Profesorica, turistički vodič i poduzetnica: Ana je u Zadru pokrenula pravi održivi biznis

Ana Bašić Alerić završila je studij povijesti umjetnosti i talijanskog jezika. Godinama je radila kao profesorica talijanskog jezika, a ove godine slavi, kaže, i velikih 20 godina iskustva na poslovima turističkog vodiča u rodnom Zadru. Posao je to koji je, kaže nam Ana na početku, jednako veseli i ispunjava kao prvog dana, ali ipak je odlučila okušati se u poduzetničkim vodama i ručnom radu. 

'Dogodila se ljubav na prvi pogled' 

Završetkom pandemije i početkom "normalnog" života te povratkom školaraca u klupe, Ana je počela potragu za efikasnom i ekološkom ambalažom za obroke koje priprema svojoj djeci. Plastične folije i kutije za nju nisu bile opcija, a one metalne bile su prevelika investicija koja bi prečesto završavala u situacijama "izgubljeno – nađeno".  

- Pretražujući internet, otkrila sam šareni svijet omota od pčelinjeg voska, koji je kao proizvod bio dostupan na svim kontinentima. Bilo je to iznenađenje, oduševljenje i ljubav na prvi pogled, što danas često ponovno proživljavam s kupcima omota. Poslije sam otkrila da ih je moguće nabaviti i u Hrvatskoj, ali do tada je već pala odluka da ih moram pokušati izraditi sama – kaže nam Ana. 

Omoti od pčelinjeg voska služe za čuvanje svježine namirnica kao što su voće, povrće, kruh, sir ili za prekrivanje ostataka hrane u zdjelama. Izrađuju se tako da se otopljeni pčelinji vosak nanosi na pamučnu krpicu i čini je vodonepropusnom, no ujedno dopušta da "diše", što sprečava nakupljanje vlage i truljenje namirnica. 

- Drugi sastojak našeg proizvoda je borova smola, koja im daje ljepljivost i sprečava pristup zraka namirnici, a ulje jojobe omogućuje savitljivost kako ne bi pucali kad se rashlade u hladnjaku i postanu previše kruti. Vosak, smola i jojoba imaju snažna antimikrobna svojstva, zbog kojih se stoljećima koriste u narodnoj medicini širom svijeta, ali i kao važan sastojak u mnogim pripravcima u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Omoti se održavaju pranjem u hladnoj vodi s malo sapunice te se kratko suše na zraku, a rok trajanja im je oko godinu dana – kaže naša sugovornica. 

Više ovakvog sadržaja pročitajte u specijalu Kvaka24.

Ekološko rješenje za čuvanje hrane

Iako cijeli proces proizvodnje zvuči jednostavno, Ana nam pojašnjava da su bili potrebni mjeseci eksperimentiranja, pokušaja i pogrešaka prije nego što je prvi omot iz zadarske obiteljske radionice bio spreman za predstavljanje javnosti.

- Cijeli proces počinje zagrijavanjem smjese pčelinjeg voska, borove smole i ulja jojobe. Zatim smjesu uz pomoć širokoga kista nanosimo na pamučne krpice postavljene na zagrijanu ploču, ostavljamo neko vrijeme da se natope, a zatim ih podižemo, kratko sušimo i omot je gotov. Za taj kemijski dio procesa zadužen je suprug Ante, koji se brine o pravim omjerima sastojaka u omotima – opisuje nam Ana.

Glavna svrha Bee omota svakako je očuvanje okoliša i smanjenje globalnog, ali sve više i lokalnog problema bacanja hrane. 

- Godišnje po stanovniku u Hrvatskoj bacamo 71 kilogram hrane, što je apsolutno šteta s moralne i financijske strane, a omoti od pčelinjeg voska jedno su od ekološki najprihvatljivijih rješenja za njeno čuvanje. Ujedno ovdje govorimo o održivoj, kružnoj ekonomiji, u kojoj je naglasak na maloj, obiteljskoj proizvodnji, suradnji i podršci lokalnih pčelara, a uz to je riječ o podizanju svijesti o značenju očuvanja pčela za cijeli ekosustav – dodaje Ana. 

Na ovaj poduzetnički pothvat Anu je nagnala i jedna navika iz djetinjstva. Naime, kad su bili djeca, postojao je obiteljski običaj da hranu koju ne mogu pojesti poljube prije nego što je bace. Zbog toga su omoti, smatra Ana, nekako logično došli u njezine ruke, a i dugoročno su rješenje u nastojanju da se smanji bacanje hrane. 

- Ako na to gledamo iz perspektive kupca, možemo reći da ćete, ako sačuvate dva puta na godišnjoj razini da vam se ne upljesnivi zaboravljeni sir u hladnjaku, isplatiti kupnju jednog paketa omota. U vremenu u kojem se zatrpavamo stvarima dobro nam dođu proizvodi koji na održiv način uvode red u život, u ovom slučaju u našu kuhinju – ističe naša sugovornica i dodaje kako Hrvatska ipak još zaostaje za zapadnoeuropskim zemljama u pogledu ekološke osviještenosti. 

- Moram spomenuti da smo tek ovaj tjedan imali prvog muškoga kupca, tako da su žene neusporedivo osjetljivije na pitanja očuvanja okoliša. Nadam se da ovaj omjer nije rezultat podjele poslova u kuhinji – simpatično kaže Zadranka Ana. 

'S oprezom otvaram poštanski sandučić'

Premda je u ovom poslu tek godinu dana, Ana prepoznaje koliko su društvene mreže važne za pokretanje i održavanje posla. Do svojih je prvih kupaca došla upravo objavom na Facebooku, iako do tada, priznaje nam, nije bila obožavateljica društvenih mreža. A s tim da u Hrvatskoj nije niti malo lako biti poduzetnik, slaže se i naša sugovornica. Na početku su postojale neke prepreke, a cijeli poslovni put olakšali su joj programi za poticanje samozapošljavanja. 

- Još s oprezom otvaram poštanski sandučić jer je pravila i nameta toliko mnogo da nikad niste sigurni jeste li sve pokrili i treba li na još koji račun uplatiti kakvu članarinu, mjesečnu ili godišnju naknadu. Podrška programa za poticanje samozapošljavanja uistinu nam je olakšala ovu prvu godinu rada. Prije svega to se odnosi na nabavu opreme i sirovina, koje su vrlo skupe. Prijavu smo radili sami, što je tražilo vrlo mnogo vremena i promišljanja nad raznim tablicama, ali iz sadašnje perspektive, gledajući rast interesa za našim proizvodom, izgleda da smo dobro procijenili – kaže nam Ana na kraju i poručuje:

- Za sve one koji se možda dvoume o pokretanju vlastitog posla i još ako govorimo o ručno rađenim proizvodima, onda stvarno glavu gore. Jer u vremenu u kojem nam je sve servirano, znati napraviti nešto svojim rukama i podijeliti to s drugima pravo je zadovoljstvo – kaže Zadranka Ana Bašić Alerić.