Slobodne aktivnosti važan su čimbenik pozitivne socijalizacije tinejdžera

Mladi uključeni u dodatne aktivnosti postižu važne razvojne rezultate na način da stječu nove vještine i znanja, zabavljaju se, osjećaju se prihvaćenima i navikavaju se na suradnju s drugima. Te ih aktivnosti uče socijalnim vještinama, razvijaju njihove kompetencije, njihovo samopouzdanje i vjeru u sebe i svoje sposobnosti. Zajedničko provođenje vremena s vršnjacima rezultira dobrim osjećajima, ugodom što su s drugima u (ne)formalnim skupinama, razvijaju se prijateljstva, a djeca uče i dijeliti te pomagati drugima.

Prema dobivenim podacima istraživanja koje je krajem ljeta 2023. za Grupaciju proizvođača piva pri HGK provela agencija Valicon, svaka šesta mlada osoba ide na neku aktivnost nakon škole. Očekivano, najpopularnija aktivnost među mladima su sportovi s loptom (45%). No, mnogo se njih bavi i glazbenim aktivnostima te učenjem stranih jezika. Iako postoje neke razlike u popularnosti slobodnih aktivnosti prema vrsti naselja, sportovi s loptom ostaju uvijek najpopularniji – nešto više u ruralnim (56%) te malo manje u urbanim (45%) područjima.

Uz navedene aktivnosti – sport, glazbu i jezike, istraživanje je pokazalo da slobodno vrijeme postaje sve više polivalentno. Kad su izvan kuće, mladi će ga provesti i u jednostavnom druženju s prijateljima na otvorenom, u igranju video igara, u virtualnoj komunikaciji i na društvenim mrežama, što je pogotovo izraženo vikendima, kada to radi devet od deset tinejdžera. Nešto manje je zastupljeno gledanje televizije (44 posto), a značajno manje čitanje knjiga ili stripova (28 posto).

Kod srednjoškolaca imamo i podatak da na piće s društvom u kafić njih 19% odlazi svaki vikend, a još 32% nekoliko puta mjesečno. Noćni izlasci rjeđa su pojava – samo 8% ih ide redovito u takve izlaske svaki vikend, a 17% par puta mjesečno. Tako niskim brojkama vjerojatno doprinose i „door policy“ u domaćim klubovima, kojima je zabranjen ulazak osobama mlađim od 18 godina (kojima je zakonom zabranjena prodaja i točenje alkohola, na čemu klubovi najviše zarađuju).

No, umnogome je važnije što dobiveni podaci ukazuju da tinejdžeri pokazuju zanimanje ne samo sukladno osobnim preferencijama i sposobnostima, već i prema mogućnostima dostupnih sadržaja u sredini u kojoj žive, ali i motivaciji njihovih roditelja da prepoznaju njihove sklonosti i talente. Sve to pokazuje koliko je potrebno da roditelji shvate važnost slobodnih aktivnosti kao jednom od važnijih zaštitnih čimbenika u prevenciji svih neprihvatljivih oblika ponašanja, uključujući i konzumaciju alkohola.

Dodatno, izostanak uključivanja u slobodne aktivnosti, kao i stihijsko provođenje slobodnog vremena bez uvida i nadzora roditelja, može uzrokovati asocijalna ponašanja, kršenja ustaljenih normi, pa tako u upuštanje u eksperimentiranje s alkoholom i konzumiranje istog.

Djeca i mladi uključeni u strukturirano provođenje slobodnog vremena kroz slobodne aktivnosti bolje iskazuju i prepoznaju svoje i tuđe emocije, lakše iskazuju svoje stavove i mišljenja, znaju se zauzeti za sebe u socijalnom okruženju, spremniji su se suprotstaviti pritisku vršnjaka, što pak smanjuje rizična ponašanja, pa i rizik od konzumacije alkohola.

Piše: Sonja Jarebica, socijalna pedagoginja