicentra), a sjeverno do četrdesetak km udaljenog Stona. Ne zna se točan broj poginulih i ranjenih, ali procijenjeno je oko 2200.
Grad koji je tada bio bogat i napredan značajno je nastradao. Obrambene zidine i tvrđave jedine su ostale pošteđene od teških oštećenja. U Kneževoj palači tada je poginuo knez Getaldić sa svojom obitelji.
Nakon potresa - tsunami, požari, pljačke...
Građane Dubrovnika koji su preživjeli potres ubrzo je dočekao tsunami. O tome je pisao nizozemski konzul Jakob van Damm koji je na putu za Smirnu potres preživio u Dubrovniku. Mornar u luci mu je navodno pričao "kako je voda iz luke tri puta uzmakla, tako da je brod pao na dno i udario".
POGLEDAJTE VIDEO: Animacija dubrovačkog potresa 1667.
Potres je izazvao i požare koje je raspirio i snažan vjetar. Dva dana kasnije požari su minuli, no Dubrovnik je, povrh svega, još i opljačkan.
Iako se ne zna točan izgled grada prije potresa, kao ni broj stanovnika, pretpostavlja se da ih je bilo oko 6000, objavio je PMF.
O strašnom potresu postoje brojni dokumenti, a svi ukazuju na razmjere katastrofe koja je pogodila Dubrovnik i nakon koje se dugo i sporo oporavljao, no nikada nije vratio stari sjaj. Pisma i rukopisi opisuju prizore iz razorenog Dubrovnika. Potres je pretvorio grad u hrpu ruševina, a s brda Srđa kotrljalo se kamenje. Izvori i gustijerne su presušili. Podigao se oblak prašine iznad Grada.
Na isti dan razoran potres pogodio L'Aquilu
Na isti datum, skoro 350 godina kasnije, razoran potres pogodio je i talijanski grad L'Aquilu.
Ondje je 6. travnja 2009. godine potres magnitude 6,2 stupnja po Richteru sravnio taj grad sa zemljom. U potresu je poginulo oko 300 ljudi, što ga čini najsmrtonosnijim potresom u Italiji u gotovo 30 godina. Probudio je stanovnike u 3.32 sata u noći.
- Zatrpana sam, potpuno zatrpana. Nalazim se na drugom katu, a stubište više ne postoji. Osjećam jak miris plina, spasite me - gorko plačući preklinjala je žena koja je tad nazvala 112, a snimke se mogu čuti u raznim dokumentarcima o L’Aquili. Spasioci na toj snimci pitaju ženu da im kaže adresu, ali odgovora više nema. Počinje pravi pakao.
Oštećeno je između 3000 i 11.000 građevina, a neke su se potpuno urušile. Više od 40.000 ljudi smješteno je u kampove, a još 10.000 ih je bilo smješteno u hostelima. Mnogi su utočišta potražili kod obitelji u drugim gradovima u Italiji.
Obnova i dalje traje
Svega toga u detalje se prisjetio prošle godine za 24sata hrvatski inženjer Dario Almesberger (78), Riječanin koji živi u Trstu. Bavi se obnovama nakon potresa, a u posljednjih 20 godina u Italiji je radio na čak pet. U Italiji ga zovu “Il medico dei palazzi” - doktor za palače.
- Stambeni objekti i tvorničke hale tamo su odmah sanirani ili srušeni te ponovno sagrađeni prema novim seizmičkim propisima. Obnova još i danas traje. Odvija se polako jer je grad poznato sveučilišno središte s mnogo povijesnih zgrada, za čiju su obnovu potrebni novac i vrsni majstori. Do sada je sanirano 70 posto spomenika kulture, ali sve se na njima radi s originalnim materijalima - rekao je inženjer prošle godine.