Žana Pavlović ističe kako bi svaki razred trebao imati vlastiti pozdrav. Prvašići neće imati priredbu pa bi im roditelji trebali posvetiti posebnu pažnju i za njih kod kuće napraviti malu svečanost
SAVJETI ZA PRVAŠIĆE
Psihologinja Pavlović: Osmislite vlastiti pozdrav laktom. To štiti, ali i daje osjećaj pripadanja...
Ove godine najteže će biti prvašićima jer je njihov veliki i važan dan postao gotovo marginalan - ističu naši sugovornici pojašnjavajući kako za djecu polazak u prvi razred osnovne škole ima veliku ulogu u kojoj potvrđuju svoj rast, ulazak u svijet ozbiljnije djece i početak novog životnog razdoblja.
POGLEDAJTE VIDEO: Mjere u školama od 7. rujna
Pokretanje videa...
01:41
- No ove godine čeka nas neobičan početak školske godine u kojem nema priredbi ni dočeka. Ono što djeca pamte čitavog života ove godine će izostati. Zato je na roditeljima velika uloga mališanima taj dan učiniti posebnim. Razgovarajte s djetetom, organizirajte kod kuće malu svečanost, izradite natpise "Sretno prvašiću!" kojima ćete ukrasiti stan i jednostavno djeci posvetite pažnju. Nemojte biti negativni i omogućite djetetu da uživa u tom prvom danu početka nastave, kakav god on bio - savjetuje dječja psihologinja Žana Pavlović dodajući kako je dio pripreme za polazak u školu određivanje mjesta za učenje, radnog prostora za pisanje zadaća te kupnja školske torbe i pribora. No te predradnje većina roditelja obavila je prije početka nastave.
- Najteži dio posla je djeci objasniti kako održati fizičku distancu, jer su mališani niže kronološke dobi usmjereni na istraživanje okoline i druženja s prijateljima. No onima koji su tek krenuli u školu valja objasniti da je ta distanca nužna jer postoji virus koji se prenosi s čovjeka na čovjeka, pa tako i na dijete. Tu je velika uloga učitelja koji će morati posebno posvetiti pažnju tom segmentu - nastavlja ona dodajući kako je starijoj djeci još od lanjske školske godine jasno kako se ponašati, pa će lakše prihvatiti nova pravila.
- U medicinskom smislu djeci valja objasniti važnost higijene i naučiti ih kako na ispravan način oprati ruke. Možete im u torbu staviti bočicu dezinficijensa kako bi uvijek mogli imati čiste ruke, a svakako je najvažnije upozoriti dijete da mora bespogovorno slušati sve upute učitelja i nastavnika. Ako budu potrebne maske, roditelji trebaju dijete naučiti kako staviti masku te istaknuti zašto je važno nakon stavljanja ne dirati je rukama - savjetuje pedijatar dr. Milivoj Jovančević.
Psihologinja se nadovezuje kako bi manjoj djeci valjalo približiti pojam nošenja maske još prije polaska u školu.
- Sa mališanima možete sami izraditi maske ili im omogućiti da biraju kakve žele nositi. Svakako ih valja upozoriti kako će u školi i drugi imati maske i da to nije ništa strašno. Ako imaju osjećaj da ne mogu disati ili da se guše, moraju u dogovoru s učiteljicom izaći negdje na otvoreno, skinuti masku kad su sami i nadisati se zraka. Treba im istaknuti da je to samo faza privikavanja koja će proći i kad se prilagode više neće osjećati nelagodu ni strah - pojašnjava Pavlović.
Naši sugovornici ističu kako bi djecu valjalo podučiti da izbjegavaju velike skupine djece ili izravno dodirivanje drugih mališana, a psihologinja savjetuje da razredi osmisle vlastite pozdrave laktom ili nogom koji će djeci dati osjećaj pripadanja skupini istovremeno ih čuvajući od izravnog kontakta.
- Dodatno, svakako preporučujem djecu cijepiti protiv gripe kako bismo izbjegli mogućnost poklapanja dva virusa istovremeno. Ako dijete ima znakove bilo kakve prehlade, kašljanje, kihanje, curenje nosa, temperaturu, svakako mora ostati kod kuće. Pritom roditelj treba nazvati liječnika svog djeteta i s njim se dogovoriti oko daljnjeg postupanja, a dijete se vraća u kolektiv kad je posve ozdravilo - pojasnio je dr. Jovančević.
U slučaju da je netko u razredu ili školi obolio od COVID-19, roditelji moraju slušati upute epidemiologa koji je jedini nadležan za određivanje protuepidemijskih mjera, tako da roditelji ni nastavnici nemaju prostora za samovoljne korake.
- Ako je netko u razredu bio zaražen, epidemiolog će odrediti sve potrebne korake, hoće li svi ići na testiranje ili neće uopće te hoće li biti samoizolacije i u kojem trajanju. Ukoliko je pak dijete preboljelo COVID nakon negativnog testa i fizičkog oporavka kao i kod svake druge bolesti, može se bez problema vratiti u kolektiv. Dodatno, koliko znamo, takvi bolesnici doprinose kolektivnom imunitetu jer je vrlo mala vjerojatnost, prema onome što sad znamo, da će se opet razboljeti - ističe dr. Jovančević dodajući kako bi bilo dobro poraditi i na osnaživanju imuniteta mališana nudeći im zdravu prehranu sa što manje šećera i masti, boravak na svježem zraku uz puno fizičkog kretanja te smanjenjem boravka pred ekranima. No koliko god neizvjesnost i situacija oko pandemija pogađa odrasle, pogađa i djecu, osobito učenike u završnim razredima osnovne i srednje škole.
- Kroz moju privatnu praksu sam uočila da je sve više poziva djece koju ova situacija vodi do tjeskobe povezane sa brigom oko budućnosti, a kojoj djeca u toj dobi nisu sklona. Riječ je o učenicima osmog razreda te završnih razreda srednje škole. Tjeskobni su, boje se i zabrinuti su. Kako bi im roditelji olakšali, osim što bi trebali potražiti stručnu pomoć, svojoj djeci mogu pružiti stabilnosti i pomoći im u organizaciji situacija koje mogu kontrolirati. Rutina znači da je sve u redu i daje nam sigurnost, pa tako valja osmisliti dan u kojem se točno zna kad je vrijeme za učenje, kad za aktivnosti, trening, odmor ili ručak. Rutina nam daje kontrolu nad životom, a to je ono što je toj djeci sad najpotrebnije - zaključila je psihologinja.
Savjeti za roditelje prvašića
Radi zaštite svojeg zdravlja i zdravlja bližnjih, važno je djecu naučiti pridržavati se epidemioloških mjera. Psihologinja Mia Roje Đapić iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba ističe kako je važno da roditelji prije polaska u školu pročitaju i razumiju pravila kako bi ih mogli prenijeti mališanima te na konkretnim primjerima objasniti što ta pravila znače
- Jako je važno da se barem nekih od tih pravila pridržavamo i kod kuće, kako bi dijete usvojilo zdrave navike, primjerice pranje ruku po ulasku u zatvoren prostor. Kako oprati ruke? Sapunom, toplom vodom i dovoljno dugo. Djeca takvu uputu mogu lako zaboraviti, ali ako s njima pjevamo pjesmicu u trajanju od pola minute dok peru ruke, toga će se sjetiti. Ako smo nekoliko puta doma pošarali ručice, zamislili da su te šare virusići i testirali kako treba prati ruke da se „virusići“ operu, i to je nešto čega će se dijete sjetiti. Važno je da smo kreativni i da maksimalno konkretiziramo primjerima - savjetuje ona dodajući kako nije važno samo ono što djeci govorimo, nego i ono što im pokazujemo vlastitim primjerom.
- Roditelji koji se i sami pridržavaju mjera, koji se pritom ne ljute, nego se s djecom zabavljaju, vjerojatno su roditelji čija će djeca usvojiti sličan pristup. Predstaviti ovu situaciju kao tešku i promijenjenu, ali kao izazov s kojim se obitelj može suočiti, značajno je drugačije od preplavljivanja djeteta svojim brigama i mišljenjima oko mjera - pojašnjava psihologinja.
Odlazak iz vrtića i ulazak u školu za djecu može biti podjednako uzbudljivo i zastrašujuće, i zato im treba podrška roditelja kao i povjerenje u sustav u koji dolaze.
- Bez obzira na sve napore, uspjehe i pogreške sustava, ne zaboravite da ste djeci glavni uzori i utjecaj upravo vi u obitelji. To je velika odgovornost, ali i velika utjeha u vremenima u kojima je sve drugo oko nas nesigurno. Posebno je važno naglasiti da školski uspjeh, koji je bitan, ali ni inače ne smije biti najbitniji, ove školske godine zaista treba biti u drugom planu u odnosu na mentalno i emocionalno zdravlje djece. Ne možemo u potpunosti otkloniti utjecaje ove situacije – što s koronom, što s potresom kod zagrebačke djece, niti bi to bilo prirodno očekivati. Reakcije na visoko stresne i traumatske događaje normalne su reakcije na nenormalne okolnosti, kako nama odraslima, tako i djeci. Kada dijete dođe iz škole, prvo ga pitajte kako je. Ne je li bilo dobro, kako je pisalo slova, koju je ocjenu ili smajlića dobilo ono, a koju ocjenu ili smajlića susjed. Pitajte prije svega dijete kako je. Normalizirajte emocije djeteta, ponudite mu sigurnu luku i zaštitu - kaže mag. Roje Đapić. Ukoliko ne znate kako to učiniti, potražite pomoć stručnjaka.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
