U trendu: Evo zašto je prehrana na bazi biljne hrane budućnost

Posljednjih godina trendovi kontinuirano ukazuju na sve veće prihvaćanje prehrane temeljene na biljnim namirnicama, neovisno o tome deklariraju li se konzumenti kao vegetarijanci, vegani ili fleksitarijanci (osobe koje meso konzumiraju tek povremeno). Glavni pokretači ovih promjena su mladi, posebice milenijalci među kojima je postotak vegana i vegetarijanaca čak dva do tri puta veći u odnosu na stariju populaciju.

- Motivi zbog kojih se sve više odlučujemo za prehranu temeljenu na biljnim izvorima su zdravstveni, ali i uslijed povećanja svijesti o zaštiti okoliša i životinja - tvrdi Mirja Zupčić, mag.nutr. iz tvrtke Vitaminoteka.

Blagodati ''plant'' based prehrane

Konzumacija hrane biljnog porijekla i smanjenje životinjskih izvora prehrambena su mjera koja se gotovo univerzalno može primijeniti na prevenciju i terapiju većine civilizacijskih bolesti. Veliki sistematski pregledi znanstvenih istraživanja pokazuju da vegetarijanci imaju niže vrijednosti brojnih čimbenika rizika poput indeksa tjelesne mase, masnoća u krvi, šećera u krvi na tašte, u usporedbi sa svejedima. Nadalje, postoje dokazi o nižoj učestalosti bolesti srca, pretilosti, povišenog krvnog tlaka, dijabetesa, artritisa i malignih bolesti u osoba koje se hrane pretežito s hranom biljnog porijekla.

Mnogobrojni pozitivni učinci vegetarijanske prehrane na zdravlje mogu se objasniti povećanim unosom zaštitnih tvari kao što su prehrambena vlakna, vitamini, minerali i fitonutrijenti uslijed konzumacije povrća, voća, žitarica i mahunarki. S druge strane, ograničavanje namirnica životinjskog porijekla dovodi do smanjenog unosa zasićenih masnoća i kolesterola koji pogoduju razvoju mnogih bolesti današnjice.

Velik utjecaj zasigurno se može pripisati i općenito zdravijim životnim navikama osoba koje preferiraju biljnu hranu, kao što je nepušenje, smanjena konzumacija alkohola i redovita tjelovježba. Stoga je sasvim izvjesno da povremeni vegetarijanski dani mogu biti od koristi za zdravlje svih populacijskih skupina.

Mediteranska prehrana pravi primjer

Kada govorimo o ''plant based'' prehrani prva asocijacija će nam biti veganska prehrana, međutim, ''plant based'' odnosi se na prehranu koja je u osnovi biljnog porijekla, no može sadržavati i pokoju namirnicu životinjskog porijekla. Osim namirnica biljnog porijekla, naglasak ''plant based'' prehrane je unos neprocesirane, cjelovite hrane.

Pa tako i naša mediteranska prehrana predstavlja oblik tzv. ''plant based'' prehrane koja je temeljena na biljnim izvorima, a čini se da je upravo taj model prehrana budućnosti koja je dobra i za naše zdravlje, ali i za boljitak našeg planeta.

- Pravilno planirana i uravnotežena semi - vegetarijanska prehrana, koja uključuje povremeni unos ribe i piletine, ali ne i crvenog mesa, u principu, jako nalikuje mediteranskoj prehrani, ''zlatnom standardu'' pravilne prehrane koju zdušno podupiru medicinska i nutricionistička zajednica - smatra Mirja Zupčić, mag.nutr.

Široka dostupnost hrane biljnog porijekla

Dostupnost raznih novih biljnih namirnica, poput biljnih napitaka na bazi žitarica ili orašastih plodova, raznih sjemenki, novih ili starih žitarica, mahunarki te prerađevina od tih namirnica, je velika. Također, i izbor biljnih proteina je velik - od mahunarki, gljiva i proizvoda od soje poput tofua i tempeha pa do sve popularnijeg ''lažnog mesa'' odnosno veganskih burgera, stoga pridržavanje prehrane biljnog porijekla u današnje vrijeme nije bauk.

- Trenutni pokazatelji tržišta na globalnoj razini govore u prilog da je prehrana na bazi biljne hrane budućnost, a s obzirom da je ''plant'' based prehrana dobra za okoliš, etički prihvatljiva i blagotvorna za naše zdravlje, prigrlimo ju što prije - zaključuje mag.nutr. Zupčić.