'S Rimac nisam komunicirala za vrijeme izvida. Nemam problem da je kraj moje dužnosti danas'

Opterećenje državnih odvjetnika i zamjenika, niske plaće, dugotrajno školovanje, pravosudni ispit, državna škola, tako da općinski zamjenik može postati ako ima sreće između 30. i 35. godine života, a za koju plaću, pri čemu nema ni moralnu ni materijalnu satisfakciju. Za jedan sat dežurstva dobije oko dvije kune neto, a onda čita i sluša kako smo nesposobni, neznalice, korumpirani, pod utjecajem ovih ili onih. Zato nam se sve manje ljudi javlja na oglase, državni odvjetnici odlaze, nitko se ne javlja na oglas za državnog odvjetnika, koji uz posao državnoodvjetničke uprave mora još raditi i na predmetima i odgovarati za rad svakog zamjenika pa i za rad onih koji su radili prije njega. A i interes studenata za rad u pravosuđu je sve manji, pojadala se Zlata Hrvoj Šipek, glavna državna odvjetnica, predstavljajući izvješće o radu DORH-a za 2021. godinu. 

Da, na dnevni red Sabora u veljači 2023. konačno je stiglo izvješće iz 2021. I to ga je na raspravu progurala oporba u jeku SMS afera koje tresu vladajuće, prepiska koje su izašle u medije između Gabrijele Žalac i Josipe Rimac, koje se tereti u aferama Softver i Vjetroelektrane, ali i niza Plenkovićevih zastupnika, ministara i suradnika koje dokazuju kako se zapošljava u Hrvatskim šumama. Izvješće za 2021. godinu za oporbu je iznimno bitno zato što je to godina kada je Ured europskog tužitelja preuzelo slučaj Žalac i Softver, u kojem je Uskok zaključio da nema ništa sporno, a Europski tužitelj vrlo brzo uhitio Žalac i družinu, a nedavno podignuo i optužnicu. 

KRIM TIM AP U dva mobitela Rimac je imala milijun poruka, a Plenki se pita: Tko ga to od njih sabotira?

Hrvoj Šipek je uporno ponavlja na tu temu kako su priznali već da je Uskok napravio propust i prerano zatvorio predmet i naglašavala kako nikako to nije učinjeno namjerno niti s pokušajem zataškavanja nečega. Problem u toj priči je prepiska između Žalac i Rimac upravo o softveru koji je Žalac svim silama htjela nabaviti od Mladena Šimunca i to mimo javnog natječaja, što joj je srušila Državna komisija za kontrolu javne nabave, a kojeg je naposljetku nabavila od njegovog poslovnog partnera, koji je očito poslužio kao paravan i pretplatila ga pet puta više. U jednoj od poruka se Žalac jadala Rimac zbog odluke Komisije, na što ju je Rimac tješila i ohrabrivala da će riješiti njih dvije to s AP. Objavljene poruke proizašle su iz optužnice koju je, još jednom, podigao Europski tužitelj, a ne DORH. Upravo zbog spominjanja AP u tim porukama oporba sumnja da su naše institucije zatvorile slučaj, no Hrvoj Šipek tvrdi da to nije tako. 

'U 2021. nam je odobreno 9,5 posto manje sredstava nego 2020.'

Glavna državna odvjetnica se u izvješću požalila i na nedovoljna financijskih sredstava.

- U 2021. odobreno je ukupno 420 milijuna kuna, što je 9,5 posto sredstava manje nego 2020. Nedovoljni iznosi za sada se nisu negativno odrazili na rad. Općinska i županijska odvjetništva redovito ukazuju na nedostatak sredstava za intelektualne usluge, posebno za vještačenja, prevođenje, edukacije i slično - kazala je. 

Upravo smanjenje financijskih sredstava oporba vidi kao pritisak na rad DORH-a pa su upitali Hrvoj Šipek vidi li i ona tako.

- Nema dvojbe da sredstva s kojima DORH radi ovise o ministarstvu pravosuđa i izvršnoj vlasti, to je činjenica. Samostalnost sudova i DORH-a bi bila jača kada bi imali odvojeni proračun -  priznala je glavna državna odvjetnica.  

STIGLA NA ODBOR ZA PRAVOSUĐE Hrvoj Šipek: 'Objavom poruka se miniraju predmeti, vjerujem da su se sada brisali dokazi'

'Zbog mjera Ministarstva pravosuđa zakazuje se veći broj rasprava, što DORH s postojećim kapacitetima teško može pratiti'

Govoreći o riješenim predmetima, istaknula je kako ih je ostalo 254.000 neriješeno, a, upozorila je, to bi se moglo i povećati.

- Zbog mjera Ministarstva pravosuđa intenzivira se rad sudova, zakazuje se sve veći broj rasprava, što državno odvjetništvo s postojećim kapacitetima već sada teško može pratiti. Iduće godine će biti još teže i realno je za očekivati da će doći do zastoja jer nećemo moći pokriti sve rasprave, a produljit će se i vrijeme istraga... - poručila je.

Broj predmeta se od 2017. kontinuirano povećava, dodala je. U roku od šest mjeseci dovršeno je 76 posto istraga, u roku do 12 mjeseci  dovršeno ih je 13 posto, do 18 mjeseca svega 5,6 posto, a u dužem trajanju 4,8 posto, navela je.

Što se tiče rada Uskoka, istaknula je kako je 4611 predmeta u kojima se vodi postupak pred sudom, a istodobno i oni, naglasila je, imaju kadrovskih problema.

- Tri zamjenika ravnateljice su delegirana na dužnost u Ured europskog tužitelja, a neprekidno je prisutan i nedostatak službenika i namještenika - rekla je.

POLUPRAZNA SABORNICA: Vidović Krišto: 'Idete na stražnji ulaz k Plenkoviću, kažu mi iz MUP-a', Hrvoj Šipek: 'Neistina'

'Predmetima političke korupcije posvećuje se posebna pozornost i ulaže puno truda'

Glavna državna odvjetnica poručila je i kako se predmetima političke korupcije posvećuje posebna pozornost i ulaže puno truda. 

- Ali kako se radi o složenim predmetima rezultati se ne mogu očekivati preko noći. Tim više što je rad Uskoka opterećen velikim brojem prijava koje su vrlo često neutemeljene, što se vidi iz visokog postotka odbačaja - rekla je dodavši da se radi o prijavama građana protiv službenih osoba koji su nezadovoljni njihovim radom.

- Sve relevantne sumnje na korupciju se pomno proučavaju, ali Uskok i DORH nisu tijelo općeg nadzora, što se prečesto zaboravlja. Kaznene prijave za koruptivna kaznena djela čine 71,5 posto svih primljenih prijava, u 2021. je njihovo povećanje za 7,5 posto. 87,18 posto prijava je za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti. Istrage su pokrenute protiv 404 osobe, 80 posto istraga se odnosi na kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, poreza i carine - navela je Hrvoj Šipek.

Zastupnica Centra Marijana Puljak u nekoliko je navrata ukazivala na podatak iz izvješća, a to je da je DORH odbacio 90 posto prijava za korupciju i 94 posto za zlouporabu položaja i ovlasti.

'Rimac znam iz vremena dok je bila gradonačelnica, za vrijeme istraga i izvida nisam komunicirala s njom'

Nakon sedmosatne rasprave, glavna državna tajnica zaključila je kako se slaže s nezadovoljstvom zbog dugotrajnosti postupaka pred sudovima, ali i istaknula kako državno odvjetništvo nakon dizanja optužnice više nema veze s time.

- Podržavamo istraživačko novinarstvo, ali željela bih da i vi razumijete nas jer hodamo po rubu. Nema kod nas straha, pogledajte što činimo i što smo činili. Premijer nije dobio informacije, ne izvještavam ga o tijeku kaznenih postupaka i izvidima i molim da se suzdržimo komentiranja predmeta o kojima imamo saznanja iz medija jer ne znate što se u spisu doista nalazi. Plasiraju se teze da DORH štiti pojedine osobe, koje su zlonamjerne i neistinite.Kako se to može reći kad imamo situaciju da su u ovom predmetu SMS poruka prikupljeni dokazi koji ukazuju na postojanost osnovane sumnje, otvorene su istrage koje su proširivane, ispitano je preko 200 svjedoka, podignute tri optužnice protiv 41 osobe i doneseno je 12 osuđujućih presuda - istaknula je i podsjetila kako su među optuženicima najveći državni dužnosnici - ministri gospodarstva te rada, kao i potpredsjednik Vlade. 

- I ne možete govoriti da se bojimo raditi svoj posao. Nije naš posao ugađati i donositi odluke kako si je netko zamislio već isključivo na temelju činjenica i dokaza. To što je nešto objavljeno u medijima nije dokaz - poručila je dodavši kako nema problema da kraj njene dužnosti bude i danas.

- Nećemo popustiti pod ničijim pritiscima, radit ću u skladu sa zakonom sve dok sam tu - istaknula je.

Mostov Nikola Grmoja upitao ju je da li je komunicirala s Josipom Rimac oko vjetroelektrana i je li otkriveno kako je došlo do pucanja mjera kada ju je se prisluškivalo.

- Ne, nisam komunicirala. Ja Rimac znam iz vremena dok je bila gradonačelnica, a ja bila voditeljica građanskog odjela, u nekoliko navrata je dolazila u državno odvjetništvo u vezi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa između RH i Knina. Tijekom izvida i istraga s Josipom Rimac nisam nikada komunicirala. Što se tiče pucanja mjera, nismo otkrili tko bi bio odgovoran jer pravog pucanja mjera nije ni bilo s obzirom da je ona došla u policiju i prijavila da ju netko prati i istražuje jer je pronašla putem svog privatnog istražitelja bubu u svom automobilu - kazala je Hrvoj Šipek.