Cijena zdravlja: Lijekovi u BiH jeftiniji osam puta nego kod nas

Antibiotska mast za oči chloramphenicol, koju proizvodi slovenska Krka, u Hrvatskoj stoji 46 kuna, a u ljekarnama u Tuzli i Neumu 1,6 KM, odnosno oko 6 kuna. Hrvatski građani već godinama kupuju lijekove preko granice. - Golema je razlika. Cijeli Metković kupuje ili u Čapljini ili u Gabela Polju. Vitamini od Merza u Hrvatskoj stoje i do 130 kuna, a u Čapljini sam ih plaćala oko 80 kuna. Panadol extra jeftiniji je četiri ili pet kuna, a Aspirin protect 21 kunu. 

Antibiotik amoksicilin u Čapljini ne stoji više od 6 KM (oko 20 kuna) – rekla nam je čitateljica. Njezina majka je dodala da Systane ultra kapi za oči stoje 18,75 KM (oko 73 kune), dok su u Hrvatskoj oko 100 kuna. Pakiranje Caffetina od 12 tableta u Hrvatskoj stoji oko 17 kuna, a u BiH je 6 kuna. Po 58 kuna ondje prodaju Voltaren čepiće od 50 mg, a kod nas za 109 kuna. Pavlovićeva mast za bebe u Bosni i Hercegovini je 16 kuna, i to za pakiranje od 400 grama, dok je u Hrvatskoj četiri puta manje pakiranje 33 kune. Slično je u svim hrvatskim pograničnim mjestima. Primjerice, Belupov Urutal u Sloveniji stoji oko 52 kune, a u Hrvatskoj čak 161 kunu. 

Prije šest godina neki vlasnici ljekarni pokušali su privući kupce tako što su organizirali happy hour sniženja. Radilo se o sniženjima u određeno doba dana. Primjerice, ako ste lijek kupovali između 14 i 16 sati, dobivali ste 10 posto popusta. To je prestalo, navodno, pod pritiscima veledrogerija i proizvođača. Hrvatska ljekarnička komora (HLJK) zaprijetila je tada oduzimanjem licencija zbog navođenja građana na konzumaciju sve više lijekova, a sve zbog profita. Poručili su da “cijena ne smije biti presudna u privlačenju kupaca”. - Opravdanja za tako velike razlike u cijenama nema. Ako je lijek od istog proizvođača, ako je riječ o istoj aktivnoj supstanciji i istoj količini te ako je ista registracija, onda je skuplja cijena isključivo posljedica katastrofalne zdravstvene politike - smatra Dora Kirhmajer, magistar kemije. U HZZO -u kažu kako oni utvrđuju cijene lijekova koji se nalaze na njihovoj osnovnoj i dopunskoj listi. 

U Belupu su objasnili kako se formiraju cijene. - Lijekovi u receptnom, ali i bezreceptnom statusu u susjednim zemljama imaju povlaštenu stopu PDV-a. U Hrvatskoj to nije tako. Kod nas se na receptne lijekove obračunava 5 posto PDV-a, a na bezreceptne čak 25 posto. Što se tiče formiranja cijena lijekova, primjerice u Sloveniji, maksimalna cijena za proizvođača računa se prema referentnim cijenama lijekova u Njemačkoj, Austriji i Francuskoj. U Hrvatskoj su, pak, referentne zemlje Italija, Francuska i Slovenija, a ako nema cijene u njima, u izračun ulaze Španjolska i Francuska - kažu u Belupu i dodaju da se na tu cijenu dodaje zakonska marža distributera i ljekarne te se tako dolazi do maloprodajne cijene.