Struka godinama upozorava da obiteljske domove nitko ne kontrolira nakon što jednom dobiju dozvole, a premijer najavio da će se svi uključiti kako bi se problem riješio
STRUKA JE UPOZORAVALA
Premalo nadzora u domovima, u kobnom je bilo previše ljudi?
Obiteljskom domu za starije i nemoćne “Zelena oaza” dozvolu je izdala Krapinsko-zagorska županija i to u 2012. godine za osam korisnika, dok je godinu kasnije proširena za dodatnih pet štićenika doma. Neslužbeno doznajemo da uvjeti u domu i nisu bili baš kakvi bi trebali biti te da je navodno imao puno više korisnika nego je trebao. Budući da se dom vodi kao obiteljski, zakonski to znači da smije imati maksimalno 20 štićenika.
Međutim, pitanje je broje je li se štićenici na svim objektima obiteljskog ili u samo jednom objektu. Prema pravilima u obiteljskom domu usluge pruža jedan punoljetni član obitelji, predstavnik obiteljskog doma, koji može zaposliti i druge radnike. Usluge u obiteljskom domu ne može pružati samac, a predstavnik obiteljskog doma treba u pravilu živjeti u istom objektu s korisnicima, iznimno u drugoj kući uz uvjet da je u istom dvorištu i da je osigurana skrb o korisnicima 24 sata dnevno, sve dane u godini. Kako smo već spomenuli, prema neslužbenim informacijama korisnici doma u Andraševcu u trenutku izbijanja požara bili su bez nadzora.
Iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku potvrdili su da je ovaj dom upisan u evidenciju fizičkih osoba koje profesionalno pružaju socijalne usluge, ali ministarstvo s njima nema sklopljen ugovor o pružanju usluga niti financira taj obiteljski dom. Upućeni u problematiku navode kako u tome i jest problem, jer se u nadzor ide samo po prijavi. Iako je ranije za nadzor inspekcije ministarstva bilo zaduženo petero ljudi, taj broj je povećan na njih osam, no to je i dalje nedostatno u odnosu na broj domova diljem zemlje.
- Za obiteljske domove se nadzor radi prije nego se otvore, a tada se utvrđuje zadovoljavaju li propisane uvijete odnosno ima li dovoljno zaposlenih, koliko je kreveta u sobi i slično. U trenutku kad inspekcija izađe i izda rješenje, ništa ne sprječava vlasnika da u tu sobu nagura dodatna dva ili tri kreveta. Nakon toga nema nadzora - svjedoče nam ljudi dobro upoznati s načinom funkcioniranja obiteljskih domova.
Nakon tragedije u kojoj je život izgubili šestero ljudi, postavilo se pitanje treba li češće, posebno u privatnim i obiteljskim domovima, postrožiti inspekcijski nadzor.
- Ovdje će se uključiti svi i županijska tijela i nadležno ministarstvo, Državni inspektorat kako bi vidjeli treba li taj sustav kontrola činiti redovitijim i češćim - rekao je premijer Andrej Plenković.
Upravo o nedostatnom nadzoru u domovima za starije i nemoćne godinama upozorava struka, ali i pučka pravobraniteljica. Prema podacima resornog ministarstva u Hrvatskoj imamo tri državna doma, 45 županijskih, dok među preostalih 700 pružatelja usluga imamo 483 obiteljska doma. Tijekom 2018. godine u njima je proveden 121 inspekcijski nadzor. To je povećanje u odnosu na godinu ranije, ali nije veći pomak jer je nadzorom bilo obuhvaćeno 47 obiteljskih domovima odnosno njih svega 13%, stoji u izvješću pučke pravobraniteljice.
- U 75% obiteljskih domova utvrđene su nepravilnosti, a odnose se na nedostatak medicinske sestre ili njegovateljice, neurednu evidenciju i dokumentaciju, smještaj većeg broja korisnika od utvrđenog kapaciteta ili obitelj ne živi u objektu u kojem pruža usluge. Vezano za prostorne uvjete, utvrđeno je da su izvršene promjene bez pribavljanja novog rješenja, prostori su neuredni i neodržavani, a u sobama je veći broj kreveta od propisanog - stoji među ostalim u izvješću.
Nositelji vlasti upozoreni su da se nad korisnicima domova primjenjuju mjere sputavanja, da se ne vodi se briga o njihovom zdravlju, ograničavaju im se posjete, a korisnik ne potpisuje ugovor o smještaju. Nelegalno koriste prostor i fiktivni su nositelji djelatnosti.
U izvješću pučke pravobraniteljice izdali su i preporuke kako riješiti problem premalog nadzora u obiteljskim domovima. Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku predložili su da se osigura uvjete kako bi centri za socijalnu skrb provodili redovite edukacije i nadzor.
Struka se slaže s ovim prijedlogom, ali i napominju da bi za to trebalo osigurati i dostatan broj ljudi kako bi mogli obilaziti domove na svom području i provoditi nadzor. Pravobraniteljica je u svom izvješću za 2018. upozorila i da privatne domove s višim standardom biraju oni boljeg imovnog stanja, dok se za lošije opremljene privatne domove odlučuju oni skromnijih prihoda, posebice ako im je zbog narušenog zdravlja potreban hitan smještaj. U pravilu, oni podnose zahtjev za državne ili županijske domove, no nažalost smještaj čekaju dulji niz godina.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
