Smješten na ušću rijeke Krke u Jadransko more i od milja nazvan "Krešimirov grad", Šibenik je jedan od najstarijih hrvatskih gradova. Zapravo je najstariji samorodni grad na Jadranu, koji su osnovali Hrvati i koji se prvi put spominje 1066. godine u darovnici Petra Krešimira IV., kralja Hrvatske i Dalmacije. Kako prenose povijesni izvori, status slobodnoga grada dobio je stotinjak godina poslije, utemeljenjem šibenske biskupije. Šibenik je danas poznat i kao Grad djece jer je već 66 godina domaćin poznatog Međunarodnog dječjeg festivala.

'Opasne' žene koje se ne udaju u svibnju

Jedna od mnogobrojnih zanimljivosti koje krije ovaj grad je ta da je Šibenik jedini grad u Hrvatskoj i jedan među rijetkima na svijetu koji ima čak dva kulturna dobra na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine (katedralu svetog Jakova i Tvrđavu svetog Nikole). Izuzev Tvrđave svetog Nikole, grad okružuju još tri tvrđave: svetog Mihovila (poznata i kao sv. Ana), svetog Ivana te Barone (Šubićevac). Upravo su danas te četiri tvrđave, koje su stoljećima služile za obranu i zbog kojih Šibenčani nikad nisu izgubili bitku za svoj grad i prepustili ga okupatoru, simbol nepokorenosti Šibenika.

Osim tvrđava, čini se da su Šibenik nekad branile i žene, a za to su imale posebnu taktiku. Bilo je to u vrijeme napada Turaka na grad, kad su žene zavodile turske vojnike ne bi li ih namamile u zamku i polile vrućim uljem. Zbog toga je i nastala izreka koja je mnogima i dan danas dobro poznata: "Čuvaj se senjske bure i šibenske cure"!

Šibenik je prvi grad na svijetu koji je, 28. kolovoza 1895. godine, dobio javnu rasvjetu na Teslinu izmjeničnu struju, a koju je proizvodila hidroelektrana na rijeci Krki. Interesantno je da je ta hidroelektrana počela s radom samo dva dana nakon poznate hidroelektrane na Niagarinim slapovima u SAD-u. Šibenčani su tog istog dana kad je hidroelektrana puštena u rad dobili struju, a stanovnici Buffala dobili su je tek godinu dana poslije.

Također, Šibenčani se već gotovo 370 godina ne žene u svibnju, a razlog možemo pronaći u jednoj povijesnoj pripovijesti iz 17. stoljeća. U to je vrijeme kuga pogodila Šibenik, koji je tad bio, s oko 12.000 stanovnika, najnapučeniji dalmatinski grad. Kuga je pokosila tisuće stanovnika, ljudi su umirali u strašnim mukama. Međutim, postojala je jedna predana plemkinja koja se zavjetovala da će otići u časne sestre ako kuga prestane. To se na kraju i dogodilo te je u svibnju kuga nestala, a plemkinja je, predavši svoje srce Bogu, otišla u samostan svete Luce. U čast te žrtve, u Šibeniku nema vjenčanja u svibnju.

Bagatini, botuni i šibenski sinovi

A jeste li znali da je Šibenik bio prvi grad koji je u vrijeme Mlečana kovao vlastiti novac? Bagatin, šibenski sitni novac, imao je s jedne strane lik sv. Marka, zaštitnika Venecije, a s druge strane lik sv. Mihovila, patrona grada Šibenika, te je bio više od dva stoljeća platežno sredstvo u gradu. A danas je jedan od najprepoznatljivijih gradskih suvenira.

Govoreći o suvenirima ovog dalmatinskoga grada, nemoguće je ne spomenuti i šibenski botun. Riječ je o gumbu koji je kroz povijest krasio mušku narodnu nošnju, a označavao je društveni položaj i moć onoga koji ga je nosio. U nesigurnim vremenima šibenski su botuni bili najvredniji dio obiteljske imovine, a danas se zbog svojeg neobičnog i privlačnog dizajna mogu pronaći čak i na naušnicama, prstenju, privjescima, iglama za kravatu, broševima, ogrlicama i tako dalje.

Šibenik je rodno mjesto mnogih poznati ljudi, kao što su sveti Nikola Tavelić (prvi hrvatski svetac, franjevac i mučenik iz 14. stoljeća), Faust Vrančić (hrvatski velikan, autor prvog hrvatskog i prvog mađarskog rječnika u povijesti, izumitelj padobrana i prvog amortizera u povijesti tehnike) te Juraj Šižgorić (starohrvatski pisac i pjesnik te autor prve tiskane knjige jednog hrvatskog pisca).

Šibenik je i rodni grad velikana Dražena Petrovića, kojeg danas pamtimo kao najvećeg hrvatskog i jednog od najvećih svjetskih košarkaša svih vremena. Karijeru je počeo u Šibeniku, nastavio u Ciboni i Real Madridu, a kad se probio u NBA klubove Portland Trail Blazers i New Jersey Nets, Dražen je dokazao kako Europljani mogu igrati u NBA ligi. On je zapravo bio prvi Europljanin NBA lige, a zbog svojih je postignuća 2002. godine uvršten u Kuću slavnih. 

Kako najbolje iskoristiti vrijeme?

Odlučite li ovih dana posjetiti Šibenik, savjetujemo vam da, kada dođete, najprije obiđete dva mjesta s popisa spomeničke baštine UNESCO-a i gradsku jezgru, koju čine 24 crkve, 17 palača, šest samostana, muzeji, galerije, portali, bute i vedri Šibenčani. Pored toga, nemojte propustiti razgledati atrakcije kao što su Tvrđava svetog Mihovila, Samostanski mediteranski vrt svetog Lovre, dvostruki gradski bedem, Tvrđavu svetog Ivana, Aquarium Šibenik te Sokolarski centar Dubravu - jedini takav centar u Hrvatskoj, u kojem se mogu vidjeti različite vrste ptica grabljivica.

Želite li upiti prirodne ljepote ovog šarmantnoga grada, prošetajte jednim od najljepših dalmatinskih parkova, Perivojem Roberta Visianija, te Šetnicom u kanalu svetog Ante, s koje puca prekrasan panoramski pogled na Šibenik, šibenski arhipelag i Tvrđavu sv. Nikole. Da biste maksimalno uživali u ovim krajevima, dopustite povijesti da oživi oko vas te Šibenčanima da vam prenesu svoj dalmatinski opušteni duh!

A na ovom će vam kratkom ali slatkom putovanju najbolji suputnik biti FlixBus, čiji će vam prepoznatljivi zeleni autobusi, osim udobnih sjedala, ponuditi više prostora za noge, besplatan internet te utičnice za elektroničke uređaje. Kartu možete kupiti bez gubljenja vremena, jednostavno i povoljno putem FlixBus aplikacije.

Putem aplikacije također imate mogućnost samostalnog upravljanja rezervacijom, opcije za rješavanje problema s plaćanjem, kao i dodatne informacije vezane za osnovnu i dodatnu prtljagu. U svakom trenutku u samo nekoliko klikova možete pronaći i informacije o svojem putovanju ili rasporedu autobusnih postaja. Ako želite još više uštedjeti, provjerite i FlixBus noćne linije, koje često nude povoljnije cijene, a putovanje im traje kraće jer ima manje zaustavljanja nego tijekom dana. 

I nemojte strahovati da će vas nešto loše zadesiti na putu. Čini se da su to Šibenčani imali na umu kad su gradili autobusni kolodvor jer danas ondje ne postoji peron pod brojem 13!